Dnevnici i pisma: Iskopali smo pismo Jane Austen u kojem govori o stvarnom gospodinu Darcyju iz svog života

Jane Austen ime je u svjetskoj literaturi za koje su gotovo svi čuli, a kojoj dugujemo puno. Jedna je od najvažnijih ženskih autorica koja je utkala put drugim spisateljicama, a svojim modernim stilom pisanja i pričanjem o običnim ljudima svog vremena uvrstila se u bezvremenska i nezaboravna imena književnosti. Za svog je života objavila četiri romana: Razum i osjećaji, Ponos i predrasude, Mansfield Park i Emma, a nakon smrti objavljeni su joj i romani Uvjeravanje i Northanger Abbey.

Svoj je najpoznatiji roman, Ponos i predrasude, napisala sa samo 21 godinom. Osim po klasicima, povijest je pamti i po osobnosti koja je prštala iz njezinih djela. Dokaz tomu su i pisma koje je Jane slala svojoj sestri Cassandri koja nam daju živi uvid u obitelj, društvo i ženu tih vremena.

Jane i Cassandra i njihova pisma

Janeina djela prošla su kroz svakojaka vremena – i ona pod cenzurom i ona koja slave žensko pismo. Međutim, pitanje je bismo li ih uopće doživjeli da nije bilo njezine sestre Cassandre. Upravo je ona preuzela sve okorjele dužnosti kako bi Jane imala prostora za pisanje svojih romana. Zajedno su odrasle, a kad bi ih svakodnevica razdvojila, spajala su ih upravo pisma. U njima bi razmjenjivale tračeve, događaje iz svojih života i komentirale društvena događanja. Stotinu su takvih razmijenile, ali tek ih je nekoliko preživjelo. Većinu je pisama obitelj slavne književnice uništila 1840-ih godina.

Od svih riječi koje je Jane napisala tijekom svog života „My Dear Cassandra“ možda su i najčešće, a upravo tako počinje i pismo iz 1789. godine koje je Jane napisala sestri u nedjelju 17. studenog.

Odbijeni roman i propala ljubav – kako je Jane živjela u trenutku pisanja?

U trenutku kad je napisala pismo Jane je imala 22 godine i obitelj je živjela u Steventonu, dok je njezina sestra bila u posjetu kući njihovog brata u Kentu. Spisateljica se tada bliži kraju svog najkreativnijeg perioda: godinu dana ranije završila je prvu verziju romana Ponos i predrasude kojeg je nazvala First Impressions, njezin otac ju je htio objaviti, ali izdavač ju je odbio. Također, te iste godine počela je raditi na romanu Razum i osjećaji, a u godini u kojoj je napisala pismo započela je pisati Northanger Abbey. Ovim je pismom završilo njezino najslavnije razdoblje i ponovno će se kreativno probuditi tek nakon 10 godina.

Tom Lefroy – stvarni gospodin Darcy u Janeinom životu?

Važno za pismo je i njegova osobna pozadina. Jane je tada bila bliska sa susjedom, gospođom Anne Lefroy. Ista je bila udana za čovjeka iz dobre obitelji, a u gradu su je svi zvali Madame Lefroy. Dok su bile prijateljice, Lefroy je bila stara kao Janeina majka. Tri godine prije nego što je Jane napisala ovo pismo, preko Madame Lefroy upoznala je Toma Lefroyja, njezinog nećaka.

Jane i Tom su se brzo zaljubili, a o tome je 1796. i pisala svojoj sestri. Na Lefroyja se često referirala kao na ‘irskog prijatelja’: “Jučer je bio rođendan gospodina Toma Lefroya. Nastavit ću ti pričati kako nam je bilo izvanredno jučer na balu (…) gotovo me strah govoriti ti kako smo se moj irski prijatelj i ja ponašali. Zamisli si najšokantniji način plesanja i druženja. Mogu si to dozvoliti još samo jednom jer odlazi iz zemlje sljedeći petak.”

Veza između njih dvoje nikad nije naišla na odobravanje okoline. Tomova obitelj od njega je očekivala da se oženi izuzetno uglednom i bogatom ženom iz obitelji visokog statusa. Tako je nakon ‘afere’ s Jane napustio grad i nije se vraćao. Sve do Janeine smrti – kad je doznao da je preminula otputovao je u Englesku.

Nakon 1796. Janeina pisma nikad nisu bila jednako uzbudljiva i vesela. Madame Lefroy pokušala je Tomov odlazak nadoknaditi tako da je Jane htjela spojiti s uglednim čovjekom, Samuelom Blackallom. Tako je 1798. Jane Cassandri napisala 11. pismo, tri godine nakon što je Tom napustio grad. Ključno je pismo započela informacijama o zdravlju njihove majke, a zatim je prešla na stvar: “(…) Toliko o pacijentici – sad o meni.”

Ispričala je sestri o posjetu Madame Lefroy i tome kako je, unatoč društvu, imala dovoljno vremena na samo s njom da joj ispriča sve zanimljivo – tu je između ostalog mislila i na informacije o Tomu Lefroyju. “(..) o svom nećaku nije rekla ništa, a o prijatelju jako malo. Nije niti jednom spomenula njegovo ime, a ja sam bila previše ponosna da postavim bilo kakvo pitanje. No, otac je pitao gdje je i tako sam saznala da je otišao natrag u London i da je na putu u Irsku.”

U pismu se na intrigantan način dodirnula i Blackalla, čovjeka s kojim ga je njezina starija prijateljica htjela spojiti. “Pokazala mi je pismo koje je dobila od svog prijatelja prije nekoliko tjedana (…) Na kraju pisma pisalo je: “Jako mi je žao zbog bolesti gospođe Austen. Bilo bi mi zadovoljstvo poboljšati svoje poznanstvo s tom obitelji (…) Ali trenutno ne mogu to očekivati’ To je racionalno – manje je ljubavi, a više smisla nego što se prije činilo, i vrlo sam zadovoljna s tim. Čini se da su mali izgledi da dođe u Hampshire ovaj Božić i prema tomu: vjerojatno je da će naša indiferentnost uskoro biti obostrana. Osim ako njegovo štovanje, koje, kako se čini, proizlazi iz toga da ništa ne zna o meni, buja tako da me nikad ne vidi.

O tome kako se tada osjećala govori njezino objašnjavanje vlastite uloge u kućanstvu. Imajmo na umu – tada je objava njezinog romana bila odbijena i poprilično je propitivala svoju ulogu u obitelji. “Majka želi da ti poručim da sam vrlo dobra kućanica, i ne pristupam tome nevoljko jer zbilja mislim da je to moja neobična izvrsnost”, napisala je Jane. “Sklona sam eksperimentalnom održavanju kućanstva (…)”, dodala je.

Pisma Jane Austen danas se prodaju za visoke cifre. Sasvim očekivano, budući da su dokaz koliko je njezin stil pisanja bio njoj svojstven i prirodan, ali potvrđuju da je kultna autorica doista svoja djela učinila prozorom u razdoblje i mjesta u kojima je živjela i inspirirala ih i vlastitim životom. Ipak, nerijetko se čini da više pripada našim, modernijim vremenimaJ. ane Austen i danas je relevantna, više je od autorice. Njezino je ime postalo kulturni pojam i brend, a knjige, filmovi i predstave inspirirane njezinim djelima doživljavaju uspjeh za uspjehom.

Cijelo pismo genijalne Jane Austen pročitajte ovdje.

Foto: Profimedia.hr, IMDb, Pexels

0