Journal man: Upoznajte umjetnika i dizajnera Maria Dobrečevića na čiju izložbu idemo sljedeći tjedan

Journal man: Upoznajte umjetnika i dizajnera Maria Dobrečevića na čiju izložbu idemo sljedeći tjedan

11.6. u 19 sati u Bustan baru u Varšavskoj ulici u Zagrebu, Mario Dobrečević otvara zanimljivu prodajnu izložbu pod nazivom ‘Pornithology’, gdje će izlagati ilustracije ptica u različitim tehnikama i formatima. Ono što je zanimljivo u cijeloj izložbi je i to da sav prihod od prodaje radova ide za zaštitu ptica i njihovih staništa. Razgovarali smo s Mariom i pobliže ga upoznali, a on nam je dao mali sneak peek u radove koje ćemo moći vidjeti na izložbi.

Biserka
  • Kako je počeo tvoj umjetnički i dizajnerski put?

Rođen sam 9.8.1988. u Zagrebu, odrastao u Zaprešiću, pohađao Školu Primijenjene Umjetnosti i Dizajna u Zagrebu, smjer grafike, gdje se uz pomoć mentora i profesora prvi put susrećem s različitim grafičkim i slikarskim tehnikama, no realističan prikaz kroz crtež se ipak istaknuo kao onaj koji me najviše vodi. Po završetku srednje škole 2007. godine upisujem Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu, smjer industrijski dizajn, te 2010. na tržište plasiram svoj prvi autorski rad, police Varius tvrtke ERA. U sklopu fakultetskog projekta ‘Dizajn namještaja u kontekstu ekologije’ dizajnirao sam stolić ‘Sentio’, proizvod koji se našao i u vlasništvu Alanis Morissette nakon što je vidjela i objavila moje crteže na svojim stranicama. Godine 2013. sam magistrirao pod mentorstvom prof.Mladena Orešića u svojstvu magistra industrijskog dizajna, a zaposlio se kao produkt dizajner u firmi ‘P.E.S.- Zagreb’. te sam iste godine dizajnirao i plasirao sjedeću garnituru Colloco tvrtke ERA. 2016. se zapošljavam kao produkt dizajner u startupu Bellabeat, gdje uz povremene privatne dizajnerske i umjetničke projekte, djelujem i danas (trenutno više kao art direktor, manje kao produktaš.

Kazuar
Kazuar
  • Kako si došao na ideju za ovu izložbu i koliko je vremena trebalo za realizaciju?

Sama ideja za izložbu je došla spontano. Od ranog djetinjstva sam bio inspiriran čudnovatošću i raznolikošću životinja koje sam nalazio u knjigama i enciklopedijama, poglavito ptica te sam se kroz crtački izričaj uvijek vraćao njima kao temi. No, zahvaljujući proaktivnom duhu vlasnika Bustan bara, Ofeku, koji je neke od radova vidio na mom Instagram profilu, pružena mi je prilika da u njegovom ‘vrtu’ izložim neke od radova koji sežu još iz studentskih dana, poput ‘Zlatnog fazana’ ili ‘Pauna’ (manji format je posljedično povezan s tadašnjim manjkom vremena). Drugi, poput ‘Puffina (hrv. Morskog papagaja)’ ili ‘Mandarinke’ su nastali baš za ovu izložbu, stoga mogu reći da se na izložbi radilo godinama.

