Vikend izlet u Samobor: Što sve obići i kamo otići na kavu, ručak i kremšnite
Vikend izlet u Samobor: Što sve obići i kamo otići na kavu, ručak i kremšnite

Vikend izlet u Samobor: Što sve obići i kamo otići na kavu, ručak i kremšnite

Vikend polako kuca na vrata, a najviše ga volimo provesti negdje vani, na izletu. Iako nam pravo proljeće još nije stiglo, sve toplije vrijeme mami nam osmijeh na lice. Da bismo napunili baterije i pobjegli od užurbane svakodnevice, ne trebamo ići daleko – na samo pola sata vožnje od glavnog grada kriju se divne lokacije kao stvorene za jednodnevni izlet. Ovog vikenda predlažemo da se uputite u uvijek šarmantni Samobor, jednu od najpoznatijih izletničkih destinacija Zagrepčana.

Samoborski fašnik

Jedan od razloga svakako je 198. Samoborski fašnikOd mamuta do robota, koji je započeo 2. veljače i traje sve do 13. veljače. Fašnički spektakl započeo je kada je gradonačelnica Petra Škrobot predala ključeve grada i proglašava se Slobodna Fašnička Republika. Maskirane grupe brojnih sudionika pretvorit će grad u mjesto stalne dvotjedne zabave. Stoga, pripremite svoje najbolje maske i provedite vikend u veselom raspoloženju.

Samoborski fašnik_PR

Razgledavanje Samobora započnite na glavnom gradskom trgu

Samobor je uvijek dobra ideja za jednodnevni izlet. Ovaj pitoreskni gradić udaljen 20-ak kilometara od Zagreba nudi pregršt zanimljivosti pa ne čudi što je mnogima omiljeno mjesto za kratki predah od užurbane svakodnevice.

Razgledavanje Samobora najbolje je započeti na glavnom gradskom trguTrgu kralja Tomislava. Sve zgrade uređene su u kasnobaroknom, klasicističkom ili secesijskom stilu i zaštićeni su spomenici. Uz to, svaka od njih ima i zanimljivu povijest. Recimo, zgrada na broju 1 podignuta je oko 1800. godine, a danas je poznata kavana i hotel Livadić. Zgrada na broju 3 nekada je bio hotel Gradu Trstu, a u kavani hotela osnovana je prva čitaonica u Samoboru.

Na broju 5 gradska je vijećnica, građena prema nacrtima poznatog zagrebačkog graditelja Bartola Felbingera, a na pročelju, u razini prvoga kata, postavljeni su reljefi u čast gradonačelnika F. Livadića i Lj. Šmidhena. Na broju 13 nekada je bila obiteljska kuća Cantilly iz koje potječe i Julijana, poznata Ljubica iz zbirke Đulabije pjesnika Stanka Vraza, dok je na broju 14 nekada bila kavana u kojoj je često sjedio A.G. Matoš dok je stanovao u Samoboru.

Svoj današnji izgled, stvoren 2002. za uživanje na terasama uz kavu i kremšnite, Trg zahvaljuje arhitektima Vanji Ilić, Ivani Ergić, Zorislavu Petriću i Vesni Milutin.

Počastite se kavom i poznatim samoborskim kremšnitama

Kavana Livadić nadaleko je poznata kavana u sklopu koje se nalazi i slastičarnica. Sa svojom jedinstvenom ljetnom terasom mjesto je održavanja mnogobrojnih kulturnih i društvenih događanja. Ovdje tijekom godine možete razgledati razne izložbe, poslušati recitale tijekom književnih večeri poezije itd.

Uz samoborske kremšnite, ovdje možete pronaći veliki izbor svježih torti, kolača i sladoleda. U stalnoj ponudi su slastice poput New York style cheesecakea, karamel banane, chocolate passion torte, a obavezno probajte i zapečene štruke.

Samoborska kremšnita jedan je od najprepoznatljivijih simbola ovog grada, a 2021. dobila je i status zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra. Originalan recept osmislio je 1920-ih godina slastičar Đuro Lukačić, koji ih je pripremao sve do 1966., nakon čega je pomagao u njihovoj izradi. Dvije slastičarke, Višnja Vukmanović i Branka Žganjer, originalan su recept i znanje prenijele u Kavanu Livadić i slastičarnicu U prolazu, a tradicija izrade samoborske kremšnite njeguje se u ovim slastičarnicama i dan danas.

Ispred slastičarnice U Prolazu nije neobično vidjeti kako se stvara red ljudi jer mnogi žele ovom kraljicom samoborskih slastica počastiti i one koji ih čekaju kod kuće. Ipak, preporučujemo da barem jednu pojedete na licu mjesta – osim što je kremšnita specifična po pripremi i po okusu, najposebnija je po tome što je se treba kušati u samoborskom ambijentu.

Prošećite uz potok Gradna

Nakon kave i kremšnita krenite dalje u istraživanje. Slikovita šetnica uz potok Gradna koji žubori u pozadini ispunit će vas nevjerojatnim mirom. Kada pređete preko drvenog mostića sa ‘samoborskom Venecijom’ u pozadini, ispred sebe ćete uočiti poznati hotel Lavica koji je nastao kao dopuna Hidropatskog kupališta iz 19. stoljeća koje se nalazi dalje niz šetnicu.

Tu je i Samoborski muzej koji je nekada bio dom Ferde Livadića, a čiju okolicu danas krase spomenici i velebna stabla. Šetalište uz Gradnu vodi sve do podnožja Starog grada, a ako imate vremena i volje, možete krenuti stazom u šumu sve do njegovih ruševina.

Vrijeme je za ručak i poznate samoborske delicije

Nakon šetnje vrijeme je za ručak. Samobor nudi bogatu i raznoliku gastro ponudu pa sigurno nećete ostati gladni. Preporučujemo restoran Gabreku, jedan od najstarijih restorana na području grada u kojem možete pronaći prepoznatljive specijalitete samoborskog i okolnog područja poput samoborskih kolteta, pastrve i muštarde.

 

Još jedno poznato mjesto za uživanje u finim zalogajima je Samoborska klet, obiteljski restoran smješten na glavnom trgu. Interijer objekta uređen je u tradicionalnom samoborskom štihu 110 godina starom hrastovinom, a uz zatvoreni prostor tu je i velika terasa na samom trgu. Teletina ispod peke, paprikaš od divljači i domaće češnjovke samo su neki od specijaliteta koje možete ovdje probati.

Nakon dobrog ručka, preostaje vam jedino ponovno navratiti po kremšnite – ovoga puta da biste ih uzeli na doma.

Foto: Sanja Jagatić, Samoborski fašnik

Učitati još
Zatvori