Znate li kako čuvati osobne podatke na internetu? Donosimo iskustva prevarenih i savjete stručnjaka
Sigurnost na internetu danas je jedan od pojmova o kojem se mnogo raspravlja. Osim što je iznimno važna jer su naši osobni podaci našim svakodnevnim i cijelodnevnim bivanjem na internetu, dostupniji nego ikad. Brzim razvojem tehnologije, laptopi, tableti i mobiteli postali su produženje našeg tijela i jako puno toga obavljamo online. To se pogotovo moglo uočiti i u doba pandemije kada se gotovo sve preselilo online i kada se to pokazalo uspješnim. Tim više sigurnost je postala važnija, ali nikad ugroženija.
Upravo tim povodom A1 Hrvatska provodi novi projekt i istoimenu kmpanju #BoljiOnline u suradnji s Centrom za sigurniji Internet. Veliki naglasak i ovim projektom stavljaju na važnost poboljšanja sigurnosti svih korisnika na mreži. Zašto je to važno? Zato što se svakome od nas može dogoditi da pogriješimo.
Koliko dobro čuvate svoje lozinke?
Problema s lozinkama imamo svi i svih smo ih barem jednom u životu zaboravili, otkrili nekom kome nismo trebali ili smo ih postavili preslabe ni ne očekujući da se naša sigurnost može ugroziti, no to se može dogoditi svima. Što zapravo obuhvaća sigurnost na internetu? Pa sve ono zapravo što štiti vaše račune (a pritom i vaše osobne podatke poput kartica, adresa i slično) od neželjenog sadržaja i zloupotrebe. Dnevno se naime pošalje oko 225 milijardi e-mail spamova, prijevare se dogođaju skoro zvake sekunde, o zloupotrebi podataka i fotografija da i ne govorimo, a kibernetičke prijetnje usmjerene su na različita područja i djelovanja i nitko nije isključen pa tako ni velike tvrtke poput Vodafonea, Microsofta, Nvidije, Samsunga, Ubisofta unatoč redovitim kontrolama. Veliki problem zašto do toga dolazi kod većine ljudi je i nedostatak digitalne pismenosti i informacija. Stopa kibernetičkog kriminala je u porastu svake godine i potrebne su promjene i usvajanje minimalnih znanja za osnovnu zaštitu kod korištenja digitalne tehnologije.
No krenimo prvo od sebe i vlastite edukacije, učeći na primjerima. Razgovarali smo sa Stellom, 27.-godišnjom Zagrepčankom koja nam je otkrila koliko je ona, ali i njezina generacija zapravo financijski i digitalno pismena, te podijelila s nama ne baš pozitivna iskustva s interneta. Pitali smo za savjet i Alena Delića konzultanta za informacijsku sigurnost i potpredsjednika Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, koji nam je dao savjete kako se zaštiti na internetu.
- Stella kratko nam se predstavi za početak?
Ja sam Stella, imam 27 godina, trenutno nezaposlena i u potrazi za poslom i planiram upisati studij u Ljubljani. Bavim se volontiranjem u udruzi za osobe s invaliditetom te udruzi Borders None, koja pomaže tražiteljima azila. Jako sam društvena i imam bogat socijalni život te se pojavljujem na puno eventa. Strastvena sam oko gastronomije te se bavim plesom.
- Kakvo je tvoj iskustvo s online kupovinom? Preferiraš li takvu vrstu kupovine više od obične?
Veliki sam fan online kupovine jer imam puno više mogućnosti i veću slobodu te mogu pronaći stvari koje ne bih mogla uživo te mi je puno praktičnije isprobati naručenu odjeću doma, nego i trgovini. Znamo što želim, a to često nemam opciju nabaviti ovdje. Tako i donesem odluku bez pritiska osvjetljenja u kabinama, mislim da smo od toga svi barem jednom patili!
- Preko kojih stranica najviše kupuješ?
Iskustvo s online kupovinom počinje u srednjoj školi. Prva narudžba mi je bila kozmetika koja još nije bila dostupna u Hrvatskoj, a jako sam ju htjela. Tada je bio početak YouTube blogger kulture pa sam postala opsjednuta novitetima iz beauty industrije te sam išla na provjerene sellere s e-Baya i jako sam pazila što radim i pratila svaki korak narudžbe. Onda su krenule beauty stranice iz Velike Britanije, te naravno stranice s korejskom kozmetikom s kojih i dan danas naručujem. Prvo naručivanje odjeće su bili high-street brendovi koji su dostupni i kod nas na fizičkim lokacijama, a zatim i jedna poznata Njemačka fashion stranica (Best Secret), dok još nije bila aktivna na našem tržištu.
- Smatraš li da si upoznata sa sigurnošću na internetu? Štitiš li dovoljno svoje podatke?
Iako sam imala nekoliko scary situacija, ipak se smatram odgovornim kupcem. U početku, za mene kao srednjoškolku, je to bilo jako strašno, mama se isto jako bojala davanja broja kartice i hakiranja pa je tu bilo dosta drame. Nakon istraživanja sam napravila PayPal account jer je najlakši i najsigurniji način online kupovine, a i sigurnija sam zbog dvostruke autentifikacije kupovine kada kupujem karticom.
- Jesi li imala negativna iskustva s online kupovinom? Opiši nam?
