Kako izgleda budućnost mode? Upoznajte mjesto na kojem počinje

Teksilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Kao dio prošlosti, sadašnjosti i budućnosti svakog društva, moda nas okružuje uvijek i svugdje i, zajedno s nama i svijetom oko nas, neprestano se mijenja, raste i razvija. Pogled unutar otkriva nam njezinu uzbudljivu i raskošnu povijest, moda danas oblikuje naš osobni stil, a Kako će izgledati budućnost mode? pitanje je koje uvijek ostaje otvoreno. Odgovor na njega krije se ispod njezine površine – u budućim generacijama modnih dizajnera i tekstilnih stručnjaka. Kada govorimo o Hrvatskoj, početak svoje modne priče oni pronalaze na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu.

Tekstilno-tehnološki fakultet ili popularno zvani TTF po mnogočemu je posebno mjesto. Kao dio Sveučilišta u Zagrebu i cjelokupne akademske zajednice u Hrvatskoj, TTF je jedino visoko učilište koje obavlja nastavnu i istraživačku djelatnost u poljima tekstilne tehnologije te poljima modnog dizajna, likovne i primijenjene umjetnosti. O njegovoj posebnosti govore i brojni uspjesi koje su njegovi studenti ostvarili u Hrvatskoj, ali i izvan nje.

Ako se nalazite među zaljubljenicima u modu ili je ispred vas veliki korak odabira fakulteta, a moda je jedan od vaših najvećih interesa, u nastavku pročitajte sve što trebate znati o Tekstilno-tehnološkom fakultetu. Sve važne informacije o smjerovima, pristupu i projektima u kojima sudjeluju, s nama je podijelila prof. dr. sc. Gordana Pavlović, dekanica Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-tehnološkog fakulteta.

prof. dr. sc. Gordana Pavlović, dekanica Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-tehnološkog fakulteta

Tekstilno-tehnološki fakultet iza sebe ima tridesetak uspješnih godina i bivše studente čiji uspjesi u Hrvatskoj i izvan nje progovaraju o uspješnosti samog fakulteta. U rujnu, na Vaš fakultet stižu novi studenti. Kako biste u nekoliko rečenica opisali sve ono što ih čeka?

Tekstilno-tehnološki fakultet (TTF) je javno visoko učilište koje ustrojava i izvodi sveučilišne i stručne studije u znanstvenom području tehničkih znanosti i umjetničkom području te ima specifičnu poziciju u okviru Sveučilišta u Zagrebu i u cjelokupnoj akademskoj zajednici u Republici Hrvatskoj jer je jedino visoko učilište koje obavlja nastavnu i istraživačku (znanstvenu i umjetničku) djelatnost u tehničkom području, polja tekstilne tehnologije i u umjetničkom području, u poljima modnog dizajna, likovne i primijenjene umjetnosti. Na TTF-u djeluju znanstvenici i umjetnici čija istraživačka djelatnost pripada različitim područjima: tehničkom, prirodoslovnom, društvenom (polja ekonomija i sociologija), humanističkom (polje povijest umjetnosti), te umjetničkom području (polja: likovna umjetnost, primijenjena umjetnost i polje dizajn). Velikim djelom istraživanja na TTF-u su po svojoj naravi u polju tekstilne tehnologije što obuhvaća tekstilno-mehaničko inženjerstvo, tekstilnu kemiju, odjevnu tehnologiju kao i dizajn tekstila i odjeće. U potonjem se isprepliću znanstveno i umjetničko područje; te je tako jedina institucija koja pokriva sve segmente znanstvenog izučavanja tekstila, kože i obuće uz dizajn te druge aspekte kao što je primjerice teorija i kulture mode, a 2009. osnovali smo prvi u Republici Hrvatskoj studijski smjer Kostimografije na sveučilišnom diplomskom studiju te smjer Teorija i kultura mode. Jedna smo od rijetkih sveučilišnih sastavnica koja izvodi stručnu djelatnost i nastavu u okviru trogodišnjeg preddiplomskog stručnog studija Tekstilna, odjevna i obućarska tehnologija u okviru dislociranog studija u Varaždinu. Ukupno na Fakultetu za potrebe istraživanja i nastave djeluje 39 laboratorija s višemilijunskom znanstvenom opremom koja se koristi u istraživačke, ali i nastavne svrhe. Visoko obrazovanje zasniva se na nedjeljivosti sveučilišnoga nastavnog rada i znanstvenog istraživanja, odnosno umjetničkog stvaralaštva.

