Inflatable Wonders: Kako bi izgledalo sedam svjetskih čuda kada bi bila na napuhavanje
Umjetna inteligencija ovih dana centar je interesa kako onih koji o njoj pišu, tako i onih koji uz pomoć iste stvaraju. Mogućnosti koje pruža AI (engl. artificial intelligence) dozvoljavaju da se poigramo granicama stvarnosti, testirajući tako ne samo alternativne forme već i sposobnost da prepoznamo stvarno od nestvarnog. Sigurno ste nebrojeno puta u posljednjih nekoliko mjeseci naišli na fotografije koje su toliko realistične, dok su istovremeno nadrealne – poput Pape u bijeloj puffer jakni. Iako takve manipulacije mogu sa sobom nositi brojne rizike i čak – bez pretjerivanja – zastrašujuće posljedice, pojedina poigravanja mogu biti bezazlena. Tako je britanska digitalna umjetnica Joo Ann predstavila sedam svjetskih čuda u nešto drugačijem izdanju, zahvaljujući (naizgled) bezgraničnim mogućnostima AI softvera.
7 svjetskih čuda
Nerijetko dolazi do zabune na koje se to građevine odnosi termin svjetska čuda. Još više, često nailazimo na magičan broj sedam, pa opet nalazimo liste s mnogo više zdanja. Zapravo, postoji nekoliko grupa od po sedam svjetskih čuda. Neka od njih smatraju se veličanstvenim dostignućima antičkog svijeta, od kojih su do suvremenih dana izdržale samo Velika Keopsova piramida u Gizi. Osim toga, i dalje se divimo čudima modernog vremena. Na toj se listi nalaze čuveni spomenik Krista Otkupitelja u Brazilu, kao i nalazišta Machu Picchu u Peruu. Zatim, čudom Središnje Amerike smatra se kompleks Chichén Itzá u Meksiku, dok je u Europi to rimski Koloseum. U Aziji, to je povijesno nalazište u Jerusalemu, Petra, kao i Kineski zid te Taj Mahal u Indiji.
Ipak, konsenzus je nekada teško postići. Tako nailazimo na liste na kojima se ubrajaju i mnoga druga zdanja, često ona novijeg datuma. Kosi toranj u Pizi često se spominje, kao i prapovijesni lokalitet Stonehenge u Velikoj Britaniji.
*Članak preuzet sa Journal.rs.
Foto: Instagram (@joooo.ann)
