Ove subote u Zagrebu održava se Dan otvorenog trga – evo kakve nas kulturne manifestacije očekuju
Ove subote u Zagrebu održava se Dan otvorenog trga – evo kakve nas kulturne manifestacije očekuju

Ove subote u Zagrebu održava se Dan otvorenog trga – evo kakve nas kulturne manifestacije očekuju

Ove subote na četiri lokacije u centru Zagreba očekuje vas događanje koje će vratiti entuzijazam stanovnika prema gradu u kojem žive i otvoriti neke nove perspektive kulturnih sadržaja. Dan otvorenog grada proizašao je iz događanja Dan otvorenog trga koji je od 2014. u standardnoj kulturnoj ponuditi Zagreba. Tadašnja je intendantica HNK-a, Dubravka Vrgoč, nakon svega mjesec dana obnašanja te funkcije, zajedno s Anicom Tomić i Jelenom Kovačić, okupila umjetničke snage kazališta i izvela ih na trg ispred kazališta kako bi svojim programima zainteresirali građane Zagreba za kazalište. Projekt je sada narastao, a o njemu smo pričali s koautoricom projekta Anicom Tomić.

Anica-Tomić-Damir-Žižić
Anica Tomić, Foto: Damir Žižić

Dan otvorenog grada

Toga dana otvorena su sva vrata kazališta,  a na trgu ispred zgrade kazališta odvijali su se različiti umjetnički programi sa željom da tadašnja, ali i buduća publika uspostavi izravan kontakt s umjetnicima. Uz ulomke iz najpopularnijih baleta što su se izvodili na travnjaku, izvođenje opernih arija i recitiranja poezije, ustanovljen je iznimno popularan program pod nazivom “Tajna povijest kazališta” u kojem su umjetnici vodili publiku kroz one kazališne prostore kojima u redovnom posjećivanju kazališta nikada nisu mogli prići. Kazalište, ali prije svega trg oko njega postali su prostorom susreta i kulturnih dodira. Takvi programi, atraktivni upravo zbog izlaska „teatra iz zgrade“ i demokratičnosti pristupa teatra javnim prostorima, okupljaju ne samo mnogobrojne građane Zagreba već i turiste, a ustanovljen je princip otvorenog teatra koji okuplja gledatelje različitih generacija, sklonih različitim estetikama, žanrovima i poetikama. Takve akcije otvaraju mogućnosti senzibiliziranja zajednice, posebice u trenutku kada naš grad pati od posljedica dviju katastrofa koje su ga zadesile gotovo u isto vrijeme – pandemije i potresa. Sada će se Dan otvorenog grada odvijati na najpoznatijim lokacijama u centru Zagreba.

Foto: HNK

Dan Otvorenog trga je hvalevrijedan projekt koji svake godine na zagrebačke trgove izmami ljude koji vole uživati u kulturnim sadržajima. Ove godine događaj postaje Dan otvorenog grada. Što nas sve očekuje i na kojim lokacijama?

Ova godina je neka vrsta prezentacije projekta koja bi se u sljedećim godinama širio, pa krećemo s četiri lokacije. Ideja za prvu lokaciju točnije Trg kralja Tomislava došla je iz ideje zajedništva, pa se tako i sam happening zove ” Zajedništvo”. Tomislavac je sjecište različitih identiteta i sudbina, ali i okupljalište, mjesto povijesti, prosvjeda, koncerata, ali i patnji imigranata koji baš na njemu čekaju ulaz u bolju budućnost. Ideja da Trg aktivno kao statement poveže ljude koji često jedni druge ne primjećuju u svojim svjetovima briga i nekih vlastitih sudbina. Lanac ruku kojima se ljudi povezuju i simbolički stoje na Trgu trajat će nekoliko minuta kao neki simbolički čin povezivanja svih nas bez obzira na sve naše političke, nacionalne ili klasne razlike. Jer samo kroz zajedništvo i empatiju možemo mijenjati svijet nabolje. Ovom prilikom pozivam sve ljude dobre volje da dođu na Tomislavac u subotu 29.10. točno u podne i pruže ruke jedni drugima.

Druga lokacija je zamišljena kao “Oda mladosti” i smještena je na Jelačić plac. Ponosna sam što sam upoznala maestru Hedu Gospodnetić koja je na moj prijedlog okupila preko šest zborova koji će zajedno otpjevati pjesme našeg Grada, kao i pjesme njihove i naše mladosti. Svi građani i slučajni prolaznici nadam se pridružit će se tom velikom zboru. Od zborova tu su HOKUD Sloboda, Glazbeni klub Lisinski, MPZ Cossetto, KUD Nikola Tesla, MPZŽOZ Lira, KUD Žumberčani. Korepetitori su Dora Remenar i Sebastian Jurić.