Iskustvo preko kupovine Facebook grupe, odnosno Marketplacea. Žena od koje sam kupovala mi je poslala link za dostavu, preko kojeg sam trebala upisati svoje kartične podatke kako bi se ta dostavna kompanija naplatiti preko mene. U tom trenutku sam bila pod stresom i nije mi palo na pamet da bih mogla biti prevarena te nisam išla napraviti ikakvu provjeru. Nažalost sam otišla na tu web stranicu i upisala svoje podatke… Ta žena me je uporno javljala da je to sve u redu i da se javim njihovoj korisničkoj službi, što sam također napravila. Dakle, to je prevara na visokoj razini, tolikoj da su ljudi iza toga napravili cijelu korisničku službu na vrlo uvjerljiv način. U zadnji tren sam srećom shvatila što se događa te sam u istom trenu zvala banku da mi blokiraju kartice. Srećom, ništa se nije dogodilo! Od tada posebno pazim na sigurnost, puno sam opreznija pri online kupovini, bez obzira na ovu situaciju i dalje naručujem online.
- Kakva su iskustva tvojih vršnjaka? Imaju li oni slične anegdote?
Iskustva vršnjaka su slična, imam jednu prijateljicu koja me uvijek pita je li stranica legit. Bez obzira na to što smo IT generacija, ona i dalje ne zna prepoznati koja stranica je sigurna, kako bi ona trebala izgledati i je li verificirana i smatram da tu definitivno nedostaje edukacije, zato mega podržavam cijelu kampanju #BoljiOnline.
Kako to prepoznati, tj. kako zaštiti svoje podatke na internetu kada znamo da su na udaru i velike tvrtke koje iz sebe imaju velike sustave provjere? U odgovorima će na pomoći stručnjak u tom području Alen Delić konzultant za informacijsku sigurnost i potpredsjednika Hrvatske udruge menadžera sigurnost.
- Koji je najbolji način za čuvati osobne podatke na internetu? Možete li nam nabrojati par ključnih točki kojih bi se svi trebali pridržavati?Prije svega, trebamo biti svjesni koje podatke i gdje čuvamo, kao i s kime ih i na koji način dijelimo. Često se podaci koriste ili im nastane šteta na mjestima gdje uopće nismo sami odgovorni za njih. Tek na to možemo dodati one poznate mjere koje vjerojatno mnogi i sami poznaju, no često ih se ne pridržavaju – korištenje kompleksnih zaporki i to različitih za različite servise, korištenje mehanizama višestruke provjere, ili pak redovno ažuriranje aplikacija i operativnih sustava. U posljednje vrijeme svakako treba naglasiti i povećanu potrebu za pažnjom pri korištenju elektroničke pošte, kao i oprez pri korištenju mrežnih stranice koje često izgledaju kao stvarne, a zapravo mame žrtve da na njima ostave svoje osobne podatke koji se kasnije mogu iskoristiti.
- Za mnogo toga mislimo da se događa drugima, dok se ne dogodi nama. Kakva je Hrvatska po pitanju sigurnosti na internetu? Koji su najčešći primjeri prevara s kojima se susrećemo?Hrvatska na ovom polju, na žalost, ne zaostaje. Svi javni pokazatelji, uključujući oni Ministarstva unutarnjih poslova, nadležnih institucija za informacijsku sigurnosti, kao i privatnih organizacija, ukazuju na kontinuirani rast različitih vrsta napada i prijevara. U posljednje vrijeme napadači koriste aktualne teme u Hrvatskoj koje potom plasiraju kako mamac putem društvenih mreža ili elektroničke pošte i utječu na žrtve da s njima podijele osobne i financijske podatke. Tako smo mogli vidjeti različite prijevare vezane za prelazak na Euro, lažne povrate poreza, kao i druge lažne poruke vezane za e-usluge građana od strane države. Gotovo sve na neki način pozivaju žrtve da na određenim lažnim stranicama unesu svoje financijske podatke koje potom iskoriste za zlonamjerne radnje. Povrh toga, i dalje često dolazi do prijevara putem lažnim mrežnih stranica robnih marki gdje se većinom nude poznate marke po iznimno dobrim cijenama. Na njima žrtve zapravo misle da kupuju nešto, a zapravo samo ostavljaju podatke svojih kartica koje kasnije napadači iskorištavaju kako bi im ukrali novac.
- U posljednje vrijeme svjedočimo hakiranju nekih važnih institucija i velikih tvrtki u Hrvatskoj? Tko to, prema vašem mišljenju radi – dolazi li to izvana? Kako to spriječiti?
Oni koji od toga imaju neku korist, ponajprije koji od toga žele i mogu zaraditi novac na nelegalan način. Nije to ništa drugačije od neke druge vrste kriminala. Gdje ima povećanja legalnih aktivnosti, a u internet prostoru svakako ima, posljedično dolazi i do rasta nelegalnih aktivnosti. Zlonamjerne osobe prednost logično imaju jer mogu biti bilo gdje u svijetu, a dosad su to većinom bile osobe izvan Hrvatske, iako ih ima i u Hrvatskoj. To možemo spriječiti samo tako da svi zajedno kontinuirano radimo na podizanju svijesti kako bismo bili bolje, kako bismo mogli sustavno primijeniti mehanizme zašite i kako bismo bolje upravljali štetama kad do njih dođe. I konačno, bitno je da o ovome razgovaramo – s nadležnim institucijama, s kolegama i s prijateljima kako bismo učili od međusobnih iskustava i vidjeli da ovo nije nešto što se može dogoditi samo nekom drugom.
#BoljiOnline je platforma kojom internet nastojimo učiniti sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve. Ukazivanjem na prednosti, ali i opasnosti tehnologije želimo ti pomoći da sačuvaš zdravlje, dobrobit i povezanost s onima koji su ti bitni. Ovdje možete vidjeti koji su sve ciljevi projekta koji je još jedan u nizu hvale vrijednih koje provodi A1 Hrvatska uz primjerice Školu odgovornog influensanja o kojoj smo pisali u članku Što je odgovorno influencanje i zašto je ono važno? Pričali smo s Nevenom Rendeli i Dorom Predojević. Više o projektu #BoljiOnline čitajte ovdje.
Foto: Unsplash
