Ovaj tjedan smo u rubrici Journal lice ugostili Ivanu Andabaku, karizmatičnu mladu ženu koja stoji na čelu Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu, umjetničke organizacije koja broji više od tisuću šesto članova, hrvatskih likovnih umjetnika.
Istaknula se svojom nenametljivom, no čvrstom pojavom te je u prilično kratkom vremenu ostvarila zavidne rezultate i u suradnji s timom HDLU-a realizirala značajne projekte za hrvatsku kulturnu i likovnu scenu.
Ivana Andabaka ispred rada u nastajanju umjetnika Tomislava Buntaka
Ivana je završila ekonomski fakultet u Zagrebu i magisterij menadžmenta u kulturi u Barceloni. Prije stupanja na ovo mjesto radila je na poslu menadžera i u području EU-fondova te je paralelno samostalno organizirala kulturne događaje. Ova svestrana, stručna i zanimljiva sugovornica otkrila nam je neke od profesionalnih i privatnih planova. Jedne od onih koje obično donosimo u ovo doba rezimiranja postignutog i zacrtavanja sljedećih planova koje želimo ostvariti u novog godini.
Tijekom ovih godinu i pol mandata ostvareni su značajniji projekti (o nekima smo i pisali ovdje) te godina završava tradicionalnim aktivnostima vezanim uz blagdansko razdoblje, koje biste istakli?
Nevjerojatno je kako vrijeme leti uz ovaj posao… U ovih godinu i pol bilo je sjajnih suradnji i projekata, velikih i malih, a svaki specifičan i jedinstven na svoj način.
Dvije najveće i najposjećenije izložbe ove godine bile su Osamdesete u travnju i 3. Bijenale slikarstva, koje traje do 6. prosinca. Rad na Osamdesetima je bio posebno zanimljiv jer je podrazumijevao koordinaciju velikog broja suradnika uz poprilično ograničena sredstva i vrijeme. No, uz rad i u ‘trećim smjenama’, na kraju smo dobili izuzetno posjećenu izložbu i veliki interes javnosti te, što smatram najdragocjenijim rezultatom, knjigu koja će biti referentna literatura za buduće naraštaje.
Što se tiče Bijenala slikarstva, posebno sam zadovoljna što smo napravili značajnije organizacijske pomake. Naime, prvi put će međunarodna suradnja u okviru BS-a rezultirati uzvratnom izložbom hrvatskih umjetnika u Gdanjsku, Poljskoj. Također, prvi put dodijelit ćemo i novčane nagrade istaknutim umjetnicima, pa vas sve pozivam da nam se pridružite 3. prosinca u 20 sati na proglašenju i dodjeli nagrada.
Od ostalih izložbi izdvojila bih skupnu izložbu hrvatskih i nizozemskih umjetnika (Ne)postojanost prostora prema konceptu Neve Lukić i Vanje Babića, koju ćemo u 2016. voditi u Amsterdam. Zatim, sjajnu izložbu Tomislava Čeranića u galeriji Prsten krajem 2014. te nedavno održanu izložbu Ivone Jurić i Stipana Tadića u galeriji Karas, čije radove možete vidjeti na ovogodišnjem Bijenalu slikarstva.
Ispred instalacije Danka Friščića i Davora Mezaka, na 3. Bijenalu slikarstva
Veseli me i što smo nanovo aktivirali Aleju skulptura na Savskom nasipu pa u 2016. planiramo postaviti dvije nove skulpture autora Zlatka Boureka i Ante Kuduza. Ove godine prvi put smo se uključili i u EU projekt u području obrazovanja kroz program Erasmus+, gdje učenike škola za primijenjenu umjetnost iz Hrvatske vodimo po prva radna iskustva u inozemstvo, a trenutno radimo i na razvoju dodatnog EU projekta gdje bismo naglasak stavili na likovno obrazovanje mladih. Od velikog značaja su i ‘sjemena koja smo posijali’ u proteklih godinu dana, a čiji rezultati će se tek vidjeti. Riječ je o brojnim aktivnostima u različitim medijima kojima želimo u 2018. obilježiti 150 godina HDLU-a.
Ove godine nastavlja se i sljedeće izdanje Artomata te u trgovačkom Arena centru organizirate akciju oslikavanja božićnih kugli, kakve sve aktivnosti još možemo očekivati u ovom razdoblju?
Tako je, od 16. do 23. prosinca održava se 6. po redu Artomat, koji će i ove godine predstaviti brojne kreativce, među kojima i dosta novih imena, a poseban naglasak bit će na edukativnom (Klub HDLU) i izložbenom programu u galeriji Bačva. Artomat i ove godine realiziramo u suradnji s Gaellom Gottwald, autoricom projekta, a kreativnu direkciju ove godine preuzela je Ivana Čuljak, koja na Artomatu djeluje od početka.
