Indira Juratek: Što je imposter sindrom i kako izaći iz njegovog kruga?

Indira Juratek: Što je imposter sindrom i
kako izaći iz njegovog kruga?

Indira Juratek

Vjerujem da nema osobe koja nije u nekom trenutku pomislila da nije dovoljno dobra u nečemu. No, znate li za imposter sindrom ili fenomen varalice?

Što je to imposter sindrom?

Fenomen varalice je sveprisutno psihološko iskustvo percipirane intelektualne i profesionalne prijevare. Radi se o psihološkom obrascu u kojem pojedinac sumnja u svoje vještine, talente i/ili postignuća i ima ustrajni strah od toga da će biti prozvan kao varalica.

„Imposter“ (eng. imposter – varalica, uljez) sindrom uključuje sumnju u sebe i vlastitu kompetenciju koja postoji unatoč obrazovanju, iskustvu i postignućima. Osoba koja pati od sindroma varalice radit će više i truditi se jače stalno samoj sebi namećući sve veće i veće standarde kako ne bi bila „razotkrivena“ u svojoj prevari.

Kod sindroma varalice specifično je to što postoji ogroman raskorak između onoga kako okolina doživljava osobu i onoga kako osoba samu sebe doživljava. Tako će osobe koje se nose s ovim sindromom drugima biti autoriteti, uzori, smatrat će ih uspješnima, znalcima itd. dok će sama osoba misliti da ne zna dovoljno, da ne zaslužuje svoje zasluge i postignuća, da je na neki način zavarala okolinu predstavljajući se za nešto što nije. Zbog toga će osoba cijelo vrijeme biti u strahu od prokazivanja i razotkrivanja.

Prvu ljestvicu namijenjenu mjerenju karakteristika fenomena prevaranta dizajnirala je dr. Pauline Clance 1985. godine, koja se po njoj naziva CIP (Clance Imposter Phenomenon).

Skala se može koristiti za utvrđivanje prisutnosti karakteristika straha specifičnog za sindrom varalice i u kojoj mjeri je on prisutan. Aspekti straha kod sindroma varalice uključuju: strah od evaluacije, strah da se uspjeh neće nastaviti i strah da osoba nije sposobna poput drugih.

U svom dr. Clance je objasnila da se fenomen varalice može razlikovati po sljedećih šest dimenzija:

  • Ciklus/krug varalice
  • Potreba da budemo posebni ili najbolji
  • Karakteristike superčovjeka/superžene
  • Strah od neuspjeha
  • Poricanje sposobnosti i zanemarivanje pohvala
  • Osjećaj straha i krivnje zbog uspjeha.

Prema ovom modelu, da bi se moglo smatrati da pojedinac pati od sindroma varalice, moraju biti prisutna najmanje dva od gore navedenih aspekata. Ako niste sigurni jeste li ikada doživjeli ovaj sindrom, možda vam detaljno obrazloženje ciklusa varalice pomogne u razumijevanju manifestacije ovog fenomena.

Kako se manifestira ciklus varalice prema dr. Clance

Osoba koja se nađe zarobljena u krugu fenomena varalice ulazak u taj krug započinje nekim zadatkom vezanim uz postignuće. Npr. osoba mora uspješno riješiti neki zadatak u školi ili na poslu. Odmah po dodjeljivanju zadatka u osobi se javlja osjećaj sumnje u sebe, zabrinutost te često i tjeskoba. Ovisno od osobe reakcija na ove osjećaje bit će ili pretjerana priprema ili odugovlačenje. U oba slučaja nakon što je zadatak dovršen osoba će doživjeti kratko razdoblje olakšanja zbog ostvarenja cilja, a nakon toga uslijedit će strah i sumnja u sebe i svoje sposobnosti.

Osoba koja je pristupila rješenju zadatka kroz prekomjernu pripremu, uspješan rezultat doživjet će samo kao rezultat vrlo napornog rada i mnogo uloženog vremena. Osoba koja će pristupiti kroz odugovlačenje, krajnji ishod ipak izvršenog zadatka doživjet će kao sreću. Čak i ako osoba dobije pohvalu od treće strane ta pozitivna povratna informacija će se odbiti i prepustiti mjesto sumnji i strahu od razotkrivanja da je osoba samo varalica. 

Ono što je važno uočiti je da se za osobu koja se vrti u krugu imposter sindroma postizanje uspjeha napornim radom ili srećom ne tumači kao osobna sposobnost, jer čak i kada rezultat donese pozitivan odgovor, povratne informacije nemaju utjecaja na percepciju osobnog uspjeha.

