Mali otac, Almin Kaplan
Roman Mali otac bosanskog autora Almina Kaplana donosi nam priču o pronalasku samog sebe. Junak priče dobiva spisateljsku stipendiju i odlazi u primorsko mjesto u Istri. To mu je prilika za inspiraciju da počne pisati, ali i izlika za odlazak od kuće, odlazak od hercegovačkog krša, rutina, stavljanja šperploča na prozore, ispijanja kava i beskonačnog gledanja televizije. Neće junaku istarsko mjesto donijeti žuđenu tišinu i mir, jer i tu je vruće, i tu divljaci svojim nabrijanim automobilima noću stvaraju nepodnošljivu buku. Svakodnevni telefonski razgovori s djevojkom, utapanje u alkoholu, čitanje, gledanje filmova i povremeni susreti s kulturnjacima potvrđuju da ništa ne može promijeniti očaj i samosažaljenje. I kada ga usred jedne pijane zabave nazove djevojka i nešto mu važno kaže, nema druge nego vratiti se i preuzeti odgovornost.
Poetski snažno i s mnogo empatije, Almin Kaplan bez zadrške ulazi duboko pod kožu svojih junaka
Zadnji dani mira, Ivana Sajko
Autorica koja ove godine gostuje na Festivalu svjetske književnosti, Ivana Sajko objavila je knjigu Zadnji dani mira. Muž i žena sklanjaju se pred nadolazećom opasnošću, s tek par kofera i psom, na imanje usred ničega, u kuću prijatelja koji su već odavno pobjegli na sigurno, željno iščekujući vijesti od tek punoljetnog sina, koji je sa skupinom prijatelja odlučio pobjeći pred mobilizacijom. U atmosferi straha, bez pravih vijesti, okruženi nepovjerenjem i prigušenim znacima netrpeljivosti, junaci pokušavaju očuvati svoj duševni mir. No kako prolazi dan, vijesti postaju sve nedorečenije, znakovi nasilja sve jasniji, a paranoja sve veća. Ni mi ni oni ne znamo što je umišljaj, a što stvarnost.
Zadnji dan mira precizno i točno ulazi u sve strahove suvremenog čovjeka, u anksiozno stanje u koje je čovjek Zapada zapao, u doba pandemija, ratova, klimatske krize, nestabilnosti, lažnih vijesti i neprovjerenih izvora, ali nikada ne gubi nadu.
Nebeski lovac, Roberto Calasso
(prevoditeljice: Iva Grgić Maroević, Sanja Roić)
Osmi dio monumentalnog djela Roberta Calassa, Nebeski lovac nadahnuto je i izazovno istraživanje odnosa ljudskog roda prema mitu, božanskome i ideji preobrazbe. Jednom davno, davno, u susretu s drugim bićima nisi mogao pouzdano znati jesu li životinje, bogovi, demoni ili preci, ili su samo ljudi. Jednog dana, koji je trajao nekoliko tisućljeća, Homo se upustio u nešto što nitko drugi nikad prije nije pokušao. Počeo je oponašati životinje koje su ga progonile: grabežljivce. Tako je postao lovcem. Bio je to dug, buran, nezaustavljiv proces koji je ostavio tragove i ožiljke u obredima, mitovima i običajima te se spregnuo s onim što je stara Grčka nazivala “božanskim”.
Ova knjiga pripovijeda njegove priče, raspreda ih u svim smjerovima, od paleolitika, preko stare Grčke i Egipta do Turingova stroja. Istražuje latentne veze unutar istog teritorija koji je nemoguće opisati: prostora ljudskog uma.
Izgubljena knjižara, Evie Woods
(prevoditeljica: Denisse Mandekić)
Izgubljena knjižara autorice Evie Woods poseban je i začudan roman koji spaja magični realizam, književni misterij i dvije odlučne žene u potrazi za nikad pronađenim drugim romanom Emily Brontë. Radnja u prvom licu prati njihove isprepletene sudbine. Najprije Marthu u današnjem vremenu, opterećenu mračnom prošlošću od koje bježi u Dublin, gdje susreće Henryja, tragača za izgubljenim knjigama, kojega njegova opsesija tajanstvenom skrivenom knjižarom dovodi u isti grad. Zatim pratimo Opaline koja živi u dvadesetima prošlog stoljeća i kako bi izbjegla brak koji je dogovorio njezin brat, bježi u Pariz, gdje počinje raditi u knjižari s rijetkim izdanjima. Sve aktere povezuje čarobna knjižara koja nestaje i povremeno se pojavljuje.