Našim budućim studentima mogu poručiti: mi smo ovdje zbog vas kako bi vam pružili najbolje moguće obrazovanje u skladu s našim znanstveno-istraživačkim i umjetničkim kompetencijama. Ponosni smo na naše bivše i sadašnje studente koji nam pomažu i usmjeravaju nas da budemo bolji, učinkovitiji i međunarodno prepoznatljiviji. Naši bivši studenti najbolja su promocija o nama u zemlji i svijetu te tako podižu svoj ugled i ugled same institucije. Našim studentima želimo otkriti nove načine razmišljanja, nove pristupe, nove obzore dajući im znanja, hrabrost i samopouzdanje za otvorenost ideja i promišljanja, za kreativnost u svakom smislu. Želimo dobrodošlicu talentiranim, inspirativnim i inventivnim našim budućim studentima. Ovdje smo zbog vas i za vas.

Umjetnički i kreativni fakulteti uvijek se povezuju s prirodnim talentom. Koliko je on zapravo važan? Mogu li ga strast, upornost, kreativnost i vježba zamijeniti?

Talent je nedvojbeno važan u kontekstu obrazovanja u umjetničkom području, no on predstavlja samo nužnu bazu u procesu edukacije naših studenata modnog dizajna, dizajna tekstila i kostimografije, dok jedan od najvažnijih elemenata u tom procesu predstavlja rad studenata na usvajanju novih znanja i vještina i njihova posvećenost struci za koju su se opredijelili. Iz činjenice da se uz naše studije, vezane uz umjetničko područje, veže razredbeni postupak putem kojeg se vrši provjera sposobnosti likovnog izražavanja i kreativnosti, čime se ujedno može procijeniti i talentiranost studenta, proizlazi zaključak da na ove studije upisujemo studente koji posjeduju talent, no napredak svakog studenta tijekom studija najviše ovisi o njegovoj aktivnosti, jer talent sam za sebe bez rada ne predstavlja ništa više osim potencijala, a rad bez imalo talenta ne dovodi do željenog rezultata.

Važno je da studenti tijekom procesa obrazovanja rade na razvoju svog talenta pod mentorstvom naših nastavnika, kroz individualni rad nastavnika sa svakim pojedinim studentom, jer vrlo talentiran student koji ne radi više od nužnog neće napredovati, pa manje talentiran student, koji radi puno i predano na kraju obrazovanja može postići veći uspjeh. Naravno ona najpoželjnija varijanta je talentirani student koji je kreativan, otvoren za istraživanje i usvajanje novih znanja i vještina, koji je znatiželjan, inteligentan, inovativan, uporan, koji može prihvatiti konstruktivnu kritiku i učiti na temelju iskustva, iz vlastitih i tuđeg pogrešaka, koji je prilagodljiv i spreman na timski rad, koji u struku ulazi sa strašću i potpunom predanošću, koji proces studiranja ne shvaća kao ispunjavanje obaveza nego kao priliku za vlastiti rast i razvoj, jer takvi studenti postaju prepoznati unutar struke, cijenjeni i traženi kod nas i svijetu.

Modni dizajn smjer je s kojim mnogi poistovjećuju Tekstilno-tehnološki fakultet, no on nudi mnogo više. Koji se sve smjerovi nalazi na Vašem fakultetu?

Fakultet izvodi dva studijska programa preddiplomskog sveučilišnog studija i dva diplomska studijska programa sveučilišnog studija.

Preddiplomski studijski programi su Tekstilna tehnologija i inženjerstvo koji obuhvaća smjerove Odjevno inženjerstvo, Projektiranje i menadžment tekstila, Industrijski dizajn tekstila i odjeće te Tekstilna kemija, materijali i ekologija te Tekstilni i modni dizajn koji se dijeli na smjerove Modni dizajn i Dizajn tekstila.

Na diplomskom sveučilišnom studiju Tekstilna tehnologija i inženjerstvo nudimo smjerove Odjevno inženjerstvo, Projektiranje i menadžment tekstila, Industrijski dizajn tekstila, Industrijski dizajn odjeće te
Tekstilna kemija, materijali i ekologija, dok diplomski sveučilišni studij Tekstilni i modni dizajn obuhvaća Modni dizajn, Dizajn tekstila, Teorija i kultura mode, Kostimografija.

Tu je i spomenuti stručni studij s mjestom izvođenja u Varaždinu Tekstilna, odjevna i obućarska tehnologija sa smjerovima Tekstilna tehnologija, Odjevna tehnologija i Obućarska tehnologija.

Uz spomenute studije, dio našeg fakulteta je i poslijediplomski sveučilišni doktorski studij Tekstilna znanost i tehnologija.