Gore opisan slijed događaja omogućava da osoba stalno ostaje u začaranom krugu fenomena varalice. Svaki novi ciklus dodatno donosi osjećaje prijevare, povećane sumnje u sebe, tjeskobe i anksioznosti. S obzirom da od sindroma varalice češće pate visoko obrazovane, inteligentne i stručne osobe, njihova znanja i vještine im omogućuju da rastu i stvaraju sve veći uspjeh, ali zbog kruga sindroma varalice u kojem se vrte, sve veći uspjeh u njima budi sve veći osjećaj prevare. Osobe koje žive u konstantnom strahu od razotkrivanja da su samo varalice, teže sve više i više perfekcionizmu kako ne bi napravile nikakav pogrešan potez. Često se osoba osjeća stalno krivom, ako ne može nešto ostvariti smatra se bezvrijednom, a zbog učestalog i sveprisutnoga pritiska da se zadovolje svi visoki kriteriji osoba lako upadne i u burnout.

5 tipova sindroma varalice

Vodeća istraživačica sindroma varalice, dr. Valerie Young, u svojoj knjizi „The Secret Thoughts of Successful Women: Why Capable People Suffer from the Impostor Syndrome and How to Thrive in Spite of It”, predložila je raščlambu ovog sindroma na pet tipova.

Prirodni geniji

Osobe koje su naučile s lakoćom rješavati sve čega se uhvate ako naiđu na zadatak kojeg nisu savršeno riješile od prve ili im ide teže nego uobičajeno ovu poteškoću smatraju velikim osobnim neuspjehom, odustaju misleći kako nisu dovoljno dobri za to, osjećaju se posramljeno i osramoćeno.

Individualisti/ Solisti

Osobe koje misle da baš sve moraju riješiti sami, jer smatraju da ako potraže pomoć kako će baš to biti dokaz njihove nesposobnosti.

Stručnjaci 

Osobe koje smatraju da moraju znati svaku informaciju prije nego krenu u neki projekt. Konstantno su u potrazi za tim još jednim tečajem, još jednom edukacijom, još jednim papirom koji će im dati to još znanja koje im nedostaje. Propustit će mnoge prilike smatrajući da nisu dovoljno kompetentni. Često osjećaju da su prevarili svoje nadređene prezentirajući se da znaju više nego što zaista znaju i umiju te su u stalnom strahu od razotkrivanja da su varalice.

Superčovjek/superžena 

Osobe koje svoj osjećaj nedostatnosti pokušavaju prevladati čineći prezahtjevne i preteške zadatke kako bi drugima oko sebe dokazali da nisu varalice. Ove osobe su sklone doživljavanju burnout sindroma te razvijanju drugih neželjenih poremećaja koji utječu na mentalno zdravlje i sveukupno blagostanje.

Perfekcionisti

Osobe primarno fokusirane na ono kako rade stvari postavljajući pred sebe visoke i često nerealne pa i nedostižne ciljeve. Ne pronalaze zadovoljstvo u svom radu te si ne daju priznanja za postignuća, već će se uvijek fokusirati na mane, vidjet će svaku i najmanju pogrešku i osjećati sram zbog svog „propusta“ ili „neuspjeha“.

Što dovodi do razvijanja sindroma varalice?

Ne postoji jedan uzrok koji će u osobi razviti ovaj sindrom, već se radi o nizu i spletu životnih okolnosti te načina na koji osoba doživljava i vrednuje sebe. Osobe sklone razvijanju fenomena varalice često su u djetinjstvu oštro kritizirane, odrastale su pod pritiskom velikih očekivanja i uspjeha, kažnjavane su za svoje pogreške, roditelji su ih puno kontrolirali ili su se prezaštitnički odnosili prema njima. Ove osobe su često perfekcionisti, imaju problem sa samopouzdanjem, teško se nose sa strahom od neuspjeha, sklone su anksioznosti, sklone su uspoređivanju na način da uvijek misle da su manje od drugih (manje vrijedne, manji stručnjaci, manji znalci), ali istovremeno veći – varalice, prevaranti, uljezi.  

Sindrom varalice se može toliko razbuktati unutar osobe da ona u potpunosti prestaje biti svjesna svojih talenata i sposobnosti, a živi u stalnom osjećaju bezvrijednosti i straha od toga da će i svi drugi otkriti koliko je zapravo nekompetentna i kako ih je na neki način prevarila. Kao što sam već spomenula ovo je uvijek u raskoraku sa stvarnim postignućima i doživljajem okoline spram te osobe.

