U našoj rubrici INSTA(NT) TRAVEL donosimo lokacije koje se nalaze u blizini, a koje se zbog njihove prirodne ljepote i atrakcija isplati posjetiti.
Iako mnogi Bohinj poznaju kao raj za ljubitelje jezera i slapova, odmah iznad doline leži sasvim drugačiji svijet. Fužinske planine mozaik su pašnjaka, šuma i panoramskih grebena, gdje se stoljećima isprepliću planinarska tradicija, prirodne ljepote i mir udaljenog planinskog života. Među njima posebno mjesto zauzima Planina Dedno polje, planina koja impresionira posjetitelje svojom veličinom, bogatom poviješću i ulogom u mreži planinskih staza Julijskih Alpa.
Srce Fužinskih planina
Planina Dedno polje leži na nadmorskoj visini od 1560 metara, odmah iznad Bohinja. Okružen je vrhovima poput Slatne, Krede, Kovačeve i Bele glave, a iza njih se otvara dolina Kopico. Iako se na prvi pogled ne čini velikom, pravi sjaj pašnjaka i livada otkriva se tek kada se s njega popnemo prema Hribaricama i Prehodavcima.
Sam gorski lanac gusto je prošaran pastirskim kolibama, od kojih mnoge danas služe kao kuće za odmor. Unatoč promjenama, ovdje je i dalje očuvana drevna tradicija planinske poljoprivrede. Ljeti je na Dednom polju otvorena sirana, koja je dio Bohinjske sirarske staze, gdje posjetitelji mogu kušati domaće mliječne proizvode.
Duga povijest u srcu Alpa
Fužinske planine, uključujući Dedno polje, imaju dugu tradiciju. U prošlosti ih je bilo čak trinaest, ali danas su, uz Dedno polje, najpoznatiji Planina pri Jezeru, Krstenica, Planina v Lazu i Viševnik. Stoljećima su pastirske kolibe služile kao utočište planinskim stočarima koji su se hrabro nosili s planinskim vremenom i zahtjevnim životom sa svojom stokom.
Prema nekim pretpostavkama, ljudi su ovdje živjeli i iskorištavali prirodne resurse tisućljećima. Postoje čak i nagađanja da su, slično kao na Pokljuki, ovdje tražili željeznu rudu. Danas su uglavnom ostali pašnjaci, šume i netaknuta priroda koju moderni posjetitelji otkrivaju planinarskim cipelama.
Razgledavanje i planinarske staze
Planina Dedno polje važno je raskrižje brojnih planinarskih staza. Ako krenemo prema sjeveru, put se otvara prema Dolini Triglavskih jezera, dok u suprotnom smjeru staza vodi do doline Voja. Odavde je također moguće nastaviti prema Lazovskom prevalu i dalje do dvotisućinaca poput Adama, Eve ili Kopice.
Do Dednog polja može se doći za oko sat i pol pješice s usponom od 500 metara. Najčešće planinari biraju planinu Blato kao početnu točku. Tamo vozi i organizirani minibus iz Srednje vasi, što uvelike olakšava logistiku, posebno u ljetnim mjesecima.
Kružna tura iznad Bohinja
Za ljubitelje dužih tura, kružna pješačka tura kroz Fužinske planine odličan je izbor. Staza počinje na planini Blato (1149 m), odakle se prvo možete uputiti prema Krstenici. Ova se nalazi na 1666 metara i nudi jedan od najljepših pogleda na Bohinj i okolne vrhove. Staza zatim nastavlja do planine Jezerce, gdje ljeti morate biti oprezni zbog bikova koji pasu.
Odavde staza vodi prema Lazovškom prevalu (1956 m), a zatim se spušta na planinu Dedno polje. Tamo planinari često zastaju kod mještana, koji u pastirskim kolibama nude domaća jela i mliječne proizvode. Kružna staza završava preko Planine pri Jezeru i vraća se na početnu točku na planini Blato. Ukupno je kružna tura dugačka otprilike 18 kilometara i zahtijeva 1100 metara uspona.
Tradicija isprepletena s modernošću
Danas su mnogi planinarski domovi pretvoreni u kuće za odmor, ali duh prošlosti ostaje živ. Posljednjih godina i planina Dedno polje postala je dio modernije priče. Mnogi posjetitelji vole pratiti život pastira putem društvenih mreža. Upravo to ispreplitanje tradicije i modernog turizma osigurava da će planine ostati žive i u budućnosti.
Ako je generacija planinskih pastira prepustila mjesto vikendašima, postoji šansa da će se krug jednog dana zatvoriti. Ljubav prema zemlji često se vraća, možda kroz nove oblike planinske poljoprivrede ili održivog turizma.
Na Dednom polju spajaju se povijest, tradicija i prirodne ljepote. To je ujedno i odredište i polazište za brojne planinarske ture u Julijskim Alpama, a prije svega mjesto gdje vrijeme sporije prolazi. Svatko tko ga posjeti doživi dio planinskog svijeta koji je ostao vjeran svojoj izvornoj slici.
*Članak je preuzet s portala Journal.si.
Foto: Instagram @moonhoneytravelers
