Jedan od predavača na Retreat tripu Obonjan renomirani je stručnjak Ivica Vrančić, koji više od 30 godina radi u području Human Resourcesa i Management Developmenta. Na Retreat tripu Obonjan održat će keynote predavanje “Emocionalna inteligencije (EI) menadžera kao preduvjet zdrave organizacijske kulture”. Iza sebe ima iskustva u radu u mnogim uspješnim tvrtkama, a od 2005. godine posvetio se dijeljenju svog znanje kao konzultant i predavač. Ivica je nositelj Emotional Inteligence Coaching Certificate kao potvrde završenog programa kreiranog i mentoriranog od strane Daniela Golemana.
‘Nastojat ću biti provokativan’
- Iza vas je više od 30 godina poslovnog i akademskog iskustva u području razvoja ljudi i managementa. Kakvo je danas stanje u HR sektoru?
Moram priznati da s obzirom na specifičnosti mojih poslovnih angažmana imam puno bolji uvid u stanje managementa nego li HR funkcije. Indirektno mi se čini da je HR sve više, ali još uvijek nedovoljno, svjestan svoje poslovne kontribucije i razumije kako svojim radom doprinosi općem uspjehu poslovanja. Protekle tri godine pokazuju da je i usmjerenost za kvalitetu života zaposlenih puno više u fokusu nego li je to bilo prije. Međutim, osim malobrojnih izuzetaka, HR se u velikoj mjeri još uvijek nije izborio da bude ravnopravni sudionik za „stolom“, tamo gdje se donose konačne poslovne odluke. Ipak, u odnosu na prije 30-ak godina reputacija je generalno puno bolja i sve više se doživljava kako istinski poslovni partner.
- Jedan ste od predavača na Retreat tripu Obonjan i održat ćete keynote predavanje “Emocionalna inteligencije (EI) menadžera kao preduvjet zdrave organizacijske kulture”. Što nas očekuje na predavanju?
Dopustit ćete mi da baš ne otkrijem ono što će biti, ništa revolucionarno niti dramatično, ali nastojat ću biti provokativan, u najboljem smislu te riječi i držati se prije svega struke, znanosti i najboljih praksi. Možda provokacija bude već i u objašnjavanju onoga što nazivamo zdrava organizacijska kultura.
O organizacijskoj kulturi i emocionalnoj inteligenciji
- Koliko je zdrava organizacijska kultura bitna za uspješno poslovanje?
Organizacijska kultura je zasigurno jedno od najpodcjenjenijih elemenata poslovanja, a njena korelacija s bilo kojim poslovnim pokazateljem je uvijek pozitivna i značajna. Ne razumjeti i ne upravljati organizacijskom kulturom u najboljem slučaju znači ne iskoristiti sve potencijale organizacije. Ispravno upravljana i usmjeravana organizacijska kultura izravni je generator dobrih poslovnih rezultata i uspješnog poslovanja s najvećim utjecajem na njih.
- Što je zapravo emocionalna inteligencija?
Jedan marketinški konstrukt. Šalim se, ali u svakoj šali bi trebalo biti i nešto istine. Da ste tu kombinaciju komunicirali kada sam je studirao psihologiju, vjerojatno bi vam zabranili studirati. Bile su emocije i bila je inteligencija te ih nije bilo pametno stavljati u zajednički konstrukt. Danas je to široko prihvaćeni pojam prije svega zahvaljujući Danielu Golemanu, a on bi EI opisao kao „how you handle yourself“ za razliku od one „obične“, kognitivne inteligencije koja je „how you handle information around youself“. EI je za razliku od kognitivne inteligencije puno više podložna procesu učenja pa mnogi propituju je li to uopće inteligencija. Ona u brojnim istraživanjima pokazuje veću korelaciju s različitim aspektima životne uspješnosti nego li je to slučaj s kognitivnom inteligencijom. Čista knjiška, štreberska definicija EI je dosta „kobasičasta“ i kaže sljedeće – EI je sposobnost razumijevanja vlastitih misli i osjećaja, upravljanja vlastitim ponašanjima, razumijevanja misli i osjećaja drugih ljudi i upravljanja odnosima.
‘Sve kreće od prvih ljudi u firmama’
- Koliko je danas tvrtkama u Hrvatskoj prioritet mentalno zdravlje zaposlenika i koje alate koriste kako bi poboljšali isto?
Bilo bi pretenciozno od mene da dam opću procjenu za Hrvatsku jer je uzorak firmi koje susrećem i s kojima surađujem prilično malen, pa i na neki način “deformiran”, jer se u pravilu radi o vrlo uspješnim ili najuspješnijim poslovnim subjektima. Pokušat ću na pitanje odgovoriti kroz prizmu EI. Teorija kaže da vam je EI razvijena onoliko koliko je razvijen tzv. self-awareness, a onda nisam optimist. Naime, sve kreće od prvih ljudi u firmama i njihovoj svjesnosti vlastitog mentalnog zdravlja (self-empathy), a ona mi se čini relativno niska. Zbog toga, nužno, ne razumiju i ne prepoznaju dovoljno važnost i potrebu rada na mentalnom zdravlju zaposlenika. To ne znači da se ništa ne radi, i siguran sam da ima mnogo firmi koje na tom rade. Samo ja bih ovdje zamijenio ili obrnuo teze, a to će biti dio onoga o čemu ću na Obonjanu pričati.
- Certificirani ste trener i coach za osobni i profesionalni razvoj. Možete li nam reći o kojim temama se trenutno najviše priča?
Osobne teme su vrlo raznolike i teško mi je prepoznati neke koje su dominante, a kada su u pitanju poslovne/profesionalne teme onda se u zadnje vrijeme više nego li ikada do sada, iz razumljivih razloga, priča o nedostatku ljudi i zadržavanju ljudi u firmama i njihovoj, managerskoj, odgovornosti u tom procesu. Ova tema direktno je vezana za organizacijsku kulturu, a ona opet za EI rukovodstva.
‘Vjerojatno neću biti nimalo originalan…’
- Koliko su pandemija i brzina života utjecali na današnje stanje zaposlenika?
Osobno imam osjećaj otpora prema davanju odgovora koji se ne baziraju na stručnoj ili znanstvenoj osnovi. Isto tako, osobno vjerujem da su oba elementa utjecala na današnje stanje zaposlenika, ali vjerujem da su ti utjecaji i pozitivni i negativni, iako smo skloni ove druge više prepoznati i naglasiti. Ako si postavljamo pitanje što iz određene situacije, u ovom slučaju pandemije ili brzine života, možemo naučiti i to primijenimo, onda su ti utjecaji svakako pozitivni. Mogli bismo reći da ljudi s izraženijom EI češće funkcioniraju na navedenom principu.
- Imate li predviđanja, koje trendove možemo očekivati u HR sektoru u skorijoj budućnosti?
Nemam. Vjerojatno neću biti nimalo originalan ako budućnost HR funkcije vežem uz ekspanziju onoga što se danas naziva AI. Tu dolazimo do zanimljive projekcije (npr. McKinsey) da će veći ulazak tehnologije u poslovne procese, pa i kroz AI, značiti i veću potrebu za razvijanjem EI, i svih ostalih socijalnih vještina, u organizacijama. Upravo bi unutar tih okvira i paradigmi HR trebao dizajnirati svoju budućnost.