Ova dirljiva priča o ljubavi koju dijele oni koji vole knjige je bila u vrhu lista najprodavanijih knjiga. Prodana je u više od milijun primjeraka te prevedena na dvadesetak jezika.
Lutka, Yrsa Sigurđardóttir
(prevoditeljica: Vanja Veršić)
Yrsa Sigurđardóttir prozvana je kraljicom islandskog trilera, a njezin roman Lutka mračno je djelo koje neće ostaviti nikoga ravnodušnim. Trebao je to biti miran obiteljski izlet brodom, no taj dan zauvijek je promijenio tijek njihovih života. U ribarsku mrežu uhvatila se razbijena lutka, koja nakon godina provedenih u oceanu izgleda zastrašujuće. Majčin je prvi poriv da je baci natrag u more, ali kći je preklinje da je zadrže. Majka popušta, a taj naizgled bezazlen čin pokazat će se kobnim. Majka će do jutra biti mrtva, a lutka će nestati.
Godinama poslije inspektor Huldar nalazi se na svojem najomraženijem mjestu, brodu, usred nemirnog mora, u potrazi za mogućim ljudskim ostacima. No identifikacija kostiju pronađenih na morskom dnu pokazuje se težom nego što se isprva činilo. Policija mora potražiti pomoć psihologinje Freyje. Dok misterij nepoznate žrtve postaje sve zamršeniji, Huldar se uvlači u istragu o ubojstvu beskućnika ovisnika. Freyja pak pokušava otkriti istinu iza sumnji u zlostavljanje u jednom domu za nezbrinutu djecu.
Samo je jedno svima jasno. Svi su slučajevi povezani s jednim nestalim, ranjivim svjedokom – djevojčicom koja je nekad davno poželjela lutku.
Noć bez brata, V. V. Ganeshananthan
(prevoditelj: Dado Čakalo)
Usred šrilanskoga građanskog rata 1980-ih šesnaestogodišnja Sashikala sanja o tome da postane liječnica. Dok promatra kako se ljudi oko nje, uključujući njezina četiri voljena brata i njihova najboljeg prijatelja, zanose nasilnim ideologijama, njezin san vodi ju na put koji rijetki izabiru. Sashi je rastrgana između studija medicine i pomaganja u poljskoj bolnici, između poslušnosti obitelji i otpora nepravdi i nasilju. Njezino oružje je savjest – ona liječi i pomaže svima, ona dokumentira zločine bez obzira na stranu koja ih je počinila. Noć bez brata dirljiva je priča o hrabroj ženi koja unatoč nasilju, izdaji i gubitku izabire suosjećati. Ovo je roman o tihoj snazi, o ženama koje čuvaju ono što rat nastoji uništiti – istinu, dostojanstvo i ljudskost.
Autorica V. V. Ganeshananthan nam u Noći bez brata donosi dubok i dirljiv prikaz individualne i društvene hrabrosti, ljubavi i tuge.
Kukuljica, Anna Metcalfe
(prevoditeljica: Iva Rajić)
Što znači nestati? Ne u fizičkom smislu, nego polako, nečujno – povući se iz svakodnevice, iz odnosa, iz komunikacije. Tko je žena koja se odlučuje na takav potez i što se rađa iz tišine koju ostavlja za sobom? Je li to čin slabosti – ili radikalne snage? U Kukuljici, prvijencu britanske spisateljice Anne Metcalfe, susrećemo lik žene koja se postupno povlači iz svijeta kako bi preoblikovala samu sebe. Ona ne progovara, ali postaje središte triju priča. Troje pripovjedača – bivši partner, majka i prijateljica – pokušavaju dokučiti tko je ona doista i što ju je navelo na taj tihi, gotovo ritualni život. Kako se stranice nižu, pred nama se oblikuje portret žene koja prestaje biti objekt tuđih priča i počinje graditi vlastiti jezik – tišinom, tijelom, promjenom.
Pitanje nije samo tko je ona, nego i zašto toliko ljudi želi o njoj govoriti. Jer u svijetu u kojem svi žele biti viđeni ona bira šutnju – i upravo time postaje magnet, ogledalo, projekcija.
Foto: Dupe Photos, Fraktura, Hena, Knjižara Ljevak, Školska knjiga, Znanje
