Indira Juratek: Što su osobne granice i kako ih postaviti?

Indira Juratek

Imate li često osjećaj da ste izdali sebe, da krojite život po tuđim željama i prohtjevima? Imate li potrebu opravdavati se za svoje postupke i izbore? Ne znate reći ne, žrtvujete se za druge, čini vam se da puno više dajete, a manje dobivate itd.? Ako su odgovori većinom da ovo ukazuje na to da nemate jasno definirane osobne granice.

Svi imamo vlastite limite, a osobne granice definiraju mjesto nakon kojeg drugi ljudi više ne bi trebali imati pristupa našem tijelu, umu i emocijama. Jasno posložiti tu meku, a snažnu barijeru, zna biti izazovno, ali je od presudne važnosti za čovjekovo zdravlje i sveukupnu dobrobit.

Što su osobne granice? 

Osobne granice nisu čvrste i vidljive poput ograde oko našeg dvorišta, ali iznimno je važno znati postaviti taj nevidljivi zid kako bismo zadržali vlastiti integritet te psihičko i emocionalno zdravlje. Postavljanje granica nema toliko veze s drugima koliko s odnosom kojeg gradimo sami sa sobom. Kada osoba nema jasno postavljene granice to najčešće ukazuje na nisko samopoštovanje, strah od odbijanja, strah da nije voljena. 

Slabe granice dovode do ljutnje, nezadovoljstva, letargije, osjećaja krivnje kad smo posvećeni sebi i svojim potrebama te u konačnici osjećaja praznine znanog kao burnout. Prerigidne i u potpunosti nefleksibilne granice lišavaju osobu životnih iskustava i mogućnosti da se u životu slobodno uživa. 

Cilj postavljanja osobnih granica nije izolirati se od cijeloga svijeta i biti kula koju nitko ne može osvojiti niti dotaknuti. Cilj je da se s osobnim granicama osjećamo sigurno, zaštićeno i dobro, a bez osjećaja da nas drugi ljudi iskorištavaju, da manipuliraju s nama ili u krajnjim slučajevima da nas zlostavljaju na bilo koji način.

Ako niste sigurni je li netko svojim ponašanjem prešao vašu osobnu granicu slušajte vlastitu intuiciju. Taj gut feeling je nepogrešiv. Ako osjećate nelagodu to su situacije i postupci gdje su vaše granice narušene. 

Zdrave granice su one koje postavljamo kako bismo bili mentalno i emocionalno stabilna osoba. One nam mogu pomoći da otkrijemo i definiramo tko smo te da snažnije prigrlimo vlastiti identitet. To su fizičke, mentalne i emocionalne barijere koje nas štite u situacijama kada drugi ljudi na bilo koji način ulaze u naš prostor, a nama to ne odgovara.  

Neki primjeri osobnih granica, poput ovih, tiču se temeljnih ljudskih prava i zaista bi ih svi trebali usvojiti i primjenjivati: 

Imam pravo reći NE bez da osjećam grižnju savjesti. 
Imam pravo očekivati da se prema meni odnose s poštovanjem. 
Imam pravo vlastite potrebe učiniti jednako vrijednima kao potrebe drugih ljudi. 
Imam pravo odbiti tuđe zahtjeve, ako se ne osjećam ugodno i dobro s njima. 

Jednom kada definirate vlastita prava i zaista i povjerujete u njih mnogo ćete lakše jasno izražavati osobni stav i prestati trošiti svoju energiju na udovoljavanje drugima. Prilikom definiranja zdravih granica vodite se ovim načelima: 

Moja odgovornost jesu: moje riječi, moje ponašanje, moje reakcije, moje pogreške, moji pokušaji, moje ideje, posljedice mojih djelovanja. 

Moja odgovornost nisu: riječi drugih ljudi, tumačenja drugih ljudi, ponašanje drugih ljudi, postupci drugih ljudi, vjerovanja drugih ljudi, osjećaji drugih ljudi. 

Kako postaviti osobne granice?