Posebnost Tekstilno-tehnološkog fakulteta nalazi se u spoju dvije krajnosti – onog umjetničkog i kreativnog s prirodoslovnim i znanstvenim. Kojim se metodama Vaši profesori koriste u svojim predavanjima kako bi spojili te dvije naizgled nespojive suprotnosti?

Područja umjetnosti i znanosti ne smijemo shvaćati kao dva nespojiva, suprotna područja, već upravo suprotno, kao dva područja s velikim, često neiskorištenim, potencijalom za međusobno povezivanje, poticanje i nadopunjavanje. Tijekom cijele ljudske povijesti svjedočili smo nebrojenim primjerima povezivanja znanosti i umjetnosti, a u kontekstu hrvatskog visokoškolskog obrazovanja jedan od rjeđih primjer te vrste povezivanja je i naš Fakultet na kojem studenti mogu upisati više smjerova na preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima na kojima će slušati predmete ne samo iz umjetničkog područja, nego i iz više znanstvenih područja, u omjerima koji se razlikuju od studija do studija.

Tako studij Tekstilnog i modnog dizajna sa smjerovima Dizajn tekstila i Modni dizajn na preddiplomskoj razini i smjerovima Dizajn tekstila, Modni dizajn i Kostimografija na diplomskoj razini, imaju veći broj predmeta iz umjetničkog područja, dok studij Tekstilne tehnologije i inženjerstva sa smjerovima Industrijski dizajn tekstila i odjeće na preddiplomskoj razini i smjerovima Industrijski dizajn tekstila i Industrijski dizajn odjeće na diplomskoj razni imaju već broj predmeta iz područja znanosti, što omogućava studentima usmjeravanje u skladu s njihovim preferencijama. Povezivanje umjetničkog i znanstvenog područja na navedenim studijima prisutno je u provedbi sadašnjih planova i programa prvenstveno kroz korištenje i nadograđivanje usvojenih znanja i vještina koje su studenti stekli kroz kolegije iz jednog područja sa znanjima i vještinama koje studenti stječu kroz kolegije iz drugog područja kako bi na kraju visokoškolskog obrazovanja postigli planirane ishode učenja, odnosno kompetencije potrebne za zapošljavanje i samozapošljavanje.

Završni i diplomski radovi, brojne izložbe i modne revije radova studenta preko kojih smo možda i najprepoznatljiviji u široj javnosti, suradnja s gospodarstvom kroz zajednički organizirane natječaje za studente kao i domaći i međunarodni uspjesi naših sadašnjih i bivših studenta najbolji su iskaz uspješnosti procesa povezivanja umjetničkog i znanstvenog područja na našem Fakultetu. U tom smislu planiramo se i nadalje razvijati kako na razini pojedinačne inicijative nastavnika, tako i na institucionalnoj razini kroz izradu novih planova i programa i provedbu projekata.

Uz obavezne kolegije, Vaši studenti imaju priliku sudjelovati i u brojnim projektima koji ih povezuju s drugim fakultetima iz Europe i svijeta. Koliko su takvi projekti važni i što oni donose Vašem fakultetu, ali i pojedincima koji u njima sudjeluju?

S obzirom na činjenicu da je TTF član brojnih međunarodnih tekstilnih udruženja, kao i dionik Europskog istraživačkog prostora i Europskog prostora visokog obrazovanja, suradnja sa mnogobrojnim institucijama u Europi i svijetu iznimno je bogata. Takove suradnje bazirane su na širokoj platformi međusobnog djelovanja, koje utvrđuju i uvažavaju važnost znanstveno-istraživačke, umjetničko-istraživačke i stručne djelatnosti na osnovi uzajamnog razumijevanja, korisnosti i potreba prvenstveno studenata s ciljem njihovog osobnog rasta te profesionalnog i akademskog razvoja, a potom i djelatnika Fakulteta te institucije same, s ciljem povećanja kompetencija u nastavi te znanstveno/umjetničkom istraživačkom djelovanju i inoviranju.

Modni svijet neprestano se mijenja, baš kao i svijet tehnologije. Kako Tekstilno-tehnološki fakultet prati te promjene kroz svoje smjerove i kolegije?

