Đir po Dalmatinskoj zagori: Popisali smo mjesta koja ne smijete zaobići
Đir po Dalmatinskoj zagori: Popisali smo mjesta koja ne smijete zaobići

Đir po Dalmatinskoj zagori: Popisali smo
mjesta koja ne smijete zaobići

Naša rubrika đir po obali kruži cijelo ljeto, s otoka na otok, iz mjesta u mjesto i istražuje mjesta koje morate posjetiti, jela koja morate probati i plaže na kojima se morate okupati. S obale se selimo u unutrašnjost Dalmacije, neotkriveni biser naše obale sakriven iza Biokova, Dinare i Mosora, Dalmatinska Zagora.

Predivna priroda na pola sata od mora

Blizina mora, predivna priroda i bijeg od gužve čine Zagoru idealnim odredištem za odmor ili jednodnevni izlet. Očarati će vas svojom bogatom poviješću, prirodnim ljepotama, gastronomijom i mogućnostima za aktivan odmor. Odakle god krenete, kraljevskog grada Knina, kanjona Cetine, alkarskog Sinja ili kamenog Imotskog, svugdje će vas dočekati srdačni domaćini i predivan spoj krša i prirode.

Iako primarno brdovito i krško područje, Dalmatinska Zagora krije predivne rijeke, jezera i izvore, u kojima se možete i okupati. Nedaleko od Vrlike, podno Dinare nalazi se izvor Cetine. Poznato “Oko Dalmacije” koji svake godine posjete tisuće turista. Cetina svoj put prema moru počinje iz nekoliko izvora, Veliko vrilo, Vukovića i Batica vrilo. U svom putu, Cetina je izdubila prekrasan kanjon. Netaknuta priroda kanjona Cetine idealno je odredište za aktivan odmor i uživanje u prirodi. Brza Cetina od samog izvora do ušća u more u Omišu svojim brzacima poziva  avanturiste da uživaju u raftingu ili kajakingu.

dalmatinska zagora
Cetina
stara cesta

Nešto južnije u Imotskom nalaze se dva prirodna fenomena, Modro i Crveno jezero. Modro jezero ljeti presuši pa postane omiljeno šetalište i mjesto za druženje Imoćana. Crveno jezero je s najdublje krško jezero u Europi, čija dubina vode doseže više od 300 metara ispod razine mora.

Dalmatinska zagora
dalmatinska zagora

Veličanstven pogled s Kninske tvrđave

Još u 19. stoljeću, putopisci su opisivali Knin kao “čarobni grad”. Grad je okružen s devet planina, a najveća od njih je velika Dinara. Kninska tvrđava nekadašnja je prijestolnica četiri hrvatska kralja, a pogled sa nje pruža se duž cijele doline i ostavlja bez daha svakog posjetitelja. Osim same tvrđave, cijeli kraj je pun srednjovjekovnih građevina i prirodnih ljepota. Vrijedi posjetiti i Meštrovićeve spomenike u okolici Drniša, od kojih je najpoznatiji mauzolej obitelji Meštrović.

Drniški pršut je “must try” u šibenskom zaleđu

Samo pršut sušen tradicionalnim načinom na drniškoj buri je pravi pršut, kažu u ovom kraju. Kvaliteta drniškog pršuta poznata je po cijelom svijetu, tako je bio poslužen i na krunidbi britanske kraljice Elizabete II. Drniški kraj poznat je i po ovčjem siru iz mišine, odležao u ovčjoj koži.

Šibensko zaleđe krije neke od najboljih restorana unutrašnje Dalmacije. Od Knina do Skradina, sigurno nećete ostati gladni, naprotiv, možete birati od fine dining restorana do obiteljskih konoba. U Unešićima, malom mjestu nedaleko od Šibenika konoba Campanelo lijepa je obiteljska priča koja spaja tradicionalnu kuhinju sa modernim pristupom. Povrće uzgajaju u svojim poljima, a meso suše u staroj pušnici, a teletina i janjetina su za prste polizati.

