„Fiume Fantastika: Fenomeni grada“ središnja je izložba programskog pravca Slatko i slano realizirana u sklopu projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Zasnovana na recentnim istraživanjima DeltaLaba – Centra za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam pri Sveučilištu u Rijeci, izložba prati posljednjih stotinu i pedeset godina urbane povijesti Rijeke tijekom koje grad doživljava radikalan rast i postaje globalno prometno i industrijsko središte. Izložba je postavljena u zgradi Exportdrva u deset paviljona, od kojih svaki tematizira određeni riječki fenomen: Granice, Luka i željeznica, Mreže, Kino: “Stižu ljudi!”, Grad, Palača, Zajedničko tlo, Dokolica, Spomenici i Fantastične zone. Razgovarali smo s glavnim kustosom izložbe Idisom Turatom i Idom Križaj Leko arhitekticom i autoricom postava.
Idis Turato – glavni kustos izložbe
- O kakvoj se izložbi radi i što ona obuhvaća?
Izložba „Fiume Fantastika“ je istovremeno novo urbano okupljalište, novi prostor zajedništva, prostor za spoznaju različitih fenomena grada, prostor za debatu i za radionice o budućnosti grada. Kao što možete vidjeti, izložba je stvorila višeslojan i hibridan prostor koji se može i treba koristiti u više navrata i šetnjom kroz izložbene paviljone, ili kroz više šetnji, doći ćete do novih i neočekivanih zaključaka.
- Rast industrije, ali i druge prilike, ostavile su velik trag i preoblikovale specifičnu vizuru Rijeke, zbog čega je njezina arhitektura specifična?
Industrija, lučka i željeznička infrastruktura danas nema izvornu namjenu koju je imala u 19. stoljeću, ali nam pokazuje arhitekturu grada koja nije bila namijenjena ljudima. Ova specifična arhitektura bila je namijenjena robi, stvarima i transportu. S druge strane, Rijeka i Opatija su imale niz fascinantnih arhitektura koje su bile dio generičnog repertoara s kojima se gradio grad. Historicistička arhitektura koja se gotovo kataloški primjenjivala u izgradnji hotela, primjenjivala se i u izgradnji kolodvora, akademija, palača i skladišta. Ova tema i danas je aktualna te bi svakako trebalo početi intenzivnije razmišljati o nekom novom generičnom načinu projektiranja kuća u bliskoj budućnosti. Vizuru Rijeke oblikovala je i njezina turbulentna povijest u kojoj je Rijeka prolazila kroz različite društveno-političke sustave i teritorijalne ustroje i u tim okolnostima nastale su specifične arhitekture i urbani fenomeni koje nadilaze pitanja stila, jezika ili estetike i koje generiraju vlastitu, lokalno-specifičnu i autonomnu urbanu kulturu.
- Izložba obuhvaća deset paviljona od kojih svaki tematizira određeni riječki fenomen, što možemo vidjeti u svakom paviljonu?
Svaki od 10 paviljona osmišljen je kao zasebna kuća i kao zasebna izložba. U Granicama publika ima priliku na primjeru Rijeke i Sušaka vidjeti arhitekturu i razvoj grada, paviljon Luka i željeznica ukazuje na infrastrukturu koja je bila podloga za stvaranje grada, Mreže pokazuju kretanje tvari iz Rijeke i preko Rijeke u svijet, Kino je rezervirano za kratki film „Stižu ljudi!“ kojeg potpisuju Igor Bezinović i Maida Srabović, paviljon Palače pokazuje te lokacije oprostorene moći, dok se paviljon Dokolica bavi turizmom i arhitekturom koja se za njega stvarala. U paviljonu Zajedničko tlo otkrit ćete kako su nastajali novi prostori u Rijeci, a paviljon Grad tematski je posvećen rekonstrukciji Starog grada koju je izveo arhitekt Igor Emili koja je prikazana i arhivskim materijalom, ali i jednom kompjuterskom igricom. Paviljon Spomenici vodi vas na zanimljive lokacije u Rijeci i oko Rijeke i posebno moram istaknuti da je kustos ovog paviljona bio Luka Skansi. Zadnji paviljon u postavu Fantastične zone je fokusiran na potencijalne budućnosti Rijeke koje tek trebate otkriti.
