Zrinka Cvitešić u razgovoru nam je otkrila zašto su joj pčelice važne 

Zrinka Cvitešić u razgovoru nam je otkrila
zašto su joj pčelice važne 

Za jedne male životinjice možemo reći kako su jedna od najvažnijih karika u očuvanju ekosustava kakav nam je poznat. Riječ je o pčelama. Upravo one su najveći oprašivači, a ugrožavanje njihovih staništa postala je svakodnevnica koja vodi u ne baš tako lijepu budućnost. Da jednostavno možemo doprinijeti očuvanju pčela i njihovih staništa prepoznao je A1 koji je pokrenuo hvalevrijednu akciju, a u koju se uključila i proslavljena glumica Zrinka Cvitešić.

GigaBEEtno je naziv projekta koji su nedavno pokrenuli, a sastoji se od postavljanja niza hotela za solitarne pčele koje su najvažnije za oprašivanje. Jedan od tih hotela pronašao je put do zagrebačkog Botaničkog vrta, gdje su aktivnosti ovog projekta i službeno predstavljene.

Projekt očuvanja staništa s humanitarnom notom

Novi projekt organiziran je u sklopu već dobro poznate akcije koju provodi A1, nazvane Čini pravu stvar. Cilj svega je olakšati svakodnevnicu svojim korisnicima, ali i unaprijediti kvalitetu odnosa poslovnog sektora prema okolišu.

Na predstavljanju projekta okupljenima se, među ostalima, obratio i Nikola Kezić, umirovljeni profesor Agronomskog fakulteta. On je okupljenima objasnio kako su solitarne pčele zapravo i efikasnije od medonosnih, budući da oprašuju većom brzinom. Budući da ne brane svoj dom kao medonosne, niti u jednom trenutku nisu prijetnja čovjeku.

Platforma Čini pravu stvar u okviru ove akcije također je pokrenula i prikupljanje sredstava za Udrugu roditelja djece s poteškoćama u razvoju Pčelice iz Gospića. Riječ je o udruzi koja provodi kineziološke aktivnosti za djecu i mlade s teškoćama u razvoju. Potrebno im je 17 000 kuna, od kojih bi 15 000 išlo na rad fizioterapeutkinje i psihologinje, a ostatak od 2000 kuna išao bi na potrebnu opremu.

Zrinka Cvitešić ponosna je ambasadorica projekta

Važnost kampanje prepoznala je i proslavljena hrvatska glumica Zrinka Cvitešić. Upravo ju je njena nova uloga u predstavi zagrebačkog HNK-a dodatno približila ovoj temi. Predstava Povijest pčela bavi se upravo tematikom nestajanja pčela koji nam prijeti. Njen lik Tao smješten je u budućnost koja ne izgleda baš lijepo.

U predstavi „Povijest pčela” tumačim lik Tao, koja je smještena u budućnost, nekih 60-ak godina daleko od nas danas. No, kad smo počeli raditi na ovoj predstavi i istraživati tematiku, shvatili smo da vrijeme u kojoj živi Tao nažalost već dugo nije budućnost, problemi njenog vremena prisutni su već jako dugo oko nas. 80-ih godina u Kini počelo je oprašivanje biljaka od čovjekove ruke jer pčelica više nije bilo. U pokrajini Sichuan tada su cijela polja krušaka i jabuka isključivo oprašivali ljudi…

Zrinka je naglasila i važnost održivog načina življenja te s nama podijelila kako ona daje doprinos očuvanju okoliša.

Mislim da većina nas ne radi dovoljno, jer priroda šalje sad već poprilično glasan SOS. Ono na čemu osobno inzistiram u svom domu je reciklaža. U mom kvartu pojavile su se i biokante gdje možeš  baciti svu hranu koja je za otpad i mislim da, kad bi zaista svako kućanstvo odvajalo plastiku, staklo, papir i taj biootpad, da bi se dogodila ogromna promjena. Baš ogromna. Vidim i da su trgovine polako počele izbacivati plastične vrećice. Mislim da je plastika danas veliki veliki problem. Ja pola godine živim na Braču i vidim svake godine što se događa s plažama, svake godine je sve više smeća kojeg treba čistiti, vidim kad ribari izvlače ribe koje su uginule jer su se nagutale te plastike. Na kraju krajeva, ako želimo dobro sebi, jer mi jedemo tu ribu, koja jede plastiku, krajnje je vrijeme da se upitamo što to radimo ovoj planeti, pa onda i sebi.

“Stvari su jako lako rješive”

Što se tiče same kampanje koju provodi A1, Zrinka je istaknula kako je izuzetno ponosna što je postala ambasadorica ovog projekta.

Mislim da je A1 jednu jako pametnu stvar napravio. Kad imate neki problem, neku tematiku, premalo je ako se samo s jedne strane napadne. Ako se problem napadne s par strana, zauzme nekakav medijski prostor i dođe do više ljudi. Mislim da onda to nekako drugačije odzvoni i, što je najvažnije, rezultira s boljim ishodom. Eto gotovo istovremeno u HNK se pojavila naša predstava “Povijest pčela”, A1 je pokrenuo GigaBEEtan projekt s kojim smo se povezali, i  sve je još dobilo i humanitarnu notu koja je za svaku pohvalu, s uključivanjem udruge “Pčelice” iz Gospića i pokretanjem akcije prikupljanja novca za njih. Sve je ispalo baš kao i u romanu „Povijest pčela”, gdje se uz ekološku tematiku progovora i o nekim drugim sociološkim problemima…

Mislim da su stvari jako lako rješive na bolje, i mislim da rješenja ima strašno puno, samo je pitanje naše želje i volje. Kao i kod svega ostaloga.”

Kad je u pitanju praksa u nekim drugim zemljama, Zrinka se prisjetila i odličnog primjera u Norveškoj.

Nas glumce iz HNK je sa sličnim projektom, izradom hotela za pčele u gradu, upoznao režiser koji je s nama radio predstavu „Povijest pčela“, Erik Ulfsbi, ravnatelj Nacionalnog kazališta u Oslu. I oni su s ovom predstavom pokrenuli projekt košnica na samom krovu kazališta. Kazalište čak sada već prodaje i svoj med. I to je meni predivno. Na svakom neboderu u Zagrebu mogao bi se postaviti po jedan hotel za pčele koji nikome neće smetati. Te solitarne pčelice nemaju potrebu čuvanja doma, znači neće te ubosti ako ih baš ne stisneš u ruci, ili staneš na nju. Eto, sigurno je za ljude, za djecu, a velika je stvar za prirodu pa i samu kvalitetu našeg života u gradu.. Mislim da su stvari jako lako rješive na bolje, i mislim da rješenja ima strašno puno, samo je pitanje naše želje i volje. Kao i kod svega ostaloga.

Foto: PR

Preporuka

Zatvori