Matea Naranča: Putopis Palagruža
Matea Naranča: Putopis Palagruža

Matea Naranča: Putopis Palagruža

Putopisi su nam omiljeno štivo, osobito kada je riječ o ljetnim putovanjima. Još nam traju godišnji odmori, a ljeto je u punom jeku. Romantičan deveti mjesec nam se bliži, a njega je idealno iskoristiti za put na more jer su manje gužve, a i dalje je toplo i možete se kupati. Hrvatska obala je puna otočkih bisera, no nama je posebno za oko zapela Palagruža. Robinzonski otočić i posebna vegetacija su najvažniji razlozi posjeta ovom otoku. Matea Naranča često s nama dijeli živopisna iskustva sa svojih putovanja. Čitali smo o Capriju, Londonu, Arktiku, a ovaj put nas vodi na Palagružu.

palagruža
palagruža

Svi znamo za Palagružu kao najjužniji hrvatski otok na kojem je svjetionik sa svjetioničarem. Otok najbliži susjednoj Italiji. Međutim, Palagruža ima puno više i zanimljivije specifičnosti od navedenih. One su i bile razlog našeg posjeta. Prije svega Palagruža ima najblažu klimu s najmanje oborina što omogućuje da tamo raste i obitava flora i fauna kao nigdje drugdje u Hrvatskoj.

Posebno se to odnosi na suptropsku samoniklu vegetaciju. Palagruža je puna endemskih vrsta biljaka kao što su palagruška kupusina, palagruška zečina, pučinski vranjemil… Osim prirodnog bogatstva na Palagruži je nekad postojao i samostan iz srednjeg vijeka čiji se ostaci mogu i danas vidjeti na otoku.

Svjetionik je izgrađen 1875.god.  Nekad su tu živjele cijele obitelji svjetioničara. Nažalost postoje tužne priče kako su žene svjetioničara činile samoubojstva. Danas tu žive dva svjetioničara koji se mijenjaju svaki mjesec dana. To je obiteljska tradicija obitelji s Korčule. Često ih posjećuju ribari koji ima pomažu olakšati život, odnose im smeće, donose potrepštine i sl. Svjetionik se može razgledati te se popeti na vrh s kojeg se pruža spektakularan pogledan na pučinu bez kraja.

Foto i tekst: Matea Naranča

Učitati još
Zatvori