Kako izaći iz začaranog kruga sindroma varalice?

Ako ste se prepoznali u ovom tekstu te se osjećate kao varalica ili uljez, bilo bi mudro pokušati raskinuti ovaj krug svjesnim radom na sebi. Evo nekoliko ideja.

Osvještavanje

Spoznaja da patite od fenomena varalice može zaista biti onaj prvi okidač da uspijete i izaći iz tog začaranog kruga. Realno mnogi ljudi nikada nisu niti čuli za ovaj sindrom ili nisu znali što uključuje te su sumnju u sebe smatrali sasvim normalnom ili su čak smatrali da je samokritičnost koju imaju vrlina. Zapamtite da je ogromna razlika između zdrave samokritičnosti i sveobuhvatnog osjećaja da je cjelokupni identitet laž i prevara te da nema prostora za stvarne zasluge i uspjehe.

Prihvaćanje

Osobi koja pati od sindroma varalice možda će teško biti prihvatiti osjećaje vezane za to, ali baš je to jedan od nužnih koraka za izlazak iz ovog fenomena. Mogućnost da osoba identificira osjećaje povezane za sindrom varalice te razgovor s osobom od povjerenja ili terapeutom može pomoći da ovi osjećaji budu manje snažni i dominantni.

Nemojte se uspoređivati s drugima

Ovo ste vjerojatno često čuli, ali mnogima je zbilja teško savladati ovaj izazov. Probajte razmišljati da uspoređivanje uvijek donosi inferiornost i superiornost, ali da smo u tkanju života svi predivno jedinstveni i kao takvi potrebni baš u tom svom obličju. Spoznati sebe znači otkriti ispunjavamo li vlastite potencijale i mogućnosti najbolje što znamo i možemo i to u realnim okvirima.

Preispitajte sumnje

Kad god vam se pojave osjećaji i sumnje koje vas ponovno uvlače u krug sindroma varalice zastanite i razmislite postoje li stvarne činjenice koje podržavaju vaše sumnje u sebe. Povremena pogreška ili zadatak koji nije po vašim mjerilima savršeno odrađen ne znači da niste kompetentni ili da ne zaslužujete svoju poslovnu poziciju, plaću i ugled. Na kraju, neko vrijeme biste možda i mogli zavarati okolinu, ali realno netko tko nije dorastao zadatcima zbilja ih i neće moći ostvariti ma koliko se trudio. Ako ste redovito pohvaljeni i imate podršku prihvatite činjenicu da očito ipak činite dobro i zaslužujete svoje uspjehe i postignuća.

Reprogramirajte uvjerenja

Znanstvena istraživanja, psihologija, ali i tehnike poput theta healinga dokazale su da većina onoga (čak više od 95 %) što mislimo o sebi dolazi iz podsvjesnog uma u kojem se nalaze razna uvjerenja i programi koje imamo o sebi i o životu. Ponekad je lako i uočiti ta uvjerenja – poput onoga Ja ne vrijedim ili Ne zaslužujem uspjeh, a ponekad se do negativnih uvjerenja može doći samo uz rad s terapeutom. Dobra vijest je što se ta uvjerenja mogu mijenjati u ona koja su podržavajuća za naš osobni razvoj. Sami možete probati promijeniti negativna uvjerenja koristeći npr. pozitivne afirmacije ili možete potražiti osobu terapeuta koja može raditi s vama. Nema razloga da ijedan sljedeći dan svog života provedete misleći o sebi sputavajućim i nepodržavajućim mislima.

Dr. Young u svojim istraživanjima navodi kako je jedina razlika između osobe koja osjeća sindrom varalice i one koja ga ne osjeća ta kako osoba reagira na izazove. Osobe koje na pate od  sindroma varalice nisu ništa inteligentnije, kompetentnije ili sposobnije. Ovo je složen sindrom i mnogima nije lako izaći iz njega u potpunosti, ali to i ne treba biti prvi cilj. Prvi korak može biti raditi na tome da nije cijeli život pod utjecajem sindroma varalice i prihvaćanje sebe kada se pojave i momenti u kojima se osoba ponovno tako osjeća. Samo radom na sebi možemo stvarati promjene u svom životu.

Tekst: Indira JuratekBudi Dobro

Foto: Marina Ćosić, Pexels

Učitati još
Zatvori