Galerija Klovićevi dvori i Kuća Bukovac prije pet dana otvorili su prvu od tri predviđene izložbe o Vlahi Bukovcu. Vlaho Bukovac – Pariško razdoblje 1877. – 1893. prvi put u Zagreb dovodi neka od najpoznatijih djela ovog hrvatskog autora koji je otkriven u Parizu, a u britanskim visokim krugovima bio je prava slikarska zvijezda. O ovom životnom razdoblju Vlahe Bukovca mnogo se pisalo. Poznato je da je slikao portrete najistaknutijih osoba i obitelji britanskog i francuskog visokog društva, a mnoge od tih slika danas se nalaze u privatnim zbirkama kolekcionara ili u muzejima diljem svijeta.
Vlaho Bukovac – Pariško razdoblje 1877. – 1893.
Zahvaljujući ovom velikom pothvatu Galerije Klovićevi dvori i Kuće Bukovac, prvi put u Zagreb dolaze djela iz Engleske i Francuske koje je Bukovac radio za trgovce Vicars Brothers te pripadnike engleskoga visokog društva Richarda Le Douxa i Samsona Foxa. Izložena su i djela koja je predstavljao na pariškom Salonu poput La Grande Iza, Andromeda ili Dalmatinski ribari te Portret Baltazara Bogišića. Izložba prikazuje kronološki slijed, uspone, ali i razočaranja mladog umjetnika hrabro vođenog idejom da postane umjetnik u europskoj prijestolnici, Parizu. Bukovčeva sudbina bilo je pripadanje raznim svjetovima. Umjetnik iz Hrvatske u 19. stoljeću bio je u specifičnoj situaciji, dolazeći iz zemlje koja nije imala akademiju likovnih umjetnosti, nije imala ni privatnih ni državnih mecena, nije imala jaku javnu sferu za umjetničku kritiku i nije imala službenu umjetnost protiv koje bi prosvjedovala. Morao je otići u inozemstvo da bi izučio svoju struku i postao dijelom umjetničke elite. Bila je to velika i opasna odgovornost. No, Bukovca je Pariz prihvatio kao jednoga od stranaca s francuskim darom, izbrušenim u doticaju s dobrom francuskom školom.
Djela za izložbu u Galeriji Klovićevi dvori dolaze iz Velike Britanije, Francuske, Slovenije, Srbije, Vojvodine, Crne Gore, a posebna atrakcija izložbe monumentalna je kompozicija Isus prijatelj malenih iz crkve Franjevačkog samostana u Tomislavgradu impozantnih dimenzija 3×4,40 metra, koja je nagrađena na pariškom Salonu 1888. godine. Zanimljivo je da je ova slika sada prvi put predstavljena hrvatskoj javnosti.
Namjera ovoga opsežnog projekta je sublimirati sva novija dosadašnja istraživanja o Vlahu Bukovcu, rodonačelniku hrvatskog modernog slikarstva, provedena u Hrvatskoj, ali i izvan nje, jer Bukovac je posljednjih godina postao predmetom istraživanja međunarodnih stručnjaka. Autorice izložbene koncepcije Petra Vugrinec (viša kustosica, Galerija Klovićevi dvori) i Lucija Vuković (kustosica, Kuća Bukovac) ovom izložbom žele pokazati europski kontekst velikog autora Vlahe Bukovca.
