Zavirite u novi Journalov ured

Zavirite u novi
Journalov ured

Prošlo je malo više od dvije godine od zagrebačkog potresa koji se urezao u povijest, ali i svakodnevicu Zagrepčana. Iako smo godinama slušali o trusnom zagrebačkom području i potencijalnim mogućnostima potresa, nitko nije mogao ni zamisliti da će nas tog jutra 22.ožujka 2020. šokirati sile prirode. Posljedice su, ne moramo ni spominjati bile strašne. Nakon toga svi smo se zapitali koliko su prostori u kojima živimo i radimo doista sigurni i koliko je važno upravo na to obratiti pozornost. Nekadašnja redakcija Journal.hr-a također je nastradala u potresu, jer se nalazila u samom srcu Zagreba, u Gundulićevoj ulici. To je promijenilo neka naša razmišljanja i definitivno utjecalo na našu svakodnevicu.

Zagrebački potres promijenio je naše navike

Razoran potres koji je 22. ožujka pogodio Zagreb i okolicu, ostavio je ogromnu štetu na kulturnim, povijesnim i stambenima objektima u širem središtu Zagreba. Mnogi su ostali bez svojih domova, neke će se zgrade tek morati rušiti, a neke su krenule u obnovu. Lice grada će se svakako promijeniti, a i naša razmišljanja. Sada više nego ikad razmišljamo o tome kako ponovo steći sigurnost. To je bila jedna od niti vodilja preseljenja našeg ureda u novi prostor. Osim prirodne potrebe za širenjem, nakon traumatičnog iskustva potresa u redakciji, za novi prostor odabrali smo onaj koji samom gradnjom ulijeva neko povjerenje.

Novi Journal ured

Uvijek smo naginjale uređenju koje će u jedno spojiti estetiku i funkcionalnost, dosad smo za službene Journal adrese redovito birale stare zagrebačke stanove u samom srcu grada, s velikim, prostranim prostorijama, visokim stropovima i puno dnevnog svjetla. U nama se ipak nešto promijenilo nakon nedavnih potresa, koji su osvijestili činjenicu da je izuzetno bitno pronaći maksimalno siguran prostor za zaposlenike. Novi ured to je i ispunio. Osim samog odabira prostora, ono o čemu smo odmah počeli razmišljati je i osiguranje. Koliko god bili oprezni, neke situacije jednostavno je nemoguće predvidjeti i spriječiti jer su izvan naše kontrole. Požari, provale, puknuća cijevi i izljevi vode, potresi, poplave… Sve su to situacije kod kojih, ako ne postoji adekvatna zaštita osiguranja, sve troškove popravka, nadoknade ukradenog ili razbijenog, novih podnih obloga, čišćenja zgarišta nakon požara… padaju na teret vlasnika nekretnine ako želi stvari dovesti u prvobitno stanje. Od kada nam se to dogodilo u starom uredu, odlučili smo promijeniti ploču.

Zaštitite imovinu na vrijeme

Mnogi zaboravljaju kako je njihova vlastita imovina ujedno i njihova osobna odgovornost te nerijetko imaju pogrešnu predodžbu o tome kako je osiguranje imovine luksuz izvan njihovog financijskog dometa. Primjerice za stan veličine 60 m2 u gradu Zagrebu godišnja premija za osiguranje imovine (uključujući i potres) kreće se oko 1200 kuna što predstavlja razuman iznos u odnosu na isplatu sredstava u slučaju potresa. U Hrvatskoj je razina kulture osiguranja imovine i dalje vrlo niska iako smo pri samom vrhu na starom kontinentu, kada govorimo o vlasništvu istih (čak 91% ljudi u Republici Hrvatskoj posjeduje vlastitu nekretninu u kojoj živi). Prema karti potresnih rizika ali i karti epicentara dosadašnjih potresa u Lijepoj našoj, 30% područja i 60% stanovništva Hrvatske izloženo je opasnosti od jačih potresa u budućnosti, a u rizičnija područja između ostalih spada i grad Zagreb, zbog čega je preporučljivo osigurati vlastitu imovinu na vrijeme. Unatoč navedenim pokazateljima i informacijama, podaci upućuju na to kako značajan dio imovine u Hrvatskoj još uvijek nije adekvatno osiguran ili nije osiguran na primjeren način. Od 1,4 milijuna kućanstava, odnosno 2,01 milijun stanova za stalno stanovanje, procjenjuje se da je samo 10% osigurano od rizika potresa. Globalno gledano, Hrvatska je daleko ispod prosječne razine osiguranja od potresa.

