Svjesni današnjih vremena i problema koje nam je ubrzani život donio, u ovoj godini odlučili smo baciti svjetlo na teme o kojima se u javnom prostoru ne priča dovoljno. Svakodnevni stres, sjedilački način života, sve više posla, nametnuti standardi – od ljepote preko uloga u društvu, učinili su svoje. Mnogi od nas tako se bore s određenima problemima koji narušavaju njihovo mentalno i fizičko zdravlje. Baš iz tog razloga dogodila se nova rubrika REAL TALK u sklopu koje demistificiramo teme kojih smo svi svjesni, ali ih (ne)svjesno ignoriramo.
Naša kolumnistica je psihologinja Ana Čerenšek. Žena koja je svoju karijeru gradila i kroz sport i kroz rad s djecom danas svakodnevno pomaže ženama u tome da postanu bolje verzije sebe. Svoje znanje tako će dijelit u našoj REAL TALK rubrici i tom prilikom odgovarati na sva vaša pitanja i nedoumice. Tema koju ovaj mjesec obrađujemo je postavljanje ciljeva, nešto s čime se mnogi od nas bore.
Postoje točno tri vrste ljudi: oni koji manijakalno postavljaju ciljeve, oni koji mrze postavljanje ciljeva i oni kojima ciljevi nisu ni pali na pamet. Koja ste vrsta ljudi vi? Dosta je bitno odgovoriti na ovo pitanje prije čitanja kolumne jer će vaš stav o ciljevima uvelike utjecati na to kako razumijete napisano. Želim da ove retke čitate kao da pripadate trećoj skupini, potpuno bez očekivanja, jer želim da krenete postavljati ciljeve ako to do sada niste voljele, ali želim i da postanete efikasnije u korištenju ciljeva čak i ako to non-stop radite. Možemo bolje, a i hoćemo. Nakon ove kolumne.
Promašeni život
Prije nego uronimo u temu objasnit ću vam zašto ću riječ “moram“ koristiti često u ovom tekstu. Vjerujem da je vama, kao i meni, pun kufer moranja i da smo se dosta namorale u životu do sada. Posebno mi je slatko kad mi mišićavi dvadeset i nešto mladić objašnjava što ja moram da bi bila zgodna i fit. Kao da je on ikada imao četrdeset i pet, kao da je ikada imao PMS ili moje izgovore. Moranja mi je puna kapa i svih savjeta s društvenih mreža, ali moranje, kad ove osjećaje maknem sa strane, zapravo je zakon stvar. Samo ako imaš svoj moram. O tome je ovdje riječ.
Ciljeve apsolutno moramo znati postavljati jer su naše želje zapravo nejasne, a samim tim, ne mogu nas usmjeriti u jasnom smjeru. Ja, kao i mnoge druge žene, želim vječno skinuti koju kilu, želim biti dobra mama i sjajna supruga. Da ne kažem da želim i biti odlična u svom poslu. Što bi naši prijatelji englezi rekli “No shit, Sherlock”! Nije li to onako univerzalno, poput sportaša koji kaže da želi pobijediti na natjecanju? Ne znam da sam ikad srela osobu koja je rekla da želi biti loša u nečemu, izgubiti ili biti odvratna majka. Pa ipak, postoje ljudi kojima se i to događa.
Dakle, iako imamo dobre namjere i sjajne želje, putem radimo greške i ne ostvarujemo te želje. Završimo u “neobranom grožđu”, a ponekad se čudimo kao “picek dreku”, kako smo smo uspjeli kreirati takve životne okolnosti. Nije to skroz stvar sudbine, ponekad smo jednostavno zabrljale u planiranju i postavljanju ciljeva. Možeš bolje.
Kako postaviti cilj pravilno (S.M.A.R.T. kriterij)?
