Mjesto o kojem maštamo, mjesto nepregledne prirode i prirodnih čuda, zanimljive kulture i avanture koja nas zove svakako je Island. Nekima ostvareni san, a nekima još uvijek visoko na wish listi, Island je jedno od onih magičnih mjesta na Zemlji koje bi svakako barem jednom trebalo vidjeti uživo.
U posljednjih nekoliko godina Island je zabilježio vrlo veliki i nagli turistički rast, što nije bilo bez posljedica. S jedne strane, gospodarstvo i ekonomija su se počeli sve više oslanjati na turizam, a s druge strane masovni turizam počeo je ostavljati posljedice na ekosustav. Island se sada priprema za novu eru za koju se nadaju da će biti održivija nego prije, nakon 10 mjeseci duge pauze uzrokovane pandemijom. Cilj je potaknuti ljude da putuju sporije i ostaju dulje, a plan im je da pritom iskoriste svoje najveće blago – prostranstvo.
Održiviji model turizma na Islandu
Slično destinacijama poput Venecije i Amsterdama, koje su u 2020. zabilježile smanjeno zagađenje okoliša, i Island je u godini s manje posjetitelja doživio neke dobre stvari. Uprava nacionalnog parka Thingvellir tako tvrdi da na stazama, dosad obično pretrpanim posjetiteljima, ima manje smeća. Lokalno je stanovništo, s druge strane, uživalo u miru i tišini, a domaći su turisti otkrili neke manje istražene regije poput Westfjordsa i Eastfjordsa koje sada napokon dobivaju pažnju i financijsku potporu islandske vlade.
“Rast broja posjetitelja je do 2019. bio prebrz i približavali smo se rubu ozbiljno neodrživog razvoja. Sretni smo što je Island relativno velika zemlja pa je moguće ravnomjernije distribuirati promet nego što smo to činili prije”, kaže Tryggvi Felixson, turistički vodič i predsjedatelj Landvernda, islandske udruge za zaštitu okoliša.
Više sredstava za infrastrukturu i zaštitu okoliša
Za razliku od mnogih drugih destinacija, Island je u 2020. povećao ulaganja u turizam za 40 posto. Značajan iznos uložen je za poboljšanje infrastrukture na turističkim mjestima poput kanjona Stuðlagil, koji je postao popularan zahvaljujući društvenim mrežama. Država je tako vrijeme i novac iskoristila kako bi tamo sagradila nužnu infrastrukturu poput sanitarnih čvorova, parkirališta, uređenih staza i prilaza za osobe s invaliditetom.
“Izazov je biti korak ispred društvenih mreža. Posjetitelji vole ići gdje god požele i mi to želimo zadržati. Ali, ponekad smo nespremni za lokacije koje posjećuju. Mnoga od tih mjesta znantno su osjetljivija tijekom zime i proljeća, a povećan promet može uništiti okoliš”, objašnjava Skarphéðinn Berg Steinarsson, generalni direktor islandske turističke zajednice.
Uz navedeno, parlament trenutno raspravlja o prijedlogu za uspostavu nacionalnog parka u gorskim dijelovima zemlje, koji bi pokrio i zaštititi oko 30 posto teritorija države.
Poticaj za dulji boravak, alternativne rute i udaljeni smještaj
S pojavom koronavirusa puno je ljudi počelo raditi na daljinu pa je Island u studenom prošle godine uveo posebnu vizu za digitalne nomade koji sada u zemlji mogu boraviti do 6 mjeseci. Ipak, vaša mjesečna plaća mora iznositi najmanje 7,360 dolara da biste se mogli prijaviti za vizu. Strategija je ovdje prilično jednostavna – na ovaj način žele privući profesionalce s visokom zaradom koji mogu pomoći u stimuliranju lokalnog gospodarstva, a da ne dođe do prenapučenosti.
Novi program viza samo je jedan aspekt pomaka države prema onima koji žele putovati sporije. Island želi potaknuti ljude da putuju po cijeloj zemlji, ali da se duže zadržavaju, odnosno ostaju u pojedinoj regiji. Tako su krajem 2020. otvorili dvije nove obilaznice – Westfjords Way, rutu koja vodi oko istoimenog poluotoka i Diamond Circle, koja se nalazi na sjeveru zemlje.
U cijeloj priči nije zapostavljen ni glavni grad. Na proljeće će se u Reykjaviku otvoriti novo geotermalno kupalište The Sky Lagoon, jedan od najvećih turističkih projekata na Islandu vrijedan 31 milijun dolara, koji bi mogao biti alternativa poznatoj Plavoj laguni.