Sveučilište u Zagrebu kojemu pripadamo istraživačkog je tipa što znači da njeguje jedinstvo znanstvenog/umjetničkog istraživačkog rada i visokoučilišne naobrazbe. Nužna pretpostavka kvalitetne sveučilišne nastave je međunarodno prepoznatljiv i kompetitivan znanstveni i umjetnički rad. To stoji u samoj definiciji visokoškolskog nastavnog procesa oduvijek i po tome se ona razlikuje od srednjoškolskog obrazovanja, a danas dolazi do izražaja više nego ikada u tehnologiziranom i digitaliziranom svijetu koji zahtijeva brze reakcije i brze pomake na korjenite promjene u svijetu kojih smo svjedoci da se zbivaju u vremenu kraćem od desetljeća. Takav pristup nameće drugačije metode poučavanja i praćenje aktualnih svjetskih znanstvenih i tehnoloških trendova.

Danas su posebni izazovi visokoškolskog obrazovanja i istraživanja usmjereni na internacionalizaciju, povezivanje s ostalim institucijama, nacionalnim i međunarodnim, multidisciplinarnost, inovacije u istraživanju, povezivanje s  gospodarstvom te cjeloživotno obrazovanje.

Ako je jedna od europskih inicijativa i jedan od nacionalnih ciljeva modernizacija tržišta rada olakšavanjem mobilnosti radne snage, razvoj vještina tijekom cijeloga života s ciljem povećanja sudjelovanja radne snage te bolje slaganje ponude i potražnje radne snage, onda to postaje i jedan od strateških ciljeva djelovanja u istraživačkom i nastavnom smislu i TTF-a u području tekstilne znanosti i tehnologije, kao i u umjetničkom području.

Povezivanje s gospodarskim sektorom podrazumijeva stratešku orijentaciju TTF-a u cilju osiguranja mogućnosti transfera znanja, transformacije inovativnih ideja u proizvode i usluge koje stvaraju gospodarski rast i radna mjesta, u cilju osiguranja povećanja učinka obrazovnog sustava i olakšanja ulaska mladih stručnjaka na tržište rada. TTF je po svojoj misiji i ulozi, kao i svaka druga sastavnica, dužan sudjelovati u pružanju razvoja ljudskih vještina cjeloživotnim obrazovanjem s ciljem povećanog sudjelovanja radne snage te boljeg usklađivanja ponude i potražnje, uključujući i segment mobilnosti radne snage.

Visokoškolsko obrazovanje u području tekstilne znanosti i tehnologije samo po sebi je interdisciplinarno, pa stoga djeluje učinkovito samo u sinergiji s ostalim područjima. S druge pak strane, umjetničko istraživanje i visokoškolsko poučavanje u umjetničkom području, u polju modnog dizajna i dizajna tekstila mora djelovati u sinergiji s tekstilnom tehnologijom.

Danas se smatra da su najpoželjnije kompetencije na tržištu rada sposobnost za analizu i sintezu, sposobnost rješavanja problema, praktične primjene teorijskih znanja, prilagodbe novim situacijama, postizanje kvalitete, rukovanje informacijama, samostalnost u radu, sposobnost rada u timu, sposobnost komunikacije i interpersonalne vještine. Dinamična kretanja na tržištu rada, globalizacija, pojava novih tehnologija, racionalizacija poslovanja, stvaranje klastera, zahtijevaju upravo navedene kompetencije.

Suvremena sveučilišna nastava, gotovo slično kao i srednjoškolska, više nije samo faktografska, ex catedra nastava, koja središnje mjesto daje nastavniku, a ne studentu. Ona se mora više usmjeriti na studenta koji treba postati subjekt nastave i stoga ishodi učenja kao ciljevi poučavanja moraju stvoriti studentske kompetencije koje će osigurati funkcionalno znanje temeljeno na najnovijim znanstvenim spoznajama („state of the art“).  Takve ciljeve može osigurati samo problemska, istraživačka nastava s dovoljno individualnog laboratorijskog i eksperimentalnog rada studenta, bilo da se radi o znanstveno-istraživačkom ili umjetničko-istraživačkom području koje još uključuje izložbe, radionice, modne revije i slično. Kompetentan mladi stručnjak samo može biti spreman na gospodarske i druge izazove i promjene u našem društvu. Studenta treba poučiti kako učiti, kako istraživati, kako promišljati, kako interpretirati, kako razviti kritički osvrt na pojave i kretanja u suvremenom društvu. Znanje samo po sebi kao i količina činjenica više nisu cilj suvremenog poučavanja, već studenta treba osposobiti za prepoznavanje pojava i formiranje kritičkog promišljanja. TTF ima znanstveni/umjetnički i nastavni potencijal da prepozna ovakve izazove u svim segmentima svog djelovanja i iznađe odgovore na njih u istraživačkom i nastavnom procesu.

Foto: Tekstilno-tehnološki fakultet, Pexels

2