U kraljevskom gradu Kninu, na samoj tvrđavi i sa predivnim pogledom svratite u Restoran Tvrđava. Sam doživljaj večere na ovom povijesnom mjestu je poseban, pa i ako samo popijete piće na terasi. Specijaliteti su domaća peka i mesna tradicionalna jela.

U Konjevratima, nedaleko od Skradina, nalazi se kultna Konoba Vinko koja posluje više od 60 godina. Najpoznatiji po glasovitom telećem rižotu koji je na meniju svaki dan i koji se krčka do 12 sati. Njihova torta od mrkve idealna je za zasladiti ovu malu turu Zagorom.

Sinjski arambaši i stoljetna Alka

Srce dalmatinske Zagore, Sinj poznat je po bogatoj kulturi, a ponajprije po Alki koja se trči preko 300 godina i čudotvornoj Gospi Sinjskoj. Sve o Alki možete saznati u Muzeju sinjske Alke, čiji je postav u potpunosti posvećen alkarskoj tradiciji cetinskog kraja. Sinjska gastronomija najpoznatija je po arambašima. Mali svitci od listova kiselog ili svježeg kupusa nadjeveni mješavinom junećeg i svinjskog mesa, no za razliku od sarme, meso za punjenje se ne melje već se sjecka nožem, u njega se dodaju različite vrste sušenog mesa, bez riže, a začini su kod svakog kuhara posebni.

Kad svratite u sinjski kraj, svakako svratite u Konobu Pojta, na samom vrhu Alkarskog trkališta. Predivni ambijent u dvorištu i u staroj konobi, a domaća hrana će vas osvojiti na prvu. Od peke do arambaša sigurno ćete naći nešto za sebe. U samom centru grada, Konoba Ispod ure također služi tradicionalna jela cetinske krajine. Arambaši, uštipci ili pašticada samo su neka od specijaliteta, a srdačnost sinjskih domaćina samo će osigurati pozitivniji dojam prave sinjske konobe.

Pravi odmor u srcu Zagore

Tko je ikad gledao antologijsku seriju Prosjaci i sinovi, ima dojam Imotskog kao krutog, siromašnog i kamenog kraja. Imotski je ipak puno više. Imotska krajina je još uvijek divlja, netaknuta, teško će se ikada i ukrotiti. Samim tim pruža savršeni mir i odmor. U posljednjih nekoliko godina na ovom se području grade luksuzne vile sa bazenima, male oaze koje nude pravi mir i odmor. Sam grad Imotski ima istu opuštajuću energiju. Kamene kuće, strme ulice i predivna jezera, vuku vas da prošetate i doživite pravu sliku dalmatinskog krša i kamena.

Od peke do kolača

Gastro Tura Imotskom krajinom uglavnom se svodi na obiteljska gospodarstva i agroturizme. Pravi lokalni gastro-doživljaj ćete dobiti u Agroturizmu Grabovci, uz samu granicu sa Bosnom i Hercegovinom. Obiteljski ambijent, rakija, vino i preukusna teleća peka sa domaćim uštipcima osvojiti će vas na prvu. Srdačni domaćini će vam pokazati da nije Zagora kruta i kamena kako izgleda izvana. Kada se nađete u ovom kraju, probajte i imotsku tortu. Tradicionalna prha torta od badema koja se više od 200 godina peče na području Imotskog. Torta izgledom liči na krunu, pa je nazivaju i carska torta. Carsku tortu je prilikom svog posjeta Imotskom je sa sobom u Beč odnio i sam car Franjo Josip.

Dalmatinska zagora privlači sve više znatiželjnih posjetitelja, kako domaćih tako i stranih, koji žude za autentičnim iskustvima i neobičnim doživljajima. Svratite i vi nekad, nije daleko već samo s druge strane brda, možda se zaljubite u ovaj dalmatinski kamen i nastavite dolaziti ponovo i ponovo.

Foto: Instagram (@visit.knin), Unsplash, iStock

Učitati još
Zatvori