Puffin
Mandarinka

Instagram u promociji radova uvelike pomaže, pa sam između ostalog imao priliku ilustrirati naslovnicu knjige ‘Živjeti’ spisateljice Jelene Kastaneti. Radeći na crtežima ciljano za izložbu, odlučio sam spojiti (vrlo) ugodno s korisnim i podržati zaštitu kako samih ptica tako i njihovih staništa. Kontaktirao sam zatim Park prirode Vransko jezero, čiji rad i djelovanje pratim već neko vrijeme te im se ponudio za potporu u obliku doniranja prihoda od prodanih radova s izložbe u svrhu zaštite ptica. Kako je održavanje prstenovanja ptica jedna od najznačajnijih aktivnosti u vidu zaštite ptica jer se odvija u vrijeme jesenske migracije, tako se kroz kamp za prstenovanje ptica bilježe vrste koje ovo područje koristi kao zimovalište ili kao odmorište na, ponekad i do nekoliko tisuća kilometara dugom selidbenom putu. Bitno je znati kuda se ptice kreću i koja su staništa značajna za njihovo hranjenje i odmor jer se njihovom zaštitom štite i same ptice. Kamp se organizira u suradnji sa Zavodom za ornitologiju pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti te svake godine okuplja oko 15 licenciranih prstenovača i niz volontera. Osim toga, na kampu se provode i edukativne aktivnosti za manje grupe lokalne osnovnoškolske djece, a donacije koje su prikupili prošle godine korištene su za nabavu opreme kao što su kliješta za prstenovanje, vaga i ravnalo za uzimanje potrebnih mjera prije nego što se ptice puste na slobodu.

Kondor
  • Odakle dolazi ta fascinacija pticama?

Ptice su mi oduvijek bile odraz zadivljujućeg svjedočanstva koliko daleko i visoko priroda može ići u svojoj kreaciji – što se tijekom odrastanja manifestiralo kroz čitanje, promatranje i na posljetku, crtanje. No, kao dijete to naravno nisam tako artikulirao, već me vodio čisti osjećaj i sklonost ka crtačkom izražavanju. Ptice su u mnogočemu vrlo slične nama, ili mi njima, ovisi iz kojeg kuta se promatra – bilo to kroz udvaranje u obliku naoko šašavog, ali ustrajnog plesa rajske ptice, prekrasnog pjeva slavuja u zoru ili gizdavog razmetanja jednog pauna koji onako, pomalo odmjereno, a ponosno otkriva svu svoju ljepotu. Bio sam te sreće da sam kao dijete mogao provoditi popodneva nakon škole u tatinom vrtnom centru, hraneći i brinući se za raznorazne egzotične fazane, ukrasne kokoši, pa i paunove. Da je gizdavi Dodo još živ, sigurno biste ga našli kako s tim prekrasnim repom sjedi na ogradi autoceste i glasno viče u prazno, zvučeći gotovo mitološki. Moglo mu se, bio je glavni u kvartu. Kako i ne bi kada je osim na tlu, izgledao jednako veličanstveno i u zraku. Let, taj prkos gravitaciji je možda ono prvo što u ptica također fascinira, kao simbol slobode i moći, a nama još uvijek toliko nedostižno. Perje, mikroskopski tako minuciozno isprepleteno, a dovoljno jako da ih vine iznad oblaka, čini ruho koje ih krasi u prekrasan spektar boja i oblika da je malo reći da hipnotizira, a kamoli očarava. Samo prelijevanje boja u plahog himalajskog fazana oduzima dah! No nije sve u ljepoti, nestvarna je i njihova snaga, veličina te zaštitnički nastrojen stav, zbog čega je recimo kazuar, sa svojim usudim se reći prahistorijskim izgledom, također česta inspiracija i tema ilustracija.

Plamenac
  • Imaš li u planu neke nove projekte u skorijoj budućnosti?

Realizacija nekih planova za skoriju budućnost je trenutno u tijeku pa ne bih za sada previše otkrivao, no za dalju budućnost se motaju po glavi ideje gdje je u fokusu više koloristički intenzivna kompozicija te dimenzijski veći formati, no još je sve u prvoj fazi planiranja – maštanju, dok se ne oslobode i prijeđu neki zamišljeni i za to prijeko potrebni koraci. U međuvremenu se ciljano koncentriram na aktualne, a misaono na buduće (crtačke) projekte, radeći na tome da kroz vlastiti rukopis pokušam otkriti i možda približiti još neke druge dojmove okoline koja nas okružuje.

Puffin

Foto: Sanja Tušek

Učitati još
Zatvori