Melkior Bašić influencere je učio kako smanjiti otpad od hrane – od ostataka su pripremili izvrsne obroke
Svaki dan većina nas započinje i završava obrocima, a hrana je u našim mislima tijekom cijeloga dana. Što moramo kupiti za ručak? Što danas kuhati? Kako jesti zdravije? Što sve imamo u hladnjaku, a moramo iskoristiti prije negoli propadne?
Ovo su samo neka od pitanja o kojima svakodnevno razmišljamo, a posebice je važno ovo posljednje. Hrana koja predugo stoji u hladnjaku pa završava u smeću čini značajan udio u ukupnom otpadu od hrane, koji je pak jedan od najvećih globalnih problema današnjice.
Svjetski dan hrane
Povodom Svjetskog dana hrane koji se svake godine obilježava 16. listopada održana je edukativna kulinarska radionica o sigurnosti hrane, s fokusom na smanjenje bacanja hrane kroz pripremu jela od ostataka od hrane. Radionicu je vodio chef Melkior Bašić uz pratnju stručnjaka iz područja sigurnosti hrane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, koji su davali savjete o sigurnom rukovanju hranom.
Kulinarska radionica s Melkiorom Bašićem i influencerima
Kada bismo trebali izdvojiti jedno simpatično i karizmatično lice iz svijeta gastronomije, koje nam je svima dobro poznato, to bi bio chef Melkior Bašić. Osim stručnosti, istaknuo se kao strpljiva i smirena ličnost, pa je upravo on bio idealan kao voditelj radionice i promicatelj pozitivnih promjena.
U radionici su sudjelovali influenceri, koji su, nakon učenja o sigurnosti hrane i smanjenju otpada od hrane, uz Melkiorovu pomoć pripremali nekoliko jela upravo od ostataka hrane. Radionici su prisustvovali Mile Butorac, Nana Nadarević, Lucija Lugomer, Morana Zibar, Igor Jadan, Doris Pinčić Guberović, Sonja Švajhler, Slađana Ostić, Sandra Rončević i Maja Jalšovec.
Kupovina prevelike količine hrane, kao i priprema prevelike količine hrane koja se ne stigne pojesti prije nego se pokvari te istek roka trajanja, najčešći su razlozi bacanja hrane.
Što su influenceri kuhali na radionici?
Chef Melkior influencerima je pomogao u pripremi čak tri različita jela, koja su se najvećim dijelom sastojala od ostataka prethodno pripremljenih obroka. Kako je to često slučaj u svim kućanstvima, višak obroka posprema se u hladnjake – a zatim se na tu hranu zaboravi i ona propada.
Chef Melkior podijelio je nekoliko ideja za izvrsne obroke, za koje nikada ne biste pomislili kako su pripremljeni od hrane koja je umalo završila u smeću.
Donosimo recepte za arancine koji se rade od ostataka kuhane riže (ili rižota), za riblju paštetu koja se priprema od ostataka kuhane ili pečene ribe, te za club sendvič koji se priprema od ostataka pečenog mesa.
Arancini di riso
- Od preostalog hladnog rižota iz hladnjaka (od gljiva, povrća ili čak samo obične riže), oblikujte loptice
- Loptice panirajte po bečkom receptu: uvaljajte ih u brašno, jaja i prezle
- Pržite ih u dubokom ulju do zlatno-žute boje, da postanu hrskave izvana i ostanu kremaste iznutra
Prilog: domaći umak od rajčice
- Pržite luk na maslinovom ulju
- Dodajte češnjak i pelate te kuhajte pola sata do 45 minuta
- Izmiksajte umak, vratite ga u tavu, dodajte sol, papar
Jednostavna riblja pašteta
- Skuhajte krumpir te ga procijedite (sačuvajte malo vode od kuhanja krumpira)
- Kuhanom krumpiru dodajte očišćenu ribu, češnjak, kapare, limunov sok, maslinovo ulje, sol i papar
- Sve sastojke izmiksajte dok ne dobijete glatku smjesu
- Po potrebi prilagodite okus dodavanjem kapara ili limunovog soka
Prilog: tostirani kruh
- Poslužite riblju paštetu uz tostirani kruh
- Ako imate stari kruh, narežite ga na kriške, lagano ga posolite, nauljite maslinovim uljem i pecite na 250 °C dok ne postane zlatno-smeđi
Club sendvič
- Pečenu piletinu narežite na tanke trakice i pomiješajte s nasjeckanom zelenom salatom, majonezom, soli, paprom i malo limunovog soka za svježinu
- Nadjev složite na prvu šnitu tostiranog kruha
- Na drugu šnitu dodajte prženu pancetu, narezane rajčice i pečeno jaje
- Sve složite u troslojni sendvič i prerežite dijagonalno
Kako smanjiti otpad od hrane?
Zanimljiv je podatak iz posljednjeg Eurostata iz 2024. godine koji pokazuje da je više od polovine ukupnog otpada od hrane u EU-u nastalo u kućanstvima, a ne u hotelima, trgovinama ili restoranima, što bi nam na prvu bilo za očekivati.
Upravo zajedničke napore u smanjenju otpada od hrane prepoznajemo kao ključne u rješavanju ovog problema, a prvi korak je educirati potrošače.
Smjernice koje bismo svi trebali početi primjenjivati su:
- pažljivije planiranje kupovine hrane i pripreme obroka
- kupovanje manjih količina hrane
- kuhanje i posluživanje količine hrane koju planiramo pojesti
- pravilno pohranjivanje ostataka hrane u hladnjak
- zamrzavanje ostataka hrane
- kompostiranje
- razlikovanje oznaka „upotrijebiti do” i „najbolje upotrijebiti do”.
Detaljnije preporuke i savjete HAPIH-a i EFSA-e možete pronaći ovdje.
Kampanja Safe2Eat
Edukativna kulinarska radionica s Melkiorom Bašićem održala se u sklopu kampanje Safe2Eat koja se ove godine provodi u 17 europskih zemalja, a već četvrtu godinu zaredom i u Hrvatskoj. Cilj kampanje je povećati informiranost Europljana o sigurnosti hrane te educirati građane kako i sami mogu utjecati na sigurnost hrane u svojem domu.
Ključne teme kampanje ove su godine:
- smanjenje otpada od hrane
- oznake na hrani
- pravilno postupanje s hranom
- bolesti koje se prenose hranom.
Sigurnost hrane u Europi najviša na svijetu
Europska unija može se pohvaliti jednim od najstrožih sustava sigurnosti hrane na svijetu. Surađuje s brojnim stručnjacima u području sigurnosti hrane iz cijele Europe te pruža nepristrane savjete o rizicima vezanima uz hranu. EFSA u Hrvatskoj surađuje s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH), a uz rad na sustavu sigurnosti hrane u EU-u, zajednički cilj je i informiranje građana o sigurnosti hrane koja im je svakodnevno dostupna.
Čimbenici na temelju kojih potrošači biraju hranu su raznoliki, a neki od najčešćih svakako su cijena, okus, podrijetlo hrane, nutritivne vrijednosti i učinak na okoliš, kao i etika i uvjerenja. No, kojim god kriterijima se vodili – mogu biti uvjereni da je sigurna za jelo.
Foto: Ratko Mavar, Pexels