Zašto je unos proteina jednako bitan kao i unos vode?

Proteini, vježbanje

U posljednje vrijeme čini se kako baš svi pričaju o proteinima, a svijest o važnosti njihova redovitog unosa u organizam intenzivno raste. Proteini definitivno više nisu tema o kojoj raspravljaju jedino strastveni sportaši i zaljubljenici u vježbanje (zbog izgradnje i očuvanja mišićne mase), već se o njima informiraju svi. I to s razlogom, jer proteini doista jesu bitni za sve – sve dobne skupine, spolove i sve razine fizičke aktivnosti, pa čak i neaktivnosti.

Prehrana bogata proteinima s vremenom je postala mnogo više od trenda i danas ju, uz tjelovježbu, smatramo zaslužnom za zdrav i funkcionalan organizam koji nas spremno vodi kroz izazove svakodnevnog života. Proteini čine našu kosu i nokte, tijelo ih koristi kako bi izgradilo ili regeneriralo tkivo, a veliku zaslugu imaju i u proizvodnji enzima, hormona, kosti i mišića, kože i krvi…

voda

Proteini su jednako važni kao i voda

Prirodne i dobre izvore proteina koje tijelo ne može samo proizvesti zato nadomještamo kroz prehranu te smo se s proteinima počeli ponašati baš kao i s vodom – smatramo ih neophodnima za život. Koliko je unos vode bitan za normalno funkcioniranje organizma, više nije ni potrebno napominjati, jer svako jutro započinjemo s čašom vode i bespogovorno se držimo pravila od dvije litre dnevno. Voda prati svaki naš obrok, baš kao što svaki naš obrok sadržava proteine, i to preporučenih 20-30%. Proteini nas grade iznutra i izvana, a često pomažu i u borbi s kilogramima, što su na temu osiguravanja zdravog i kvalitetnog života potvrdila i brojna znanstvena istraživanja.

Proteini, losos

Prednosti proteina

Osim što ih smatramo jednako bitnima za normalno funkcioniranje organizma kao i vodu, proteinima pripisujemo još mnogo drugih prednosti. Jeste li znali da prehrana koja u svakom obroku sadrži 20 do 30% proteina ima tendenciju ubrzavanja metabolizma i gubitka 80 do 100 kalorija dnevno? I da namirnice koje su bogate proteinom imaju zasitan učinak? To ukratko znači da ćete, konzumirajući preporučenu dnevnu količinu proteina, biti manje gladni i manje jesti, jer jednostavno nećete imati potrebu za hranom i mnogo lakše ćete odolijevati grickalicama, slatkišima i drugim ugljikohidratima u nutritivno siromašnim namirnicama. Stati na kraj lošim prehrambenim navikama, uz pomoć proteina lakše je no ikad. I kada govorimo o dijetama, također govorimo o proteinima, jer oni su, uz redovitu tjelovježbu, pouzdan saveznik u gubitku suvišnih kilograma.

Proteini, restrikcijska dijeta

No, što su zapravo proteini?

Jedna te ista stvar kao i bjelančevine – hranjive tvari potrebne za rast i regeneraciju svih stanica u ljudskom organizmu. Njihova uloga u našem tijelu je, bez pretjerivanja, ogromna. Proteini su uz vodu najrasprostranjenije molekule u organizmu i kao takve zaslužne za pravilno funkcioniranje imunološkog sustava, kao i osnovnih procesa u metabolizmu. Osim toga, proteini čine i naše mišiće i mišićne stanice, pa ih u kontekstu zdravog života redovito dovodimo u vezu s vježbanjem. Želimo li postići maksimalan učinak treninga, obrok bogat proteinima i prije i nakon vježbanja je imperativ.

Proteini, mliječni proizvodi

Gdje pronaći proteine?

Prirodne i dobre izvore proteina koje tijelo ne može samo proizvesti pronaći ćete u mlijeku i mliječnim proizvodima, quarku (kvarku) i svježem posnom siru, piletini, krtom mesu, ribi, jajima, kao i takozvanim funkcionalnim proizvodima, dodatno obogaćenim proteinima.

Kako koncipirati uravnoteženu prehranu svakog dana?

Neka ona bude sastavljena od 20 do 30% proteina, 30 do 35% masti i do 40% ugljikohidrata. Europska agencija za sigurnost hrane odredila je preporučen dnevni unos od 0,83 grama proteina po kilogramu tjelesne mase, dok naprednije nutricionističke smjernice sugeriraju 1 gram proteina po kilogramu mase, što bi značilo da je broj vaših kilograma istovjetan broju grama proteina koje se preporuča svakodnevno konzumirati.

HRANA

Švedski primjer

Kao i u mnogim drugim slučajevima, i u slučaju zdrave i uravnotežene prehrane, te općenito zdravog načina života, najveći uzor u Europi su nordijske zemlje. Šveđani su svojedobno imali pravu ‘low carb’ revoluciju, osvijestivši prednosti prehrane koja je bogata proteinima i mastima. Osim što su počeli izbjegavati šećer i škrob, nadomjestili su to ‘pravom hranom’, proteinima i mastima (mesom, ribom, povrćem, mliječnim proizvodima) te tako postali veliki pobornici LCHF prehrane (Low-Carb, High-Fat) koja se danas smatra njihovim ‘izumom’ i u međuvremenu je osvojila cijelu Europu.

Kada u kombinaciju s prehranom bogatom proteinima dodamo i redovitu tjelovježbu, jasno je zašto se Šveđani smatraju zdravim, vitkim i zadovoljnim ljudima.

Foto: Unsplash

Advertisement

Komentari

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurala bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Koristeći našu stranicu slažete se s korištenjem kolačića. više informacija

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurala bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Koristeći našu stranicu slažete se s korištenjem kolačića.

Zatvori