Pored radova Roberte Vilić i Igora Rončevića, na 3. Bijenalu slikarstva
Ove godine uspostavili smo i veliku suradnju s Arena Centrom kroz koju je 70 likovnih umjetnika, članova HDLU-a, sudjelovalo u umjetničkim aktivnostima kako bi obilježili nedavno održani 5. rođendan centra i kako bi oplemenili centar za vrijeme Adventa. Troje umjetnika, Predrag Todorović, Ida Blažičko i Božica Dea Matasić tom su prigodom postavili site-specific instalacije koje će se u centru moći razgledati godinu dana. Zatim, naši članovi osmislili su 60 likovnih radionica koje provode kroz studeni i prosinac s djecom iz vrtića i škola i time najmlađe usmjeravaju na razvoj kreativnih procesa i vještina.
Vrhunac ove predbožićne suradnje jesu jedinstvene kugle promjera i do 120 cm, njih 50, koje je, prema svom prepoznatljivom stilu i referirajući se na dosadašnji rad, oslikalo 50 likovnih umjetnika, naših članova. Kugle se mogu razgledati u Arena Centru do kraja prosinca, a nakon toga će se primijeniti u aktivnosti humanitarnog karaktera u suradnji s udrugom Crveni nosovi. Na taj način, brojni umjetnici i HDLU uključit će se u hvalevrijednu akciju i, nadamo se, donijeti veselje onima koji božićne i novogodišnje praznike možda neće dočekati u toplini svojih domova.
Do sada smo razgovarali s par uličnih umjetnika za rubriku, street art scena u Hrvatskoj je izuzetno aktivna zadnjih godina, planirate li aktivnosti s mlađim, uličnim umjetnicima u skorijoj budućnosti?
HDLU je već ostvario značajne suradnje s hrvatskim, ali i inozemnim uličnim umjetnicima, posebice kroz suradnju s MUU-om. Trenutno, za 2016. nemamo konkretan projekt koji uključuje specifično street art, no nikako nismo isključivi. Štoviše, HDLU je poznat po svom heterogenom pristupu i predstavljanju svih područja likovne umjetnosti i umjetnika, od popularnih izložbi namijenjenih široj javnosti do usko profiliranih i stručnih te sklonih eksperimentu, od velikih, renomiranih imena do umjetnika koji tek započinju svoju karijeru.
Pored rada Roberte Vilić
S tim u vezi, HDLU je otvoren za prijedloge suradnji i izložbi koji uključuju i street art, a sve zainteresirane upućujem da nam se jave u okviru godišnjih natječaja za izlaganje i/ili projekte.
Imate li neke svoje preference što se umjetnosti ili umjetnika tiče, kakvu umjetnost volite i što biste htjeli od izložaba ostvariti u HDLU – postoji li neki umjetnik ii umjetnica koje biste rado ugostili na izložbi?
Naravno da imam svoje preference, ali o imenima, posebice živućih umjetnika, iz ove pozicije, bilo bi nezahvalno govoriti. Mogu spomenuti izložbu koja me se posebno dojmila u zadnje vrijeme, riječ je o Demurovim spiralama u Umjetničkom paviljonu u 2014. Umjetnik je, nažalost, preminuo neposredno prije mog dolaska u HDLU pa ga nisam imala priliku upoznati. Što se tiče medija, moj interes za umjetnost krenuo je od afiniteta prema fotografiji, zatim prema ulju na platnu, ali kako upoznajete što više umjetnika, tako otkrivate posebnosti različitih medija. Trenutno su mi zanimljive prostorne instalacije; voljela bih da u Hrvatskoj umjetnici imaju više prilika za intervencije u javnom, vanjskom prostoru.
Što se tiče umjetnika koje bih voljela ugostiti u galerijama HDLU, opet, bilo bi ‘politički’ nekorektno izdvajati imena. Međutim, osobno bi me veselilo vidjeti ‘site-specific’ audio-vizualni rad, možda čak interaktivni, koji bi obuzeo cijelu zgradu, nešto na tragu onoga što radi Miguel Chevalier. Imamo zgradu uistinu jedinstvene i inspirativne arhitekture i voljela bih doživjeti takvu transformaciju paviljona.
Kada niste na čelu krovne organizacije hrvatske umjetnosti – kako provodite slobodno vrijeme, postoje li neke posebne, drugačije aktivnosti od umjetnosti koje vas zaokupljuju?
Divno je kad vam je posao i područje osobnog interesa, tako da i u slobodno vrijeme dosta posvećujem izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, a u posljednje vrijeme i knjige koje čitam odnose se na istaknute svjetske umjetnike, kroz koje, pored stvaralaštva, otkrivam i njihove najosobnije detalje iz života. Trenutno čitam knjigu Jackson Pollock – An American Saga. Pored likovnosti, posebno uživam gledati suvremeni ples u svim oblicima.
No, kad nije riječ o umjetnosti, slobodno vrijeme provodim na pilatesu, a stresne situacije izbacujem trčanjem upravo na Aleji skulptura na Savskom nasipu. Posebno dragocjeni su mi tzv. restart vikendi svakih par mjeseci gdje se u potpunosti isključim i posvetim najosnovnijim potrebama – spavanju, hrani i doticaju s prirodom. Upravo sam se vratila s jednog takvog vikenda na Velebitu, spremna za ‘finiširanje’ ove godine.
Foto: Rajna Raguž (RRVizual)
