Hrvatski pjenušac pobijedio je na međunarodnom ocjenjivanju SALON OF SPARKLING WINES

Hrvatski pjenušac pobijedio je na međunarodnom ocjenjivanju SALON OF SPARKLING WINES

Salon of Sparkling wines

U ponedjeljak, 28.1. 2019., održano je u Vili Istenič, u Bizeljskom,  ocjenjivanje pjenušavih vina mreže Salon of Sparkling wines, na kojemu su dvije deveteročlane miješane hrvatsko-slovenske komisije vinskih stručnjaka (enologa, sommeliera, vinskih novinara i vinara), kojima su predsjedali enolozi mr. sc. Franjo Francem i Darja Bovha, odabrale najbolja pjenušava vina oba Salona i mreže. S veseljem objavljujemo 5 najboljih bijelih pjenušaca, među kojima je apsolutni pobjednik mreže hrvatski pjenušac 1288, vinarije Pavlomir iz Novog Vinodolskog, a među prvih 5 bijelih, na 3. mjestu je pjenušac vinarija Slamić Didi san brut 2015, a na 5., Griffin Zero, brut nature 2013, plešivičke vinarije Griffin Ivančić. U kategoriji ružičastih vina ove su godine prvih pet mjesta zauzeli slovenski pjenušci. Čestitamo svim nagrađenima!

5 NAJBOLJIH PJENUŠACA MREŽE SALON OF SPARKLING WINES

Bijela pjenušava vina:

  1. Pavlomir; 1288 brut, 2013
  2. Vina Kauran; Victoria 2010
  3. Radgonske gorice d.d.; Zlata radgonska penina selection, 2015
  4. Vinarija Slamić; Didin san, brut 2015
  5. Vinarija Griffin Ivančić, GRIFFIN ZERO, brut nature 2013

Rosé pjenušava vina:

  1. Istenič; Gourmet rosé 2015
  2. Zlati Grič; Konjiška penine rosé 2015
  3. Vino Kozinc; Joker zara, 2016
  4. Vinogradništvo in vinarstvo ČARGA; Donna Regina rosé 2016
  5. Vina Joannes; Penina Joannes rosé brut 2016

Najviše ocjenjena vina 3. Salona pjenušavih vina otkrit će se na otvorenju Salona!
3. Salon pjenušavih vina Zagreb, 1. veljače 2019. bit će otvoren od 15h – 21h. Cijena ulaznice za posjetitelje iznosi u pretprodaji 120kn, a na dan priredbe 150kn. Ulaznice su dostupne putem sustava Eventim te na svim prodajnim mjestima Eventima (https://goo.gl/fzm6H2).

Službeni afterparty, 1. veljače 2019. održat će se od 21 sat u wine baru Basement.

TRENDOVI U SVIJETU PJENUŠAVIH VINA

Nakon ocjenjivanja održana je rasprava o trendovima na kojemu su ocjenjivači i promatrači pokušali opisati trenutno stanje na pjenušavoj sceni obaju država iako o proizvodnji i prodaji nema ralevantnih podataka niti s jedne strane.

Na raspravi je uvodno govorio enolog Dušan Brejc naglasivši da se uzlet proizvodnje pjenušavih vina u Sloveniji dogodio od 2006, te da je od tadašnjih 3% proizvodnja pjenušavih vina do danas porasla na 10% ukupne proizvodnje. Prema dostupnim (neslužbenim) podatcima, u Sloveniji se godišnje proizvede oko 2 milijuna boca pjenušavih vina, dok se u Hrvatskoj taj broj kreće oko milijun (neslužbeni podatci), s porastom proizvodnje zadnjih deset godina, posebice zadnje 3. Problem obiju država jest statistika jer se ne zna točno koliko pjenušaca (i zašto – zbog odležavanja ili zbog nemogućnosti prodaje?) ima na zalihama. Sommelier Mario Meštrović je primjetio da bi nam bilo lakše da po uzoru na svjetske regije (Šampanja, Franciacorta) napravimo tipizaciju, jer sada sve malo podsjeća na Divlji zapad – svatko radi što hoće i kako hoće. Sommelier Darko Lugarić, iz restorana Agava, rekao je da je danas puno lakše prodati pjenušac nego prije nekoliko godina, potrošnja raste, ali još uvijek treba puno raditi na edukaciji – iako potrošačima pjenusac nije nepoznanica, pitanje je samo koliko će potrošiti za čašu pjenušca, i znaju li što dobivaju u čaši za cijenu koju plate. Na edukaciju se nadovezala i enologinja Jasminka Šaško iz vinarije/restorana Vuglec Breg koja je opisala iskustva njihova restorana: Nakon stalne edukacije osoblja, pjenušava vina se više prodaju (i u podrumu i restoranu) stoga se vinarija Vuglec sve više posvećuje proizvodnji pjenušavih vina.

Zaključak ocjenjivanja zapravo je nužna tipizacija pjenušavih vina (po izoru na Francusku, Franciacortu, Austriju) te jači zajednički marketing udruga vinara što bi bio dobar potez za prepoznatljivost naših pjenušavih vina u svijetu, a edukacija potrošača i ugostitelja je jedini način na koji se pjenušci mogu bolje (prepoznati) i prodati, jer proizvodnja raste, a svijest potrošača je ne prati!

Učitati još
Zatvori