Utjecaj tjelovježbe na kognitivne sposobnosti: Vježbanjem postajemo pametniji?

Utjecaj tjelovježbe na kognitivne sposobnosti:
Vježbanjem postajemo pametniji?

Moderan način života i brojne obaveze donose nam sve gušći dnevni raspored s malo vremena za posvećivanje samome sebi. Razina stresa i vjerojatnost obolijevanja od mentalnih bolesti kao što su anksioznost i depresija, sve su veće. Poznato je da redovito vježbanje uzrokuje brojne koristi na fizičke sposobnosti, zdravlje kardiovaskularnog sustava, mišićnog i koštanog sustava. Štiti tijelo od kroničnih bolesti kao što su dijabetes, hipertenzija, osteoporoza, neke vrste raka itd. Nadalje, svi znamo da redovita tjelovježba povoljno utječe i na mentalno zdravlje.

Vježbanje nam pomaže da postanemo otporniji na stres

Vježbanjem tijelo ispušta endorfine koji utječu na receptore za bol u mozgu i podižu raspoloženje. Nakon trčanja ili odrađenog treninga osjećamo se euforično, a taj će osjećaj trajati i neko vrijeme nakon trčanja. Ljudima s dijagnosticiranom depresijom, razina serotonina i dopamina je niža. Zato se preporučuju aerobne vježbe jer dokazano smanjuju stres, osjećaj anksioznosti i podižu raspoloženje. Također, tjelovježba utječe i na podizanje osjećaja zadovoljstva.

Svi imamo periode kada smo nezadovoljni ishodima situacija koje nas okružuju, ali i samima sobom. Vježbanje povećava nivo dopamina i serotonina, a to su hormoni koji su zaslužni za osjećaj zadovoljstva i pozitivne slike nas samih. Samo 30 minuta redovitog vježbanja svaki dan pozitivno utječe na osjećaj zadovoljstva jer osim što radimo na mentalnom zdravlju, radimo i na fizičkom izgledu koji je jedan od okidača za bolje raspoloženje. Redovitim vježbanjem postajemo i otporniji na stres. Stres još nazivamo tihim ubojicom jer je njegov utjecaj na fizičko, a najviše na mentalno zdravlje jako štetan. Prilikom vježbanja smanjuje se nivo kortizola, hormona stresa. Par puta tjedno po dvadesetak minuta aerobnih vježbi djeluje pozitivno na smanjenje kortizola, a samim time i stresa.

Tjelovježbom se možemo boriti čak i protiv depresije i tjeskobe. Dobro je znati da kombinacijom aerobnih i anaerobnih vježbi na svakodnevnoj razini možemo ublažiti ili prevenirati depresiju i anksioznost jer ćemo tijelo obogatiti dopaminom i serotoninom.

Utjecaj tjelovježbe na mozak

Međutim, relativno novo područje istraživanja koja su u posljednjih nekoliko desetljeća okupirala znanstvenike je utjecaj vježbanja na strukture i funkcije mozga. Znanstvenici smatraju da vježbanje može smanjiti rizik od različitih neuroloških bolesti i zaštititi mozak od štetnih čimbenika starenja i kognitivnog propadanja.

Do nedavno se smatralo da mozak, jednom razvijen u dječjoj dobi, nema više sposobnost obnoviti se ili regenerirati. Drugim riječima, da se živčane stanice mogu proizvoditi isključivo tijekom embrionalnog razdoblja i ranog djetinjstva. No, brojna nova istraživanja podupiru hipotezu da je neurogeneza moguća čak i u odraslo doba.  Mozak odrasle osobe generira nove neurone koji su sposobni učiti i pamtiti te stvarati nove sinapse ili reorganizirati stare neuralne veze.

Pokret započinje u mozgu. Živčane stanice u mozgu koje su odgovorne za pokret i motoriku šalju impulse u živčanu moždinu koja dalje prosljeđuju impuls do mišića. Proces neurogeneze (razvoj novih neurona), prema nekim istraživanjima, proizvodi tisuće novih neurona svaki dan. Većina novih neuronskih stanica proizvodi se u formaciji hipokampusa koja je vrlo osjetljiva na fizički trening i vježbanje.

Mozak stvara nove i znažnije međusobne veze

Hipokampus je područje mozga s visokim stupnjem endogene neuroplastičnosti. Neuroplastičnost mozga je njegova sposobnost prilagodbe na nova iskustva ili uvjete. Pri tome se on modificira, adaptira ili čak morfološki mijenja sukladno potrebi te kompenzira izgubljenu funkciju stvaranjem novih neuronskih veza, ponovnim učenjem i pamćenjem. Stoga će primjena vježbanja, osobito aerobnih, biti snažan poticaj za neuroplastičnost hipokampusa i posljedično poboljšanje učenja i pamćenja te ukupne kognitivne funkcije.

Svaki put kada naučimo neki novi način rješavanja matematičkog zadatka, naučimo strani jezik ili naprosto naučimo neki motorički zadatak (npr. čučanj sa šipkom), živčane stanice u našem mozgu stvaraju nove i snažnije međusobne veze. Učenje novih zadataka je zapravo stvaranja novih živčanih puteva. Iz toga proizlazi kako je usavršavanje nekog motoričkog zadatka (npr. čučanj sa šipkom) ništa drugo nego jačanje prethodno stvorenog živčanog puta. Bez te sposobnosti našeg mozga, da stvara nove živčane puteve prilikom učenja novih stvari, ne bi bili u stanju naučiti ništa novo.

Međutim, nije samo unapređenje učenja jedna od sposobnosti kojom tjelovježba utječe na mozak.  Tjelovježba stvara još jednu značajnu živčanu dobrobit. Tijekom i nakon tjelovježbe u mišićima se stvaraju i luče proteini važni za samo obnavljanje stanica, eng. growth factor proteins. Ti proteini ulaze u krvotok i dolaze do mozga, gdje potiču izgradnju novih živčanih puteva. Upravo je to razlog zašto tjelesnom aktivnošću možemo reći da postajemo pametniji.

Vježbanje mozga i tijela u OrlandoFit Fitnessima

Učenje novih motoričkih zadataka i kontinuirana primjena tjelesne aktivnosti jako važna za našu dugovječnost i zdravlje našeg mozga. Prednosti nisu samo za iskusne i dugoročne vježbače – i umjerena, ali redovna tjelovježba ostavlja pozitivan učinak na naše tijelo. Tridesetak minuta posvećenosti tjelesnim aktivnostima svakog dana pomaže nam u boljem radu mozga kao i čitavog organizma te i boljem osjećaju. Zato, u ovo moderno vrijeme, kada nas naš sedentarni način života ne tjera na nikakvu tjelesnu aktivnosti, upravo ona je važnija  sada nego ikada prije. Ako još ne znate od kuda krenuti, dopustite da Vas OrlandoFit Fitnessi uvedu u svijet fitnessa i tjelovježbe i zadovolje sve vaše potrebe za fizičkom aktivnošću, bildanjem mišića i tijela, ali i bildanjem – mozga!

To keep our brains at peak performance, our bodies need to work hard” – John J. Rates &Eric Hagerman.

Autor teksta: Sandra Osrečki

Ko-autor teksta: Marko Bukvić, magistar kineziologije

Foto: Ivona Forenbaher

Trener: Ivona Čutoraš

Preporuka

Zatvori