

Ljetovanje u Hrvatskoj za mnoge ima neku sentimentalnu notu, a osim emocija naša obala skriva i prave prirodne dragulje. Dok poznate plaže i razvikane destinacije privlače tisuće turista, pravi zaljubljenici u prirodu znaju da naša obala i otoci skrivaju puno više. Neka su mjesta već odavno osvojila srca posjetitelja, dok su druga još uvijek skrivena, čekaju da ih netko otkrije – s okom za detalje i još boljim osjećajem za trenutak.
Upravo to radi Alen Vrbos. Kroz svoj objektiv bilježi ljepotu Hrvatske iz zraka, na način koji osvaja na prvi pogled. Poznat na društvenim mrežama kao AV Photography, gdje imamo priliku zaviriti u predivnu galeriju fotografija i njegov pogled na svijet koji je daleko od običnog. Neke njegove fotografije obišle su svijet i našle se u poznatim novinama, časopisima, knjigama. A posebno bismo izdvojili fotografiju koja je našla mjesto u svjetskoj knjizi ASSOULINE.

Kroz objektiv: Alen Vrbos
Alen je rođen i odrastao u Hrvatskoj, a posljednjih godina sa stalnom adresom u Njemačkoj. Ipak, svakog se ljeta vraća na Jadran, gdje pronalazi ono što ga najviše pokreće – prirodu u njezinom najčišćem, nepatvorenom obliku.
Njegove fotografije otoka iz ptičje perspektive izazivaju onaj wow-efekt, ali u istom trenutku i pričaju priče, bude emocije i pozivaju nas da pogledamo dublje. Otoci u obliku srca, otiska prsta ili ribice, skrivene uvale, lagune i svjetionici, sve to postaje dio vizualne priče koja nas podsjeća koliko je naša obala čudesna i raznolika. Zahvaljujući Alenu, mnogi od tih trenutaka više nisu tajna, postali su dostupni svima koji kroz njegov kadar žele otkriti Hrvatsku iz drugačije perspektive. Razgovarali smo s njim o tome što ga motivira, a otkrio nam je i neke zanimljive lokacije.



Kako je započeo Vaš fotografski put i kako to da ste se odlučili baš za fotografiju pejzaža?
Fotografski put je počeo sasvim neplanirano, od fotografiranja mobitelom, fotoaparatom do svladavanja drona u zraku. Pokazivanjem fotografija prijateljima i stavljanjem na društvene mreže stigla je povratna informacija da je to što volim i u čemu uživam jako dobro i da imam oko za to. To je bio samo vjetar u leđa da i dalje nastavim raditi to što mi čini zadovoljstvo. Ipak, najdraže fotografije su mi one napravljene dronom jer to je perspektiva koja se golim okom ne može samo tako vidjeti.
Preko gradova, dvoraca, rijeka, slapova, šuma moj dron je davne 2020. godine poletio iznad otoka na Jadranskom moru što je odmah bio znak da će u mojoj arhivi i mojim pustolovinama bit najviše takvih slika. Fotografije pejzaža su za mene slike koje imaju najveću vrijednost. Priroda je nešto što ne treba makeup, ne možemo je promijeniti, trebamo samo naći svoj jedinstveni kut i poziciju za fotografiju i sve ostalo je bajka.




Što Vas najviše inspirira kod hrvatskih otoka i kako to prenosite kroz svoje fotografije?
Najveća inspiracija koja se stvorila kod mene fotografiranjem hrvatskih otoka je želja da svih 1244 otoka, otočića, hridi i grebena pokušam imati u svojoj arhivi fotografija te da iste podijelim sa svima koji su voljni istraživati ljepote Jadrana kroz moj objektiv.
Svaki kadar fotografije je drugačiji, svaki od njih je drugačiji u oku promatrača. Zanimljivo je vidjeti, čuti kako jedna fotografija ima tisuću percepcija od strane promatrača.






Koji je otok na Vas ostavio najjači dojam i zašto?
Uz otoke Gaž (oblik ribe), Galešnjak (oblik srca) i otočić Bevljenac (otisak prsta) najveći dojam na mene ostavio je, ljudima manje poznati otok svojom formom, ali prepoznatljiv po plaži blue lagoon. Riječ je o otoku Veli Budikovac kraj otoka Visa. U mom objektivu drona ovaj otok je postao veliki morski pas u plavom moru Jadrana. Zanimljivo je koliko je priroda posebna i moćna u svom slobodnom stvaranju.



Što je potrebno kako bi se uhvatio autentičan duh otoka?
Iz mog iskustva i perspektive svaki otok ima ono nešto što ga čini autentičnim i što se može pokazati na slici kao takvo. Svaki kut, visina, lokacija čine fotografiju drugačijom i posebnijom na svoj način. Tu dolazi do izražaja umijeće fotografa koji sliku stvara, pronalazi najbolju poziciju za sliku iz svog kuta gledišta i zapažanja.




Postoji li neka posebna priča ili trenutak s terena koji Vam je posebno ostao u sjećanju?
Fotografiranje otoka Bavljenac, otoka u obliku otiska prsta koji je udaljen 14 km zračne linije od Šibenika. S obzirom na to da dron ne leti na takvu udaljenost, trebalo se približiti otoku kako bih ga mogao fotografirati. Bila je to jednodnevna avantura trajektom do otoka Kaprije koji je na svojim usputnim pristaništima do mog odredišta pokazao život ljudi na otocima, njihovu predanost svom mjestu i sreću koje im to mjesto pruža.
Putem su se pojavili i mnogi drugi otoci, otočići hridi i grebeni koji su imali svoju priču za ispričati, kao i otok Bavljenac koji sam se uputio fotografirati. Nakon pristanka na otok Kaprije slijedila je šetnja do drugog kraja otoka budući da prometa ni nema, pa nije bilo moguće uzeti taksi (smijeh). Nakon manjeg uspona prostirao se otok Bavljenac, svjetski poznat po obliku koji podsjeća na otisak prsta. Bilo je vrijeme za uživanje u kadrovima koji su napokon bili stvarnost.


Koji su Vam omiljeni detalji ili motivi koje uvijek pokušavate uhvatiti u svojim kadrovima?
Svaka fotografija je posebna za sebe. Na računali imam posebnu mapu kojoj su spremljene meni najbolje fotografije, ali svaka od njih je drugačija u oku promatrača.
Detalji i motivi su moji statisti na fotografiji. Ja tražim kut da fotografijom dočaram svoje viđenje kadra koji mi je zapne za oko, preuzme fokus.




I za kraj. Postoji li neka ‘skrivena’ ili manje poznata lokacija koju ste otkrili u potrazi za dobrim kadrom?
Ljeto provodim u Istri, a baš tu je nastala fotografija koja je postala viralna nakon moje objave. Otočić Sveti Ivan i Sturag kod Rovinja zajedno na fotografiji postaju zanimljiv prizor koji ni sam nisam primijetio dok moji pratitelji nisu počeli komentirati fotografiju.
Nekima je na slici bio smajlić, nekome ženski bikini, a nekome usta sa sunčanim naočalama. Procijenite sami, na što vas podsjeća (smijeh).



Foto: AV Photography