Indira Juratek: Koliko su ženska prava krhka?

Indira Juratek

Posljednjih dana vijesti i društvene mreže preplavili su događaji u Afganistanu. Sigurno znate kako su talibani preuzeli vlast, zbog čega je javnost diljem svijeta zabrinuta za dobrobit, ali i same živote žena i djevojčica u Afganistanu.

Naime, kada su talibani posljednji put bili na vlasti ženama su uskraćena brojna prava koja zapadni svijet uzima zdravo za gotovo, poput školovanja, samostalnog izlaska bez pratnje muškarca, rada… Ženama je bilo naređeno nositi burku, seksualna zlostavljanja i prisilne udaje bile su normalna pojava.

Iako su talibani dali izjavu da se ženska prava sada neće ugrožavati, snimke i fotografije iz Kabula pokazuju opravdanje za bojazan. Dok mnogi pokušavaju napustiti Afganistan, Afganistanke putem društvenih mreža pozivaju u pomoć, jer strahuju od gubitka svojih teško stečenih prava ili nečega mnogo goreg. Je li ovo problem samo Afganistanki ili svih nas?

Koliko su ženska prava krhka?

Žene su kroz povijest prošle kolektivnu traumu – manje vrijednosti, sasvim drugačijeg položaja u društvu, neimanja prava glasa, izbora, odluka pa do masovnih ubijanja poput svima znanog progona vještica.

Svako malo problem ženskih prava vrati se na velika vrata i pokaže nam koliko je ovo tema koja zaslužuje našu svakodnevnu pozornost. Tema koja ujedno i često budi nevjericu da smo u 21. stoljeću daleko od sigurnosti, one prividne koju nam netko dovoljno moćan jednom svojom odlukom može preko noći uzeti. Krhkost ženskih prava je poput najnježnijeg cvijeta za kojeg se moramo najpredanije brinuti, jer ga samo tren odsutnosti i nepažnje može uništiti. Iako nam se može učiniti da je Afganistan zemlja kudikamo radikalnija od Hrvatske, sjetite se ideje da se ženama u Hrvatskoj zabrani pravo na pobačaj, sjetite se što se nedavno događalo u Poljskoj po tom pitanju, sjetite se zabrana koje se trenutno događaju i najavljuju u susjednoj nam Mađarskoj.

Činjenica je da danas žene diljem svijeta doživljavaju svakodnevnu nepravdu, nasilje, diskriminaciju, ponižavanje. Činjenica je i da 2021. godine još uvijek živimo u dominantno muškom svijetu – svijetu gdje su žene lišene društvene ravnopravnosti po mnogim pitanjima. Vjerujem da su mnoge od nas više puta u svom životu to i same iskusile na vlastitoj koži, a ovo su službeni podaci sa stranice womankind.org.uk:

  •  1 od 3 žene diljem svijeta doživljava nasilje
  •  58 % svih ubijenih žena diljem svijeta ubili su intimni partneri ili članovi obitelji
  • oko 650 milijuna žena diljem svijeta udano je prije 18 godine
  • 71 % cjelokupnog trgovanja ljudima odnosi se na žene i djevojke, uglavnom radi seksualnog iskorištavanja
  • više od 2,7 milijardi žena nema iste poslovne mogućnosti poput muškaraca
  • u 2018. godini žene su uglavnom zarađivale 78 % plaće koju zarađuju muškarci
  • oko 82 milijuna žena diljem svijeta nema nikakvu pravnu zaštitu protiv diskriminacije na radnom mjestu
  • diljem svijeta samo je 25 % žena u parlamentima.

Nedavno sam na Instagram profilu @the_female_lead naišla na video spisateljice Christi Steyn u kojem kaže: „Govorimo o tome koliko je žena prošle godine bilo silovano, ne koliko je muškaraca silovalo žene. Govorimo koliko je djevojčica bilo zlostavljano u školi, ne koliko je dječaka zlostavljalo djevojčice u školi.“

Stječe se dojam da su žene i djevojčice zlostavljane i silovane od nekog nepoznatog izvora i kako je to samo njihov problem. Međutim, ovo nije samo ženski problem. Svaki muškarac na ovome svijetu izašao je iz maternice, iz tijela žene te možemo govoriti kako je briga za ženska prava problem svakog ljudskog bića. Zapitajmo se ako nismo ravnopravne, ako nemamo pravo same odlučivati o svome tijelu, o svome životu – jesmo li slobodne? 

Trebamo li redefinirati snagu?

Kao i stoljećima prije nas, mnogo više poštovanja i priznanja odlazi u smjeru muškaraca, dok se žene često želi prikazati vrlo plošnima i „slabijim spolom“. Zatirući kompleksnost ženskog bića, čestu svestranost i sposobnost, što god žene učinile kao da nikada nije dovoljno dobro, dovoljno moćno, dovoljno uspješno, dovoljno prihvatljivo, dovoljno snažno. Trebamo li raditi drugačije, biti drugačije ili trebamo redefinirati što je to dobro, moćno, uspješno, prihvatljivo, snažno? Trebamo li nove mjerne jedinice i nove mjeritelje? Trebamo li redefinirati snagu?

Društvo je ono koje je stvorilo svijet na današnjim vrijednostima. Svi mi sudionici tog društva na neki način utječemo na stvaranje tog kolektiva, baš svatko od nas daje svoj doprinos tome u kakvom svijetu živimo. Vremena se mijenjaju, odgoj se mijenja. U zapadnom svijetu svjedočimo ogromnoj promjeni u odgoju dječaka – danas se dječacima dopušta izraziti emocije, dopušta im se plakati, dopušta im se osjetiti i pokazati ranjivost, uči ih se sudjelovanju u kućanstvu, u roditeljstvu… Ovo je samo dio cjelokupne slagalice, ali iznimno važan dio. Ovo je dio gdje svaka žena koja je majka može početi mijenjati stvari i odgajati emotivno zrele i stabilne muškarce, koji neće nositi teret svojih trauma i neiscijeljenih rana te ih kroz život „liječiti“ na ženama pokazujući svoju „snagu“.

Je li promjena blizu?

 „Each time a woman stands up for herself, without knowing it possibly, without claiming it, she stands up for all women.“ Maya Angelou  

Vremena su pokazala da se neće nitko zauzeti za nas, ako mi to ne učinimo same. Jedna žena je snažna i moćna, ali stotinu žena, tisuću žena, milijun žena je snaga koja se može oduprijeti svakom pokušaju oduzimanja teško nam izborenih prava. 

Uz snažne žene koje će se boriti za sebe, za svoje kćeri, za svoje prijateljice i muškarce koji će biti odgajani na drugim postulatima, zaista mislim da imamo šanse za neki bolji svijet. Sve što smo dosad vidjeli i doživjeli pokazuje nam da društvo ne može naprijed dok budemo svjedoci ičega navedenog u ovom tekstu. Na krilima #allaboutchange svatko od nas bi se trebao zapitati kakva je pozicija žena u 21. stoljeću i kako sami možemo utjecati da se to promijeni, jer možemo, jer je promjena nužna!

Koliko još stoljeća trebamo čekati da ovakvi tekstovi budu nepotrebni?

Tekst: Indira JuratekBudi Dobro

Foto: Marina Ćosić, Pexels

0