Međunarodni etno jazz festival: Razgovor s Goranom Ilićem

Međunarodni etno jazz festival:
Razgovor s Goranom Ilićem

Svi koji prate jazz događanja u Hrvatskoj znaju da su najmagičnije jazz svirke svoje melodije prosule na zidinama Starog grada Dubovca. Mijenjajući lokacije, ove godine se 12. po redu Međunarodni etno jazz festival opet vraća na to mjesto koje odiše posebnom energijom otmjenosti i starine.

Tijekom godina održavanja ovog festivala, svoje su umijeće predstavili brojni velikani jazz glazbe. Svirala su tu zvučna imena poput Tadića, Stefanovskog i Teofilovića. I baš kada bismo mogli pomisliti da nas više ništa ne može iznenaditi za nekoliko dana na Međunarodnom etno jazz festivalu zasvirat će još jedno veliko ime.

Renauld Garsia Fons dolazi u Karlovac dati svoj doprinos ovom velikom glazbenom događanju. I ne samo on, naći će se tu sjajna ekipa od Zvjezdana Ružića do Astrid Kuljanić. Zvjezdan nosi epitet ponajboljeg pijanista u Hrvatskoj dok Astrid potpuno osvaja svojim nestvarnim glasom.

O jazzu i o još niz drugih detalja vezanih za Međunarodni etno jazz festival razgovarali smo s umjetničkim voditeljom ove umjetničke priče i organizatorom Međunarodnog etno jazz festivala, Goranom Ilićem.

1. Jazz je u svojim počecima, afroameričkim zajednicama u New Orleansu gdje je nastao, smatran glazbom za puk, svirao se na zabavama i plesnjacima. Danas se smatra ekskluzivnim glazbenim izričajem neshvatljivim za šire mase. Vrijedi li to i dalje?

Točno je da je Jazz krenuo kao glazba za vjenčanja, sprovode i slične događaje u crnačkoj zajednici. Vremenom se on pretvorio u poseban izričaj američkih crnaca, priliku da se kreativno i umjetnički izraze, te kao jedan od načina stvaranja indentiteta i čitave kulture.

Jasno, prigrlili su ga i bijelci. Iz jazza je nastao rock’n’roll, što i danas možemo vidjeti po ranim snimkama Chuck Berrya, npr. jazz je kao i rock u svojoj “zlatnoj eri” doprinjeo stvaranju boljeg i ljepšeg svijeta. Današnji jazz je zapravo nešto što bi mnogi nazvali i nekim drugim imenom. Sam Miles Davies, jedna od ikona jazza nije htio da se njegova glazba tako zove.

Možda kod nas pogrešno shvaćaju, ali jazz glazba ima u sebi mnogo utjecaja klasične glazbe, a također i rocka, funka, world music glazbe. Zapravo ima u sebi i sve druge glazbe, ovisno o izvođaču. Ne robuje nekim stereotipima i pruža umjetniku potpunu slobodu da se izrazi. U tome je njegova ljepota i vrijednost.

Danas je jazz prvenstveno umjetnička forma (mada imamo i dosta sastava koji njeguju onaj zabavni dio), a i dalje služi umjetnicima i svima onima koji ga prate kao trajni način izražavanja i ostvarivanja, a samoostvarenje je zapravo cilj svakog čovjeka.

2. Popularizirali ste jazz kroz Međunarodni etno jazz festival. Jeste li zadovoljni kako ga ljudi doživljavaju?

Činjenica je da je ta glazba i dalje egzotična i mnogima neshvatljiva. No, ono što sam primijetio jest činjenica da ljudi vole ovaj festival. Iz godine u godinu sve više njih dolazi slušati tu glazbu uživo i maksimalno podržavaju Etno jazz festival. Sretni su što mogu biti dijelom jedne takve priče.  Mnogi izvođači su velike svjetske zvijezde i neupitno je daih i to privlači. Dolazi dosta mladih, od 20 godina pa nadalje. Profil je publike u starosnom smislu šarolik. Dolaze i djeca čak, ali i generacija tzv. treće životne dobi. Dolazi puno Karlovčana, ali i sve više ljudi iz cijele Hrvatske, posebno Zagreb i Međimurje. Što se tiče međunarodnih gostiju, najviše dolaze ljudi iz Slovenije.

3. Od samih početaka Međunarodnog etno jazz festivala Vaš rad su prepoznali vrhunski glazbenici i velike svjetske zvijezde kao što ste i sami prethodno spomenuli. Neki od njih su i dobitnici Grammyija. Je li bilo teško doći do tih umjetnika i velikih imena i dovesti ih u mali Karlovac koji baš i nije poznat po takvoj vrsti događanja? Napravili ste presedan i pretvorili ga u prepoznatljivu manifestaciju koja je već u ozbiljnim tinejdžerskim godinama.