Postaviti granice govori o tome koliko poštujete i cijenite sebe. Ako prije niste imali jasno postavljene granice, kada ih počnete postavljati i jasno izražavati, mnogi ljudi (čitaj – oni koji su ih prelazili) osjetit će se ugroženo i uvrijeđeno. Takvi će vas testirati, pritiskati, iskušavati. Zapamtite – ne možete promijeniti nikoga osim sebe, ali uvijek možete biti promjena koju želite vidjeti u svijetu. Znat ćete da ste uspjeli u svojim namjerama i zaštitili svoj prostor kada prestanete imati emocionalne reakcije na ovakve situacije. Evo nekoliko ideja kako možete postaviti osobne granice:

Osvijestite vlastite osjećaje i potrebe

Često činimo stvari koje zapravo ne želimo, jer se bojimo da ćemo biti ostavljeni ili povrijeđeni. Strah nas je da drugi ne bi mislili kako smo sebični, da mislimo samo na sebe i vlastite potrebe. Staviti sebe na prvo mjesto i biti sebičan nije isto. Osvijestite što vam je važno, koje vrline njegujete, koje su to vaše potrebe, kako se osjećate u određenim situacijama koje vas ne vesele. Kada osvijestite sve to lakše ćete znati gdje se možete otvoriti više, a gdje je potrebno stisnuti kočnicu. 

Preispitajte svoja uvjerenja 

Način na koji smo naučili ili nismo naučili postaviti granice vrlo često ide iz obiteljskog odgoja i okoline u kojoj živimo. Preispitajte se koliko puta činite nešto zato jer je red, jer se to očekuje, jer je to oduvijek tako bilo, jer ste žena, jer tko zna što će drugi reći ako učinite suprotno. Dovedite sva svoja uvjerenja u pitanje i ostavite samo ona s kojima u datom trenutku rezonirate. Iako su uvjerenja moćna i često nam dirigiraju život, znajte da nisu uklesana u kamen i da ih uvijek možete promijeniti. 

Naučite asertivno komunicirati

Jedna, a možda i najvažnija stvar kod postavljanja osobnih granica je način na koji ih komunicirate. Možete napraviti listu najzdravijih granica na svijetu, ali ako ih ne znate provesti u stvarnosti i jasno ih izraziti svojoj okolini, veća je vjerojatnost da će vam odnosi biti još kompliciraniji. 

Uvijek bih preporučila asertivni pristup, što znači način prilikom kojeg se zauzimate za svoja prava, a da pritom ne ugrožavate prava drugih. Asertivna komunikacija je samouvjerena i direktna, isključuje napadanje drugih, a istovremeno uzima u obzir stavove sugovornika. Prilikom asertivne komunikacije izražavate stav JA, odnosno ono kako se vi osjećate. Evo jednog primjera –  u vezi ste i vaš partner ima stalnu potrebu čitati vaše poruke i mailove, što vama naravno smeta, jer time u najmanju ruku nemate osjećaj povjerenja. Mogli biste reći Ne diraj moj mobitel i ne čitaj mi mailove! Istina je da ste se time zauzeli za sebe i jasno izrazili svoj stav, ali i otvorili kanal za svađu i sumnju da nešto zaista skrivate. Kada biste rekli nešto poput Osjećam se loše kada čitaš moje mailove i razgovore. Trebam prostor i osjećaj da imaš povjerenja u mene i da mogu slobodno izmijeniti svoje mišljenje, događaje i ideje i s drugim ljudima, a bez da se osjećam da me kontroliraš, otvorili biste kanal asertivne komunikacije koja je pomirujuća, za razliku od agresivne komunikacije koja ide u smjeru dominacije mišljenjima i postupcima drugih ljudi. 

Naučite reći NE 

Iako je asertivni način komunikacije uvijek najbolji, ponekad se nalazimo u situaciji kada trebamo jasno i oštro prerezati svaku daljnju komunikaciju. Npr. netko vam šalje ružne i uvredljive poruke na društvene mreže. Po mom mišljenju ulaženje u raspravu je najgori put. Jedan delete, block ili NE potpuno je jasna poruka da znate što želite. Zapamtite da je NE cijela rečenica. Možete reći ne bez da se nekome opravdavate, ispričavate, iznosite čitave romane zašto je to vaš odgovor. Sigurna sam da će ovaj pristup izroditi mir, a ne izbacivanje iz vlastitih tračnica. Potrošite vrijeme i energiju na nešto korisno za sebe. 

Živjeti život u kojem nismo toliko strogi prema sebi, u kojem znamo iskazati suosjećanje sami prema sebi i jednostavno biti nježniji, blaži i ljubazniji prema svom biću, ključan je moment kod postavljanja osobnih granica. Sama svrha postavljanja ovih barijera i je zato kako bismo se zaštitili i brinuli se za svoje najveće dobro. Osobne granice su važan dio oblikovanja zdravog odnosa prema sebi i kreiranja života u kojem živimo po svom. 

Tekst: Indira JuratekBudi Dobro

Foto: Marina Ćosić, Pexels

0