Indira Juratek: Je li ono što osjećate ‘burnout’ i kako se izvući iz njega?

Indira Juratek

Posljednjih nekoliko mjeseci bilo je zaista zahtjevno, kako emocionalno, psihički tako i organizacijski.  Iako se isprva možda i činilo da je home office super ideja, ako ste žena, a k tome još i majka poput mene, vjerujem da ste potrošili i mnogo više energije i snage nego što ste ih imali na raspolaganju. 

Sada kad se stvari opet mijenjaju i počinju ličiti na poznato, umjesto olakšanja i osjećaja sreće, može se desiti da se osjećate bezvoljno, prazno i potpuno iscrpljeno. Ako vas netko pita kako ste, možda poželite odgovoriti izgorijelo. Upravo je to ono što krije engleski termin burnout, a koji govori o sindromu nastalom zbog prevelikog stresa. Važno je znati da burnout nije sinonim za veliku količinu nakupljenog stresa, to je stanje kada zbog prevelikog pritiska dođete u točku beznađa, kada energije više nema, svi dani su vam isti, nemate volje niti snage za pomaknuti se s mjesta. Burnout je osjećaj praznine i mentalne iscrpljenosti te nedostataka motivacije. Osobe koje se nađu u burnout sindromu najčešće ne vide nikakvu nadu niti pozitivnost kao niti izlaz iz situacije. 

Iako burnout najčešće nastaje zbog posla, posao nije jedini segment koji može prouzročiti ovo stanje. Čini se da skupo plaćamo svaki tren kada smo previše pritiskali sami sebe i dali više nego što smo mogli. Nevažno je jesmo li svu energiju usmjerili u posao, promociju, socijalni status, obitelj, onoga trena kada smo prešli granicu naših mogućnosti počeli smo se ponašati poput robota, odvojili smo se od sebe i izgubili se u spirali burnouta. 

U proteklom razdoblju kada smo živjeli u neizvjesnosti, mnogi i strahu, a od nas se očekivalo da besprijekorno odradimo naše poslove, a pri tome budemo i kućanice i učiteljice i sve ono do čega nismo mogli doći, trebalo je mnogo smirenosti, organiziranosti i discipline da bi posljedice ovako traumatične situacije bile minimalne. Za razliku od prevelikog stresa kojeg jesmo svjesni, burnout najčešće uopće ne doživimo dok ne postane opipljiv u našoj stvarnosti. 

Kako prepoznati simptome burnout sindroma? 

Simptomi burnouta su brojni. Među prvima se javlja umor koji ne prolazi niti dugotrajnim spavanjem. Imunitet je smanjen uz gubitak apetita, pojačana je sklonost oblijevanju. Osoba se osjeća demotivirano, tupo, bezvoljno. Produktivnost je minimalna ili nikakva neovisno o utrošenom vremenu i trudu. Česti su problemi s pamćenjem, smanjena je koncentracija, kognitivne sposobnosti slabe. Dolazi do gubitka motivacije, nade, vjerovanja, ideala… Slijedi emotivno odvajanje od svega te se u zadnjoj fazi javlja depresija i osjećaj da više ništa nema smisla. 

Što ako se prepoznajete u ovom opisu? 

Ako vam se čini da ste zakoračili ovim putem te da bi se moglo dogoditi da doživite burnout, još nije kasno da svoj život dovedete u red. Nije mudro ignorirati znakove upozorenja, jer ove stvari s vremenom postaju sve gore. Osobe koje dođu do dna burnouta, najčešće potraže liječničku pomoć, jer nisu u stanju sami nositi se s ovom situacijom. U početnoj fazi burnout možemo zaustaviti i vratiti se svom središtu. Potrebno je priznati si da prelazimo vlastite granice i stati na kočnicu.

