Pričinjavaju li vam se potresi? Niste jedini, a znamo i o čemu se radi

Posljednjih dana, u razgovoru s obitelji i prijateljima, intenzivno analiziramo događaje iz proteklog tjedna, kao i vlastito iskustvo potresa; gdje nas je on zadesio i kako smo u datim trenucima instinktivno reagirali. Činjenica da smo doživjeli uvjerljivo najgori potres u svojim životima, u mnogima od nas izazvao je traumu koju tek trebamo zaliječiti.

U procesu oporavka, svakako nam ne pomaže jedan ‘simptom’ za koji čujemo i od naših obitelji i prijatelja. Radi se o tome da nam se znaju pričinjavati potresi, onda kada ih uopće nema, a osjećaj drhtanja pod nogama kao da naposljetku obuzima naše cijelo tijelo i uzrokuje laganu vrtoglavicu.

Fantomski potresi

Europskomediteranski seizmički centar (EMSC) jučer je na Twitteru dao ime tome, nazvavši potrese koji nam se pričinjavaju fantomskim potresima. Stručna literatura upravo ih tako naziva i otkriva da u jeku traumatičnog iskustva nakon potresa osjećamo podrhtavanje i gibanje tla čak i onda kada se ono uopće ne događa.

EMSC piše da fantomski potresi postoje samo u našoj glavi, a riječ je o fenomenu već dobro zabilježenom od strane psihologa, koji se događa u fazi aftershockova, manjih potresa koji prate onaj glavni. Fantomski potresi povezani su s ansksioznošću i činjenicom da je ovih dana naš organizam izuzetno napet i u stalnom iščekivanju novih opasnosti. U tim trenucima, čak se i najmanji šum ili vibracija u stanu mogu protumačiti kao potres, a možemo ga zamisliti čak i onda kada nikakve dinamike uopće nema.

Jesmo li sada osjetljiviji i na manje potrese?

Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta dao nam je na svojim stranicama još jedan koristan odgovor glede malih potresa koje smo možda osjetili, kao i onih koji se nisu ni dogodili, odnosno fantomskih potresa. Pitanje i odgovor slijede u nastavku.

Koliko je točno da sad osjetimo i one potrese koje inače ne bi primijetili zbog nedostatka normalnog prometa (ukinuti tramvaji, vlakovi te zračni promet)? I koliko su zapravo ti sitni, recimo magnitude 2-2.5, česti na našem području?

Za očekivati je da kad nešto osluškujemo i kad nema gradske ‘vreve’ osjećamo i ono što bismo inače propustili. Potresi su jako česti, magnitude 2-2.5 po Richteru na području Republike Hrvatske godišnje ih ima više od 200 (u slučaju serije potresa ih je još i više). Isto tako, mnogi ljudi iskusit će i tzv. “fantomske potrese” tj. u jeku traumatičnog iskustva poslije potresa, osjetit će gibanje premda ga nije bilo. Inače, vrlo osjetljive osobe osjetit će potres minimalne magnitude oko 2.0, i to pretežno na višim katovima kuće. Ova serija potresa događa se u gusto naseljenom području i popraćena je zvukom (poput tutnjave ili grmljavine) pa pojedinci primjete i potrese manje magnitude.

Kako si pomoći u slučaju fantomskih potresa?

Jedan odličan članak na tu temu pronašli smo na UNICEF-ovoj web stranici. Savjete za nošenje sa stresom i strahom nakon velikog potresa dala je Gabrijela Papec, Mlada ambasadorica za prava djece i mladih Europske unije, a pročitati ih možete ovdje.

Odgovore na naša pitanja dat će nam i stručnjak

Kako se nositi s tim strahom, stalnim očekivanjem još veće katastrofe, potrebom za solidarnošću i pomoći, medijskim izvještajima o kaosu, govorit će se večeras u emisiji Sistematski pregled u kojoj je gost psihijatar dr. Ante Bagarić.

On je specijalist psihijatrije i pročelnik Zavoda za liječenje ovisnosti Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu, a emisiju s njegovim savjetima uživo pratite na Facebook stranicama Al Jazeera Balkans (https://web.facebook.com/AJBalkans ) i Rplus (https://web.facebook.com/rplus.video) platforme u utorak, 5. siječnja u 19 sati.

Foto: Pexels

0