Društvenoj mreži Facebook pridružile smo se sada već davnih dana. Možda je bolje ne otkrivati koje točno godine, jer bismo samo mogle zaključiti kako su neke od nas u redakciji za Facebook ‘zakačene’ skoro polovicu svojih mladenačkih života… Ili u najmanju ruku jednu trećinu. Od samih njegovih početaka do danas, imale smo priliku posvjedočiti evoluciji Facebooka u mrežu koja će u kratkih nekoliko godina povezati skoro cijeli svijet i revolucionarizirati načine na koje komuniciramo i družimo se s prijateljima i bliskim osobama, kao i načine na koje radimo i provodimo svoje slobodno vrijeme, mijenjajući ih iz temelja. Ni danas bez Facebooka ne možemo, i u poslovnom i u privatnom smislu, a ono što je sigurno jest to da u modernoj svakodnevici, koja je sve užurbanija i dinamičnija, pokušavamo pronaći rješenja uz koja će vrijeme provedeno na Facebooku i općenito online biti kvalitetnije, sadržajnije i u konačnici bolje za nas.
Istom se mišlju intenzivno bavi i sama društvena mreža Facebook, s kojom smo se ovih dana imale priliku družiti u Varšavi i na jednom super zanimljivom predavanju otkriti koliko vremena, truda i resursa Facebook u posljednjih nekoliko godina ulaže u globalna istraživanja, trudeći se upoznati još bolje svoje korisnike, ispitati koje stvari vole, a koje ne vole, istražiti koriste li mrežu aktivno ili pasivno i, naposljetku, omogućiti im što pozitivnija i “zdravija” iskustva, poboljšavajući njihov well-being.
U ime Facebooka, okupljenim urednicima i novinarima, predavanje je održala Eden Litt, istraživačica u Facebookovom timu za strategiju i predviđanja, čija su istraživanja usmjerena na Facebookov utjecaj na društvo. Njene dosadašnje studije došle su do zanimljivih rezultata, pa su tako uspjeli podijeliti svoje korisnike na one koji aktivno koriste društvenu mrežu Facebook i one koji su pasivni. Upravo su se aktivni korisnici, oni koji vode stalne interakcije putem Messengera, statusa i grupa, pokazali sretnijima, zadovoljnijima u životu i otpornijima na loše stvari u odnosu na pasivne korisnike, koji vrijeme na Facebooku uglavnom provode besciljno ‘skrolajući’ News Feedom i dolazeći u susret sa sadržajem koji ih čini još nezadovoljnijima.
Facebook danas intenzivno radi na tome da više ne dolazi do passive consumption – pasivnog korištenja mreže i želi imati korisniju i sadržajniju ulogu u životima pojedinaca. Umjesto da se broje sati provedeni na mreži, sada se traži način kako da sadržaj koji se plasira korisnicima putem News Feeda bude još kvalitetniji i relevantniji za njihov život, a vrijeme provedeno na toj društvenoj mreži smislenije, obraćajući posebnu pozornost na djecu i mlade kao najranjiviju skupinu korisnika.
Upravo se o mladima dosta pričalo na Q&A-ju koji je uslijedio nakon predavanja Eden Litt, pa je ona sama otkrila što sve Facebook trenutno radi i radit će u budućnosti po pitanju zaštite djece i mladih na društvenim mrežama. Njen istraživački tim aktivno surađuje s product timom u Facebooku kako bi naučili razumijeti moderne generacije i njihove obrasce ponašanja i u startu spriječili neke negativne pojave, jer i sama Eden će reći kako društvene mreže nisu samo pozitivne stvari i baš zato danas puno istražuju i ulažu u rješavanje svega onog negativnog. Tako se razvijaju i implementiraju tehnike protiv bullyinga i uznemiravanja koje su nas zainteresirale, pa smo imali priliku čuti više o tome kako se Facebook nosi s uvredljivim sadržajem i govorom nasilja koji krši njihov zero tolerance policy. Profili koji pod objavama drugih korisnika ili stranica ostavljaju komentare s riječima koje su Facebookovi algoritmi u prošlosti prepoznali kao pogrdne i uvredljive, dobivaju pop-up obavijest i upit žele li zbilja objaviti taj sadržaj, a istraživanja pokazuju kako se nakon uvođenja tog featurea mnogo manje ljudi, pa tako i djece i mladih doista odluči objaviti negativan sadržaj. Osim toga, sustav već jako dobro prepoznaje lažne profile koji nastaju samo kako bi vrijeđali i napadali druge korisnike te ih po kratkom postupku uklanja s mreže. Mentalno zdravlje očigledno je jedan od prioriteta Facebooka, ali i Instagrama, pa je u paralelu dovedena i činjenica da je na Instagramu u srpnju započelo testiranje sučelja u kojem po novom nema slavnog Like gumba. Na to su se odlučili kako bi se smanjio pritisak koji ljudi osjećaju po pitanju toga ima li fotografija koju su objavili dovoljno likeova i kako bi se prestali uspoređivati s drugima na temelju broja likeova. Iako su se influenceri prepali kako će ova promjena koja bi mogla biti uvedena utjecati na njihove profile i njihov posao, bit će zanimljivo vidjeti rezultate dobivene ovim socijalnim eksperimentom.
News Feed, samo još bolji
Eden Litt kroz razgovor je zaključila kako je Facebook na prijelomnoj točki određivanja što je u današnje vrijeme društvena mreža zapravo i koju ulogu igra u ljudskim životima, pritom ju želeći učiniti još kvalitetnijom i bitnijom za krajnjeg korisnika. Facebook definitivno ima sjajan potencijal da se ljudi povežu i dođu do resursa, a sada se radi na jačanju njegove društvene vrijednosti.
Najveće promjene možemo primijetiti, i tek hoćemo (jer mnogo novih featurea stiže u narednim mjesecima), na samom News Feedu, koji se stalno razvija, mijenja i prilagođava kako bi odgovarao ritmu i navikama modernog korisnika. Sada možemo kontrolirati vrijeme koje provodimo na Facebooku i birati sadržaj koji nam se pojavljuje na News Feedu, a algoritam radi dvojako, kako bi u prvi plan plasirao važne trenutke nas i naših prijatelja, priče koje nas povezuju i sadržaj koji su objavili upravo naši najdraži prijatelji s kojima najviše komuniciramo na Facebooku, ali i uklonio loše stvari i pogrdne komentare s kojima možemo doći u susret. Cilj je stvoriti zdraviju okolinu za svakog korisnika na društvenoj mreži, a za održavanje mentalne higijene tu je i njihov Events feature s pregršt evenata koji su u našoj blizini i koji zanimaju naše prijatelje, s kojim Facebook zapravo naglašava koliko je bitno u svakome danu biti barem malo offline, u stvarnom društvu prijatelja i stvarnom trenutku. A to je samo jedan način kako ostvariti sve češće spominjani mindfulness, i to upravo putem Facebooka koji nastoji biti tu za nas i u dobrim i u lošim trenucima naših života.
Foto: Facebook
