Svi znamo koliko je bitno njegovati kožu i lice, ali treba pažnju obratiti i na to što stavljamo na kožu jer neki proizvodi mogu ostaviti velike i trajne posljedice, ako sadrži štetne sastojke. Naravno, nismo sve iste, niti naša koža isto reagira na određene preparate, no šminka je nešto što će se naći u gotovo svakoj ženskoj torbici i zato dobro pazite kad kupujete novi proizvod jer velike su šanse da naiđete na neki koji će vam možda naizgled odgovarati, ali u vam u konačnici može štetiti.
Sve više je prirodnih dućana koji pokušavaju konkurirati velikim kozmetičkim kućama prodajom kozmetike na potpuno prirodnoj bazi, bez ikakvih umjetnih dodataka i kemikalija. No, koliko nas uopće pročita etiketu s pozadine proizvoda, prije nego što ga kupimo samo zato što je ‘prirodan’? Ovo su neki od kratkih savjeta pri kupovini upravo takvih proizvoda.
Regulacija proizvoda za osobnu njegu manje je striktna nego što se čini
I dok u je u Europi zabranjeno gotovo 1300 toksičnih sastojaka, u Americi je samo 11. Zanimljiva je i činjenica kako se više reguliraju prehrambene namirnice, a ono što stavljamo na naše tijelo zapravo se skoro pa ignorira. Ovo su samo neki od štetnih sastojaka, koje biste trebali izbjegavati ukoliko ih vidite otisnute na bočicama: Coal Tar, Dea/Tea/Mea, Formaldehid, Hidrokinon, Oksibenzon, Paraben, Natrijev lauril (eter) sulfat, Toluen… Pregršt je stranica na internetu koje daju detaljne liste uz objašnjenja zašto su te tvari štetne, a ovo je jedna od njih: Treehugger.
Ako je proizvod reklamiran kao prirodan, to ne mora nužno biti istina
Sastojci nisu jedina stvar koja se ne regulira, tu su i termini kao ‘prirodno’ i ‘biljno’. To je također nešto na što biste trebali obratiti pozornost. Etikete na prehrambenim namirnicama obično počinju s najvećom, a završavaju s najmanjom koncentracijom sastojaka. Tako je i s kozmetičkim proizvodima, ako je taj glavni prirodni sastojak koji se reklamira zapravo pri dnu te liste na etiketi, to znači da je njegova koncentracija zapravo jako mala, pod pretpostavkom da ga uopće ima u samom proizvodu. Također, pravi prirodni sastojci koštaju više da se konzerviraju i prodaju u kozmetičke svrhe. A takvi sastojci nisu toliko isplativi velikim komercijalnim lancima pa idu na jeftine opcije kao što su tvari koje sadržavaju konzervanse i derivate.
Pripazite na latinske nazive na etiketi
Vjerojatno ste se grozili od latinskih ispita u srednjoj školi, ali vrijeme je da se malo podsjetite. Ako vidite neki sastojak napisan na latinskom jeziku, to je obično dobar znak je li on stvarno prirodan (s obzirom da se latinski smatra stručnim jezikom u medicini i farmaceutskoj industriji). No, tu također trebate paziti jer jako dugačka i komplicirana imena zapravo označavaju kemikalije, neke čak i štetne za vaše zdravlje. Ako nema engleskog pojma koji je upisuje, upalite tražilicu i provjerite, nema veze što će vas prodavačica u drogeriji možda čudno gledati.
Budite strpljivi prilikom prelaska na prirodne proizvode
Kao i prilikom prelaska na zdravu prehranu, ova promjena također treba vremena kako biste vidjeli napredak. Našem epidermu (gornjem sloju kože) treba oko mjesec dana kako bi se u potpunosti obnovio, to je obično vrijeme nakon kojeg ćete vidjeti promjene. Nekad će jeftini proizvod biti puno bolja opcija od onog skupljeg, ali to ne mora biti pravilo.
Poanta je u tome da, što više zahtjevamo i kupujemo proizvode na istinski prirodnim bazama i prestanemo kupovati one sa štetnim tvarima, bit će lakše (i jeftinije – jer će potražnja biti veća) da svatko učini ono najbolje za svoje tijelo. To će naravno otvoriti vrata zdravijem (i ljepšem) životu!
Tekst: Bruna Tomšić
Foto: Instagram