Kako osigurati imovinu u slučaju potresa?

Unatoč razornim potresima, stanari stambenih zgrada i danas nerijetko misle kako je osiguranjem zajedničkih dijelova zgrade zaštićena i njihova privatna imovina odnosno stanovi u kojima žive, što nije točno te upravo iz tog razloga treba razlikovati:

  • Osiguranje privatne imovine – kao što su stanovi, kuće i apartmani, koje je dobrovoljno i za koje su odgovorni njihovi vlasnici i
  • Osiguranje zajedničkih dijelova zgrade – koje je ujedno i zakonska obveza budući da su predstavnici stanara za sve zgrade koje imaju tri i više stambenih jedinica dužni ugovoriti osiguranje za zgradu.

Dodatno pokriće rizika od potresa

Kod osiguranja stambenih objekata, važno je naglasiti kako osiguranje od rizika potresa nije sadržan u osnovnim paketima osiguranja imovine i on se uobičajeno ugovara kao zasebno pokriće. Drugim riječima, osiguranje od potresa ugovara se kao dopunski rizik uz osnovno osiguranje imovine, ali društva za osiguranje nude i mogućnost da suvlasnici putem predstavnika stanara ugovore zajedničku policu osiguranja imovine s uključenim pokrićem od potresa, ali samo za zajedničke dijelove zgrade. U slučaju štete, stanari se javljaju svom predstavniku koji potom dalje prijavljuje svu nastalu štetu. Polica osiguranja imovine može biti ugovorena za građevinski dio, stvari unutar kućanstva ili oboje, no najbitnije je da je ugovoreno dodatno pokriće od rizika potresa.

Posjedovanje police osiguranja imovine osim bezbrižnije svakodnevice, omogućuje i mirniji san jer se nećete morati opterećivati s time kako financirati popravak nekretnine, osobito ako se za istu još uvijek otplaćuje kredit. Ovisno o osobnim preferencijama i mogućnostima, osiguravajuća društva nude široku i fleksibilnu lepezu različitih pokrića za osiguranje i zaštitu kako poslovnog tako i životnog prostora. Ono što je važno dodatno istaknuti svakako je i to da osiguranje imovine uključuje paket osiguranja građevinskog dijela objekta (kuće, stana, vikendice…) te paket osiguranja stvari u kućanstvu (namještaja, gotovine, nakita, kućanskih aparata, stakla, zidnih i podnih obloga, umjetničkih djela…) te da se ova dva paketa također ugovaraju zasebno.

Na umu treba imati i cijenu renovacije ali i adaptacije nekretnine nakon potresa koje nerijetko mogu iznositi i više desetaka, a u pojedinim slučajevima i stotina tisuća kuna, što je iznimno mnogo novaca u usporedbi s godišnjom premijom osiguranja imovine s uključenim rizikom od potresa (oko 1200 kuna). Više o osiguranju imovine s uključenim rizikom od potresa potražite ovdje.

Projekt sigurnije sutra

Društva za osiguranje i  Hrvatski ured za osiguranje (HUO), uz potporu Udruženja osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore, pokrenuli su informativno-edukativni projekt financijske pismenosti na području osiguranja pod nazivom SIGURNIJE SUTRA kako bi potaknuli građane da aktivnije promišljaju o korištenju proizvoda osiguranja budući da smo kroz cijeli naš privatni i poslovni život izloženi različitim rizicima – od imovinskih i zdravstvenih, preko nesretnih slučajeva, pa sve do rizika za poslovanje.

Zajednički projekt financijske pismenosti SIGURNIJE SUTRA provodi se u okviru Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine dok je primarni cilj projekta SIGURNIJE SUTRA podizanje svijesti građana o važnosti financijske pismenosti na području osiguranja. 

Više informacija o svemu potražite ovdje.

Foto: Sanja Jagatić, Unsplash

Preporuka

Zatvori