Znao sam i ranije ponešto o toj glazbi i o tim ljudima. Nisam bio sam već sam uz pomoć desetak suradnika sve ovo realizirao. Svatko od nas radi dio posla za koji osjeća afinitet. Kolegica Ines Curman dala je veliki doprinos u marketingu i promociji. No, s vremenom sam učio i dodatno proširio mrežu u jazz krugovima. Krenulo je lokalno iz lokal patriotskih pobuda. Želio sam da se i u Karlovcu događaju kvalitetni koncerti, a onda smo svi zajedno napredovali. Od početka je Tamara Obrovac dovodila glazbenike koji nisu iz Hrvatske i to je zaživjelo. Ako napravite dobre uvjete, glazbenici će se odazvati. U cijelu priču smo umiješali naše tradicionalno gostoprimstvo uz koje smo odrasli. Pokazali smo srdačan doček i profesionalnost i to se svidjelo umjetnicima. Oni onda daju sve od sebe. Uz to, lokacija je atraktivna i inspirativna i onda je to sve zajedno održivo i dalje se nastavlja bez problema. Dobar umjetnik voli svirati u takvom okruženju. Dogodila se i sinergija s publikom koja je izuzetno važna. Zbog svega toga danas imamo takvu manifestaciju.

4. Kontaktiraju li Vas nakon festivala umjetnici i/ili publika? iznose li sugestije, dojmove, želje i ideje za sljedeći festival?

Bilo je puno vrlo, vrlo uspjelih koncerata. Ja bih izdvojio koncerte Tadića pa onda Tadića s Teofilovićima. Po mom mišljenju su to najbolje dočekani koncerti koje sam organizirao. Bliska je to glazba našem području pa se puno ljudi zainteresiralo. Stari grad je bio krcat, a i svi smještajni kapaciteti u gradu su bili puni. Nakon koncerta mi je Tadić poslao e-mail u kojemu je napisao da mu je to bilo najbolje glazbeno iskustvo u proteklih 20 godina. Mogu mu povjerovati jer je sve vodilo ka tome. Uvijek se trudimo postići maksimalni efekt koji je u našoj moći i mislim da smo to s Tadićem i uspjeli. Pokazali smo da smo i mi vrhunski profesionalci i da znamo pokazati gostoprimstvo. To je onda rezultiralo sjajnim iskustvom i za umjetnika i za publiku. Na kraju krajeva, sve to i radimo zbog publike. Događalo mi se da me nakon Festivala ljudi zaustave i da komentiraju događanje u najljepšem smislu. i ja sam sretan jer su svi uživali.

5. Možemo li onda reći da ste tijekom godina održavanja ovog festivala i odgojili publiku? Koliko se promijenila u ovih 12 godina?

Na sreću, mogu primijetiti da jazz nastupi polako postaju standard. Tijekom godine se također organizira nekoliko jazz koncerata i to je odlična vijest. I mi kao organizatori i publika evoluirali smo u tom procesu. Imali smo jedan bend koji je u početku bio dosta mlako prihvaćen. Mogao bih reći da je ostao neshvaćen. Od prvog do drugog nastupa je prošlo 5 godina i na drugom nastupu su čak svirali avangardniji jazz, a publika je to sjajno prihvatila. Uz konstantu i bavljenje nečim, ljudi bolje spoznaju stvari. Sve to traži angažman. Nije nužno predznanje za jazz, ali je važno raditi na sebi. Doživljaji se onda produbljuju. Čovjek se mijenja, a svrha glazbe je upravo to, mijenjanje na bolje.

6. Renauld Garcia Fons je headliner ovogodišnjeg Festivala. Kakva su očekivanja?

Baš prije 12 godina sam počeo intenzivnije slušati njegovu glazbu i pratiti njegov rad. Godinama mi je bila želja da ga dovedem na Festival i to se sada i ostvarilo. Ne možemo uvijek organizirati koncert koji je mega popraćen, ali za sada ako je suditi po pradji ulaznica, bit će jako dobro. Uskočili su nam i pokrovitelji i moći ćemo Fonsa ugostiti na kvalitetan način dostojan jedne takve zvijezde. Ovo će biti njegovo drugo gostovanje u Hrvatskoj, ali prvo na Međunarodnom etno jazz festivalu. Očekujem gala koncert i dobru posjetu, ali najvažnije je da bude lijepo i da se slavi umjetnost.

Međunarodni etno jazz festival počet će 20. srpnja, odnosno ovoga petka. Kroz tri dana vrhunske jazz svirke stvorit će se ambijent koji je posebno fascinantan i inspirativan. Svi koji žele, još uvijek mogu doći do ulaznica i uputiti se na posebnu etno jazz atrakciju usred zidina Starog grada Dubovca.

Foto: Dijana Ljubanović, Unsplash

Učitati još
Zatvori