Čuli ste za to da ciljevi trebaju biti pametni? Čak i da postoji S.M.A.R.T. kriterij? Neke od vas ga zacijelo i koriste. Biti pametna u postavljanju ciljeva znači da će cilj biti jasno određen, umjereno težak i svrstan u neki vremenski okvir, ali prije nego krenemo to raditi MORAMO si postaviti pitanje, “Zašto ja to uopće želim?”. Smisao cilja, povezanost s vašim vrijednostima kao i jasna vizija kako ćete se osjećati kad cilj ostvarite, predispozicija su rada na sebi i postavljanju ciljeva. Ako nemate pojma zašto bi nešto uopće bilo važno za vas, nemojte ni ići u tom smjeru. Ako radite nešto samo zato što vam je netko rekao da je to dobro, zaboravite na ulaganja. Samo ćete trošiti svoje dragocjeno vrijeme i novac. Pa hajde da to riješimo! Dajte si vremena i sad zapišite deset razloga zašto nešto MORATE napraviti / ostvariti. Dok pišete tu svoju listu razmišljate o onome što vam je uistinu važno u životu, ali i o sebi u budućnosti. Kako će ostvarenje tog cilja oplemeniti vaš život i učiniti vas sretnijom?
Tek sad ste spremne na sljedeći korak.
Provucite vaš cilj kroz S.M.A.R.T. kriterij
S – specific: Cilj mora biti jasno opisan, vrlo specifičan. Želim smršaviti je preširoko jer jedna će reći da to znači da treba izgubiti 5 kg, dok će druga reći da to znači izgubiti potkožnu mast na trbuhu. Što to znači za vas? Budite vrlo konkretne. U opisu cilja možemo imati i nekoliko varijanti uspjeha pa si tako mogu napisati da smršaviti za mene znači ostati dosljedna planu prehrane ili ići spavati na vrijeme. Htjeti samo skinuti kile nije dovoljno motivirajuće u nekim slučajevima jer možete raditi sve po pravilima, a taj dan recimo dobiti 0,5 kg zato što ste u PMS-u. Težina oscilira previše u jednom danu da bi nam bila dovoljan pokazatelj i definicija uspjeha, a i tako postavljen cilj prejednostavan je jer ćemo, jednom kad ga ostvarimo, brzo izgubiti motivaciju za daljnjim održanjem forme. Uz kile možemo bilježiti kondiciju, izdržljivost, opseg struka, mišićnu masu, itd. Više definicija uspjeha – bolji cilj! Kad krenem razmišljati o konkretnom, puno više od kilograma stat će u moju mjeru uspjeha.
M – measurable: Mjerljiv cilj je onaj kojeg možemo izmjeriti brojkom, postotkom ili mjerom dojma. Ako sam trenutno zadovoljna svojom komunikacijom s kolegama/icama na poslu 5/10, moj kriterij uspješnosti može biti 7/10. Vaša procjena je dovoljno dobra mjera uspjeha jer ionako uspjeh i sreću u životu ocjenjujemo mi kroz vlastiti dojam, a ne po nekom “svemirskom metru” gdje se svi kolektivno možemo poslagati. I opet, ne postoji jedna mjera uspjeha, postoji dojam drugih i neke objektivne mjere uspjeha. Tako vas za sjajnu komunikaciju mogu nagraditi promaknućem (vanjski pokazatelj) ili će vas kolegica pitati za savjet jer se tako dobro nosite s drugima (mišljenje drugih) Cilj, po svojoj mjerljivosti, može biti kratkoročan, srednjeročan ili dugoročan, a dobro je sve njih uklopiti u smislenu cjelinu zvanu akcijski plan.
A – attainable: Dohvatljiv cilj je onaj koji nije ni prelagan ni pretežak. Dakle malo ćete se morati potruditi da ga ostvarite no nećete se morati iscrpiti putem. Također, kad razmišljamo o ovom kriteriju dobro je postaviti si pitanje “Imam li dovoljno sposobnosti za ostvarenje ovog cilja?”. Primjerice, ako želim poboljšati odnos sa svojim adolescentnim djetetom moram razmisliti znam li ja dovoljno o adolescenciji uopće i jesam li razmislila što to znači odnos, kako se on može unaprijediti, kojim vještinama? Također, ako smo za nešto prekompetentni i prelagano nam je, motivacija za ostvarenjem cilja brzo će okopniti, a mi od ostvarenja istog odustati.
R – real/relevant: Ovaj kriterij ste pokrile na početku. On govori o tome koliko je cilj uopće relevantan i stvaran za vas. Ponekad postavimo cilj koji je naizgled važan poput “Unaprijediti odnos sa suprugom kako bi spasili brak” dok zapravo taj odnos više nije živ i odavno smo shvatile da iz njega želimo izaći. U tom slučaju bolje je priznati sebi da odnos želimo unaprijediti jer želimo sačuvati prijateljstvo – motivacija će nam biti stabilnija, a nećemo gubiti vrijeme na iluzije. Radite prave stvari, ne nužno one za koje su vam drugi rekli da bi bilo dobro da ih napravite.