- Koji su najzanimljiviji eksponati na izložbi?
Svakako su zanimljivi dokumenti koji pokazuju “fantastičnu Rijeku”. Skrenuo bi posjetiteljima pažnju na fotografije slavoluka iz rafinerije izgrađenog od bačvi benzina koje možete vidjeti u paviljonu Mreže- Zatim fotografija poznatog riječkog fotografa Čuče Grabovca koja prikazuje gledatelje nogometne utakmice kako stoje na liticama kamenoloma na Kantridi, zatim kolaž fotografija “fantastične palače” u paviljonu Palače kojeg smo napravili spajanjem Robne kuće RI, Guvernerove palače, Muzeja Revolucije i Doma Stranaka… No, da ne pričam previše predložio bih vam – dođite i pogledajte izložbu Fiume Fantastika uživo! Svakoga četvrtka radimo vodstva izložbom za zainteresiranu publiku tako da možete odlučiti i za šetnju po „fantastičnoj Rijeci“ s autorima iz kustoskog tima.
Ida Križaj Leko – arhitektura i oblikovanje izložbe
- Koliko je bilo zahtjevno postaviti ovakvu izložbu?
Iznimno zahtjevno, ali i vrlo uzbudljivo. Postav izložbe osmišljen je kao 10 kuća na korzu. To zapravo znači da je ovo projekt od 10 kuća, tj. 10 različitih fasada prema ulici, 10 različitih interijera. Tako da je postav više išao u smjeru izgradnje 10 novih kuća na nekoj parceli nego klasičnog postava izložbe u infrastrukturno opremljenoj ”bijeloj kutiji”. Upravo to je činilo ovaj zadatak osmišljavanja postava vrlo složenim, ali iznimno uzbudljivim. Čak bih možda rekla i neponovljivim. Također, moramo napomenuti i da je sam postav izložbe, mogli bismo reći arhitektura izložbe, velikim dijelom i odgovor na kontekst same zgrade Exportdrvo koja ima orijentaciju sjever – jug i prostor je na kojemu se metaforički spaja grad i more.
- Iza vas je jako puno genijalnih projekata, pa tako i sudjelovanje na ovom, zašto bi svaki Riječanin trebao posjetiti ovu izložbu?
Kao prvo jer je prvi put u povijesti prostor u kojem se nalazi izložba – zgrada Exportdrvo – postao otvoren javnosti. S obzirom na to da je teritorij Delte, kao i većina obalnog područja grada Rijeke pod upravljanjem Lučke uprave, pristup je većini dijelova strogo kontroliran. Sama ta situacija, da Rijeka nije grad na moru iako je na moru i stroga odvojenost dijelova grada, jedna je od glavnih frustracija i fascinacija izložbe Fiume Fantastika. Drugi razlog za posjet izložbi je vrlo specifičan i jedinstven način na koji je 150 godina urbane povijesti grada ispričano u toj, sada javnoj zgradi. To je fenomenološki pristup s kojim je od 10 riječkih fenomena stvoreno 10 arhitektonsko-umjetničkih instalacija. Kroz istraživanje detektirali smo tih 10 fenomena koje smo odlučili oprostoriti i materijalizirati – pretvoriti u kuće. Faktografska povijest je naravno bila podloga tijekom istraživanja, ali je u postavu izložena kao pozadina koja prati ostatak izložbe što se jasno i vidi kroz tzv. „11. paviljon“ – vremenskom lentom predstavljenom kroz 52 zastave.
- Što vam je bilo najzanimljivije, a što najveći izazov pri postavljanju ove izložbe?
Metodologija rada na istraživanju i postavu je bila apsolutno i najveći izazov i najzanimljiviji dio. Sadržaj i oblikovanje su nastajali paralelno, čak je u nekom trenutku i u nekim situacijama oblikovanje diktiralo sadržaj. Očekivano je upravo obrnuto – da sadržaj diktira oblikovanje. Upravo neodvojenost sadržaja i postava je omogućila ovaj, mogla bih reći, izložbeni eksperiment.
Izložba „Fiume Fantastika: Fenomeni grada“ otvorena je za sve posjetitelje do 1. prosinca.
Foto: PR
