Moćne žene: Fran Lebowitz

Moćne žene: Fran
Lebowitz

Ikona New Yorka, bez sumnje lice ciničnih komentara i društvene kritike, Fran Lebowitz danas je kultna autorica i esejistica. Njezini oštroumni komentari i britki osvrti na široki spektar tema, ali specifično na one karakteristične za New York, desetljećima su nedostižni brojnim drugim novinarima i kolumnistima. Lebowitz je jedna od onih ličnosti o kojima bi se i na našim prostorima trebalo puno više govoriti.

Lebowitz privatno

Najponosnija je na svoju privatnu knjižnicu u kojoj čuva preko 10 tisuća knjiga. Za jedan je intervju ispričala kako zbog količine knjiga često ne može pronaći stan na što joj prijatelji ili agenti za nekretnine savjetuju da dio knjiga jednostavno baci ili pospremi u neko skladište. Neprihvatljivo. “Ja na to uvijek kažem istu stvar: ‘Što da vam kažem da imam četvero djece? Biste mi rekli ‘ne možeš si priuštiti prostor za njih četvero, zašto dvoje ne pospremiš u skladište?’ Tako se osjećam [u vezi knjižnice].”

Fran Lebowitz mali je milijun puta obznanila da monogamija za nju nikad nije mogla biti opcija, iako je imala nekoliko veza tijekom života. Najdulja je veza koju je imala trajala tri godine i nikad nije imala djecu.

Poznata je i po svom opiranju tehnologiji pa tako ni danas nema mobitel, intervjue, osim uživo, obavlja preko fiksne linije i društveni je mediji, kao i kompjuteri, ne zanimaju. Kad joj je kći prijatelja ponudila da ju nauči koristiti iPhone, Lebowitz je objasnila: “To što nemam te stvari nije slučajnost. Znam da postoje. Isto kao što je slučaj s ne imanjem djece: nije slučajno.”

Od izbacivanja iz škole do statusa ikone

Rodila se i odrasla u New Jerseyju, a njezina je obitelj imala radionicu namještaja. Ipak, kako je u jednom intervjuu rekla, ‘prednost toga što sam bila rođena pedesetih je da nitko od mene nije očekivao da se bavim namještajem’ odnosno muškim poslom. Odmalena je živjela glavom u knjizi, bila je katastrofalna učenica zbog čega je bila izbačena iz škole zbog čega su je roditelji morali upisati u privatnu školu. No, iz te je pak škole bila izbačena jer je neprestano kršila školska pravila, a čak je i u trećoj školi bila suspendirana.

U konačnici su je roditelji odlučili poslati k teti u državi New York da bi uskoro i sama odlučila da želi živjeti u New York Cityju. Nakon što joj je otac prestao financirati život u Velikoj jabuci, Lebowitz je odlučila ostati i snalaziti se; spavala je u stanovima prijatelja, pisala akademske radove studentima, radila kao vozačica taksija i slično. Svakodnevica joj se polako počela mijenjati kad je krenula pisati za magazin ‘Changes’ o politici i kulturi. U njemu je donosila recenzije knjiga i filmova, a breakthrough u karijeri doživjela je kad ju je u časopis ‘Interview’ doveo umjetnik Andy Warhol.

Lebowitz je ispričala kako je uskoro prestala pisati za Changes jer se vratila novinarka koju je tamo tek mijenjala. U nedostatku posla zamolila je prijatelja da joj dogovori sastanak za pisanje u časopisu ‘Interview.’ Na razgovor je stigla nakon što je Valerie Solanas pucala na Warhola 1968. godine. Ne znajući da je Warhol u uredu, Lebowitz je pokucala na vrata, a kad je čula ‘tko je?’, glasno je i šaljivo rekla ‘Valerie Solanas.’ Unatoč tomu, Warhol ju je htio u timu, a kako je i sama ispričala – samo zato što tada nitko nije htio pisati.

Tako je 70-ih upoznala mnoge ljude iz umjetničkih i kulturnih krugova, a pisala je kolumne o filmovima i aktualnim događajima u svom britkom, sočnom stilu.

https://www.youtube.com/watch?v=EIKIAS3JArc

New York i Lebowitz

Karakteristično za poznatu autoricu je njezin odnos prema gradu New Yorku u kojem živi više od 40 godina i gotovo sve aspekte društva, politike i života gleda kroz prizmu New Yorka. Istovremeno je najveći fanatik tog velikog grada i njegov najveći kritičar. Javno je često kritizirala gentrifikaciju New Yorka, beskrupuloznost biznismena koji su ga upropastili i sve veći jaz siromašnih i bogatih. Turizam je za Lebowitz još jedan trn u oku zbog kojeg grad pati njegova kultura, ali i činjenica da zbog istog rastu lanci hotela, a ne stanovi kojih vječno manjka u New Yorku. “Stajala bih na granici New Yorka i govorila: ‘ Možeš doći ovdje živjeti, ali ne možeš doći ovdje u posjet.”

Radovi koje čitamo

Lebowitz se proslavila i svojim bestsellerima ‘Metropolitan Life’ i ‘Social Studies.’ Prva knjiga donosi duhovite i ironične osvrte na moral, običaje, navike i trendove u Americi, posebice u New Yorku, a satkana je od mnoštva eseja. Još jedna zbirka eseja (Social Studies) slično komentira ljude, nove ideje te pozitivne i negativne strane sve urbanijeg života. ‘The Fran Lebowitz Reader’ kolekcija je obje zbirke eseja koja je izašla 1994. godine, a koje svakako planiramo nabaviti.

Foto: Profimedia.hr

Preporuka

Zatvori