M. Gašparović

Treća lokacija je u pješačkoj zoni Stare Vlaške. Osobna opsjednutost pričama o Starom Zagrebu koje su nam pričale naše bake i drage nastavnice, bit će upotpunjena i pozivom svim Zagrepčanima i onima koji se tako osjećaju da donesu nešto što ih podsjeća na Zagreb i u onim potresnim ili potresenim i u onim lijepim vremenima, kako bismo gradili zajedničku instalaciju koja će pripasti nama, ali i Zagrebu. Tekstove i priče o starom Zagrebu čitat će Barbara Nola i Dijana Vidušin, a neke od najljepših pjesma poput nekih intimnih posveta Zagrebu, izvodit će Ivan Colarić. Ne zaboravimo da se veliki pisac i pjesnik August Šenoa, koji je obnašao i političke funkcije, a čiji kip stoji u Staroj Vlaškoj, razbolio i umro upravo pomažući svojim sugrađanima nakon velikog potresa 1880. Ovo je i mala posveta njemu.

M. VRDOLJAK

Četvrta lokacija je Park Tuškanac kod Paviljona, u kojem kolega Ivica Buljan, zajedno s Lucijom Šerbedžijom, Ninom Violić, Barbarom Vicković, Barbarom Prpić, Markom Cindrićem i studentima stvara začarani svijet šume u kojem odjekuje riječi Shakespearea, Moliera, Herte Müller,Koltesa, Annie Ernaux i drugih klasika. Uvodeći građane u jedan tajanstveni prostor literature.

Julien Duval

Koliko je zahtjevno organizirati i isproducirati ovakav projekt?

Ovakvi veliki događaji jako su zahtjevni i uključuju puno ljudi, organizacije i međusobne komunikacije. Sve ovo ne bi bilo moguće bez podrške TZGZ, na čelu s gospođom Martinom Bienenfeld koja uvijek prepoznaje važnost kulture kao duhovne hrane grada i njegovih građana. Sam dan radimo zajedno u organizaciji s agencijom PRiredba.

Marko Ercegovic

Odnos publike i umjetnika ovako je postao još bliži, mislite li da ovo može imati pozitivan utjecaj na stav o kulturi i umjetnosti općenito?

Svaki grad u svojem temelju ima kulturu kao svojevrsnu pokretačku silu koja njeguje različitosti, međukulturni dijalog, ali i uključivost. Važno je da su sadržaji besplatni i tako svima dostupni, čime to postaje simbolički čin u kojem se svatko osjeća dobrodošao bez obzira na klasnu ili pak nacionalnu pripadnost. Zagrepčani iz mog iskustva i gotovo dugogodišnjeg kontinuiranog rada što na Danu otvorenog Trga, kojeg smo idejno pokrenule Dubravka Vrgoč, Jelena Kovačić i moja malenkost, što u drugim vrstama ovakvih javnih kulturnih događanja poput Bijelih noći, pridružuju se svim europskim građanima, koji uistinu uživaju i zapravo im toga nedostaje. Interakcija je najvažnija za građane. Ovo je zapravo namijenjeno njima, jer to je neka vrsta strukturiranog, a opet kulturnog i ako želite duhovnog sadržaja koji im njihov Grad vraća. Ili kako bi rekao Arsen Zagreb i ja volimo se tajno. Ljubav Zagrepčana i svih koji se osjećaju tako prema ovoj vrsti događanja uvijek je velika i ima utjecaja na stav o kulturi i umjetnosti kao takvoj.

Podrška projektu dolazi i od Grada. Po Vama, ima li Zagreb (kao institucija) senzibilitet za kulturu i njezine djelatnike?

Konkretno za ovogodišnju manifestaciju koja će se nadam sljedećih godina širiti i na više lokacija, dobili smo podršku od TZGZ koja je dio gradske strukture. Vjerujem da će Grad Zagreb u budućim sezonama prepoznati važnost ovakvih manifestacija i podržati je. Čini mi se da je Zagreb, kao i drugi europski gradovi itekako senzibiliziran za ove vrste događaja, te kako prepoznaje važnost kulture u vremenima kad nam je ona nepresušno potrebna, one koja je dostupna svima, i koja nam postaje neka vrsta motivacije, ali i mjesto zajedništva i interakcije.

Iza nas su pandemija i potres, možemo li reći da kultura opet počinje lagano stajati na svojim nogama?

Nakon uistinu dvije teške godine, imam osjećaj da se sve polako budi, sudeći prema europskim gradovima koji nakon pandemije itekako potiču korištenje javnog prostora, intervencija i interakcija unutar njega, s ciljem kulturnog prožimanja prostora i dostupnosti istog svim građanima koji u tim događajima i sudjeluju. Vjerujem da bez obzira na teška vremena ipak dolazi neka bolja budućnost za kulturu i kulturne sadržaje.

Učitati još
Zatvori