Preslagivanje života 

Kako bi se nosili s burnoutom nužno je uvesti promjene u vlastiti život i to na fizičkom, mentalnom i duhovnom planu, ali i u okolini u kojoj živite. Na samom početku, prije poduzimanja ikakvih koraka, zapitajte se kakva očekivanja imate sami od sebe te koja vam je motivacija za njih. Budite iskreni prema sebi te odbacite sve što vam nije nužno. Da biste spriječili burnout ili izašli iz njega ako ste ga već doživjeli, važno je vratiti se osnovama. Evo nekoliko ideja koje su meni pomogle u jednom periodu života kada sam za dlaku izbjegla potpuno sagorijevanje. 

#mindsetmatters – Kako su nam stvari posložene u glavi uvijek je važno, a u situacijama preopterećenosti još više. Često povlačimo mnogo više nego što je potrebno, jer sami od sebe očekujemo da moramo ili iz straha od nadređenih ili se ugledamo u druge pa slijedimo njihov primjer. Svi smo individualni i posebni i svatko do nas ima svoj ritam. Pronađite i osluhnite vlastiti otkucaj. 

Naučite postaviti granice – ako osjećate da biste zbog posla mogli izgorijeti promijenite stav, zauzmite se za sebe, naučite reći NE, postavite jasno definirane granice, nemojte uvijek biti dostupni. Nemojte dopustiti da posao zavlada vašim životom. Ako zbog pandemije i dalje radite od doma napravite plan. Isplanirajte ako je moguće cijeli tjedan, a minimalno svaki dan pred vama. Ako ste majka i djeca su s vama doma vjerujem da je jako teško usredotočiti se i koncentrirano odraditi posao. Dobar način za uloviti nešto mira je rano dizanje. Ako ikako možete ustanite ranije od ostalih ukućana i ulovite 2 h mira prije nego se oni probude. Ta 2 ranojutarnja sata najčešće su produktivnija od cijelog dana gdje žonglirate između posla, kuhanja ručka, pisanja zadaće i trenutaka koje biste voljeli provesti s obitelji ili u odmoru.  

Delegirajte kućanske obveze – nekako se čini da se ženski rad doma slabo primjećuje. U tišini i miru sve je pospremljeno, ručak je skuhan, rublje oprano. Iza toga, iscrpljena žena kojoj je pomalo svega dosta. Dobar put za kućni burnout. Jedna od poznatih organizacijskih vještina je delegiranje. Budite šefica svog doma i kućanske obveze podijelite među ukućanima. Znam da mi možemo sve to same, ali zašto bismo. Uključite svoje partnere u dnevne obveze kućanstva. Naprosto ne treba na to gledati kao pomoć ženama, već sudjelovanje u obiteljskom i partnerskom životu, što je po meni sasvim normalno (i očekivano). Djecu također možete uključiti u mnoge aktivnosti tako da ih pretvorite u zabavu, a pospremanje igračaka uvedite kao pravilo. 

Uzmite pauzu – ljudi koji su skloni doživjeti burnout najčešće ne znaju stati. Uvijek ima još nešto za odraditi, ali zapamtite da nikada nema kraja. Važno je moći osvijestiti da pauza ne znači odustajanje ili neuspjeh, već razdoblje punjenja baterija. Ako sami ne možete osjetiti kada vam treba mentalna i fizička pauza, u dnevnom planu odredite vrijeme kada idete na odmor i pridržavajte se toga. Napravite tada nešto što će vas odmaknuti od onoga čime se bavite, distancirajte se od tehnologije! (kvalitetna pauza nije scrolanje po društvenim mrežama), popijte i pojedite nutritivno i vitaminski bogatu hranu, prošećite. 

Slušajte svoje tijelo – naše tijelo je savršen alarm. Ono nam daje puno znakova upozorenja prije nego se nešto u potpunosti slomi. Ako imate glavobolje, nervozni ste, razdražljivi, boli vas vrat, leđa, ramena, jasno je da ste negdje pretjerali i da vas tijelo opominje. Bolje je poslušati poruke svoga tijela, nego iscrpiti ga do posljednjih granica, nakon kojih je oporavak mnogo teži i znatno dulji. Usporite, stanite, nastavite sutra. Uvedite laganu tjelovježbu, jogu ili tai chi u svoj tjedni plan. Osim što će vam tijelo biti zahvalno, imat ćete više energije, a i smireniji um. Previše posla, previše briga,  a premalo sna,   iscrpljuju organizam od svih važnih nutrijenata. Posvetite posebnu pažnju zdravoj i cjelovitoj prehrani. 