T – timed: Vremensko određenje cilja stavlja nas u shemu, ali i dodaje zdravi pritisak. Postavljanje ciljeva u maniri “čim prije”, “od sutra”, “svaki dan”, “uvijek” ili “nikad” neozbiljno je. Vremensko određenje cilja mora biti realno. Sve što u život dodajemo (nove navike) izgurat će nešto postojeće, pa makar se radilo i o dokoličarenju pred Netflix-om. Planirajte uvođenje nove navike i promjene realno, korak po korak u vaš postojeći raspored. Planiranje je nešto što se generalno zanemaruje u bilo kojem procesu promjene ili ostvarenja cilja. Bez dobre vremenske rešetke koja će vam pokazati koji korak ide ispred kojeg i kamo vas vodi, smanjujete si vjerojatnost uspjeha. Što je ambiciozniji cilj, veća je vjerojatnost da će, bez dobrog planiranja, nastati tim veći kaos.
Evo ga – pametni cilj je već tu! Ne brinite, ako ste se zeznule negdje putem, vrlo brzo će greška isplivati na površinu, a vi ćete imati priliku svoj cilj doraditi i popraviti.
Ciljevi spašavaju veze
Sama riječ “cilj” baca nas u neke teme mršavljenja, treninga ili nekih poslovnih varijanti no ciljeve možemo postavljati i u vezama, ali i u određenim, primjerice roditeljskim, ulogama.
Kad se dvije osobe spoje i krenu planirati zajednički život, planirat će gdje će živjeti no ne i kako. Ispada da je boja kuhinjskih fronti važnija od pravila komunikacije ili zajedničkih ciljeva koje ćemo željeti ostvariti u životu. Postavljanje ciljeva u odnosu znači da smo sjeli i definirali kako želimo komunicirati općenito, a kako u sukobu. Primjerice, jedan od ciljeva kojeg smo moj suprug i ja postavili u braku je da nitko ne smije ići ljut spavati. Koliko god da je teško u nekim situacijama (jer da, i mi se ponekad glupo svađamo), tog se pravila držimo kao pijan plota. Također, postavili smo cilj ulaganja u odnos bez obzira na broj godina koje smo proveli skupa. Ulaganje u odnos je jasnije definirano kao ulaganje u komunikaciju (provjeru onoga što smo čuli / shvatili, izražavanje sebe u odnosu, upućivanje pravovremene kritike kad nam nešto smeta i sl.) i vrijeme koje provodimo nasamo. Uz troje djece, taj cilj zna biti izazovan, ali je MORAO biti postavljen kako bi naš odnos rastao kroz godine i donosio nam puno sreće i zadovoljstva.
U partnerstvu, osim komunikacije i odnosa, možemo graditi i neke konkretne stvari. Primjerice, možemo zajedno ulagati novac, štediti ili se baviti nekim poslom zajedno. Uz pravilno postavljene ciljeve, sve je moguće.
Biti dobar roditelj – samo još jedan nejasan cilj u nizu
U roditeljskoj ulozi također možemo napredovati pa si malo konkretnije objasniti što to znači “biti dobar roditelj”? U mom slučaju znači da ću minimalno sat vremena dnevno provesti sa svojom djecom, da ću im često govoriti kako ih volim, da ću im pravovremeno ukazivati na nešto što mislim da mogu bolje (odmah nakon događaja), da ću biti dosljedna po pitanju pravila i da ću im dati slobodu odrastanja i odvajanja od mene. Djeca rastu, rastemo i mi skupa s njima. U kojem smjeru na vama je da definirate, postavite ciljeve, a onda ih po potrebi i redefinirate.
Mrzite li ciljeve i dalje? Nadam se da ne. Nadam se da vam se vaše “moram“ polako zavlači u misli, dobiva svoj oblik, a uskoro će biti prebačeno i na papir. Prestanimo vjerovati u sudbinu i krenimo rasti u željenom smjeru.
Foto: iStock, Unsplash