Uvedite rituale –  Iako toga možda nismo svjesni, rituali su sastavni dio našeg života. Sjetite se koje su prve stvari koje radite u jutro ili navečer prije odlaska na počinak. Naši rituali postaju rutina onda kada sve radimo automatizmom, bez bivanja u sadašnjem trenutku, bez posvećenosti i bez uživanja. Tada se javlja nezadovoljstvo. Napišite na papir stvari koje volite, u kojima uživate i posvetite im posebnu pažnju i predanost. Zaista kada i najobičnije stvari radimo posvećeno i predano one postaju blagoslov i melem za našu dušu. Meditacija je uvijek dobra opcija. Ako vam ne ide, danas je dostupno mnogo vođenih meditacija iz kojih mnogo možete naučiti i polako tu drevnu mudrost uvesti u svoj život. Druge tehnike poput vizualizacije, afirmacija ili manifestiranja također mogu uvesti radost i boje u svakodnevno sivilo. Uz šarene kristale i eterična ulja vaši rituali mogu postati zaista čarobni. 

Budite ljubazni prema sebi – ljubav, nježnost, dobrota, suosjećanje i ljubaznost su najviše kvalitete. Prekrasno je ako ste osoba koja sve ovo daje drugima, ali što je s vama? Ne zaboravite da su briga za sebe i ljubav prema sebi na prvom mjestu. Svaki dan recite sebi nešto lijepo, pohvalite se, nemojte biti prekritični prema sebi, nemojte si postavljati nedostižne ciljeve. Nikada nemojte govoriti protiv sebe, čak niti u šali. Podsjećajte se svakodnevno na svoje kvalitete, na ono u čemu ste dobri, poklonite si neki znak pažnje, zagrlite sebe. Ne dopustite da se u vama gomila krivnja, razočaranje, tuga. Iscijelite emotivne rane. Kao osoba koja je veći dio života proživjela misleći da nikada nije dovoljno dobra i da uvijek treba još i još da bi dobila priznanje, pohvalu ili ljubav, kroz rad na sebi naučila sam da se sve svodi na ljubav prema sebi. U životu dobivamo onoliko koliko mislimo da vrijedimo i nitko izvana nam to ne može dati, čak niti da to želi. Spoznati vlastitu vrijednost mi je osobno jedna od težih lekcija, ali veseli me svakodnevni napredak koji vidim na svim poljima otkad sam počela biti nježnija i blaža prema sebi. 

Burnout sindrom je nešto što se lukavo došulja ako nismo svjesni. Često smo već duboko zaglibili kada postane zaista jasno da smo došli do točke na kojoj više ničega nema. Odgovornost je uvijek u nama i zato briga za zdravlje – fizičko, mentalno i duhovno, svakome treba biti na prvom mjestu. Ako ste se prepoznali u bilo čemu u ovom tekstu zastanite i promotrite u kojoj točki života se nalazite, kako se osjećate i koji je najizgledniji smjer kojim idete. Ako vam se odredište ne sviđa promijenite kolosijek dok još možete. Najbolji savjet koji mogu dati je da se čak i ako nemate simptome burnota svjesno odlučite za sporiji ritam, prisutniji i posvećeniji život. Sve u vama bit će vam zahvalno na tom odabiru, a vi ćete imati više radosti, energije i snage da živite život s manje stresa, problema i svakodnevne borbe. Život koji je održiv na svim poljima – fizičkom, mentalnom, duhovnom te u skladu s prirodom. Život u kojem vam ne prijeti opasnost od sagorijevanja, već onaj u kojem svakodnevno cvatete i rastete.

Tekst: Indira JuratekBudi Dobro

Foto: Marina Ćosić, Pexels, Unsplash

0