Predstavljen je program ZagrebDoxa, filmskog događanja koje se ne propušta

Predstavljen je program ZagrebDoxa, filmskog
događanja koje se ne propušta

Ovogodišnje, osamnaesto izdanje Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox održat će se od 3. do 10. travnja u kinu Kaptol Boutique Cinema. U osam festivalskih dana publika će imati priliku pogledati 86 dokumentarnih ostvarenja u 11 filmskih programa. Za službenu festivalsku nagradu Veliki pečat natječe se 20 filmova u kategoriji međunarodne konkurencije te 17 dokumentaraca u regionalnoj konkurenciji, dok će nagrada Mali pečat biti dodijeljena najboljem filmu autora/ice do 35 godina starosti. Program ovogodišnjeg ZagrebDoxa na konferenciji za medije predstavili su direktor i glavni selektor Nenad Puhovski te producent Hrvoje Pukšec.

“U punoljetnost ulazimo sretni i ponosni što smo jedan od rijetkih festivala koji je i proteklih, izazovima obilježenih godina filmove prikazivao isključivo u kinodvoranama. Uz selekciju ponajboljih recentnih filmova, ZagrebDox nastavlja otvarati prostor i pružati priliku da se kroz filmski medij, susrete u kinu, razgovore i dijeljenje emocija zajednički upustimo u istraživanje i razumijevanje svijeta koji nas okružuje, u svoj njegovoj punini”, istaknuo je Nenad Puhovski

Program filmskog događanja do kojeg odbrojavamo

Ovogodišnja međunarodna konkurencija okuplja niz naslova koji se svojim temama dotiču raznih žarišnih točaka na geopolitičkoj karti svijeta. Među njima je svježi laureat Festivala dokumentarnog filma u Solunu, dirljivi dugometražni prvijenac Simona Lerenga Wilmonta Kuća od krhotina, o sudbini djece smještene u jednom istočnoukrajinskom sirotištu, prethodno ovjenčan i na Sundanceu nagradom za režiju. Na ratnoj fronti ukrajinske pokrajine Donbas smještena je radnja i dojmljivog crno-bijelog dokumentarca Rovovi francuskog ratnog reportera Loupa Bureaua, a nagradom za najbolji scenarij u programu Horizonti Venecijanskog filmskog festivala nagrađeno ostvarenje 107 majki Petera Kerekesa odvodi nas u sumoran ambijent ženske kaznionice u Odesi.

107 majki

Taj dokumentarno-igrani hibrid, nastao prema autentičnim svjedočanstvima i snimljen u hladnoj, pomalo beckettovskoj maniri, ovogodišnji je poljski kandidat za Oscara. Aktualni pobjednik IDFA-ina natjecateljskog programa Envision, Hobotnica Karima Kassema, nastao je neposredno nakon eksplozije u bejrutskoj luci početkom kolovoza 2020, a u nijemoj navigaciji kroz kaos masovne tragedije redatelj otvara pregršt egzistencijalnih pitanja o sudbini grada i njegovih stanovnika. Šokantnu priču o petogodišnjaku koji se nakon gotovo trogodišnjeg zatočeništva u Islamskoj državi vraća u rodnu zajednicu Jezida donosi redatelj Zahavi Sanjavi u filmu Imadovo djetinjstvo, dok Sundanceov laureat Sabaya Hogira Hirorija prati skupinu hrabrih muškaraca  koji riskiraju živote nastojeći spasiti jezidske žene zatočene u zloglasnom ISIS-ovom logoru.

Grozna djeca

Protagonistica filma Djeca magle autorice Diễm Hà Lệ dvanaestogodišnja je Di koja pokušava izbjeći uobičajenoj lokalnoj praksi dječjih nevjesta u vijetnamskoj zajednici Hmong. Film je osvojio posebno priznanje za najbolji cjelovečernji debi, a autorica nagradu za režiju na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Amsterdamu (IDFA). Priču o sukobu tradicionalnih običaja i suvremenih aspiracija donosi i intimistički dokumentarac Grozna djeca, nagrađen posebnim priznanjem na festivalu Visions du Réel te nagradom Human Rights Award na Sarajevo Film Festivalu, u kojem redatelj Ahmet Necdet Çupur snima vlastitu obitelj stvarajući snažan iskaz o sukobljenim svjetonazorima dviju generacija u ruralnoj Turskoj. Uz izrazito zanimljiv i inovativan autorski pristup arhivskom materijalu, 1970. – novi film redatelja Tomasza Wolskog koji se na lanjskom ZagrebDoxu za Veliki pečat natjecao s filmom Normalna zemlja – koristi se povijesnim snimkama telefonskih razgovora kako bi na primjeru prosvjeda u Poljskoj krajem 1970. ispričao priču o političkoj represiji i nasilju. Pobjednik Tribece, Uspon Jessice Kingdon, nominiran za Oscara, u nizu fascinantnih filmskih vinjeta snimljenih u kineskim tvornicama istražuje pak suvremene oblike kapitalističke hiperproizvodnje, sa svim paradoksima koji dolaze uz potrošačku kulturu. 

Film s balkona


Recentno pandemijsko iskustvo inspiriralo je nastanak omnibusa Godina vječne oluje, zanimljiv kaleidoskop svakodnevice diljem svijeta u vrijeme lockdowna s redateljskim potpisima Jafara Panahija, Anthonyja Chena, Malika Vitthala, Laure Poitras, Dominge Sotomayor, Davida Loweryja i Apichatponga Weerasethakuala. Poljski redateljski majstor Paweł Łoziński u svom Filmu s balkona također ocrtava svijet iz vizure koja se pruža s balkona njegova stana: dvije godine kamerom je bilježio razgovore s prolaznicima. Na putovanje pariškim predgrađima, prateći liniju prigradskog vlaka koja francusku metropolu spaja s okolicom, vodi na Berlinaleu nagrađen dokumentarac Mi Alice Diop, pri čemu se u mozaičnoj strukturi filma portretira kulturološka i klasna raznolikost. Bizarnu priču posve neočekivanog raspleta o svom nekadašnjem srednjoškolskom kolegi donosi Jono McLeod u zabavnom filmu Moja bivša škola; sudbina mladića koji je zavarao čitavu školsku sredinu ispričana je pomoću arhivskog materijala i svjedočenja bivših školskih drugova kao i centralnog junaka, koji se odbio direktno izložiti, pa je njegove audiozapise sinkronizirano reproducirao glumac Alan Cumming. Voajeristički pogled u život divljih životinja daje Naya, kratkometražni dokumentarac Sebastiana Muldera, koji je prikupio snimke s nadzornih kamera i televizijskih emisija, kako bi kroz putanju prve vučice koja se u Belgiji pojavila u posljednjih stotinu godina postavio pitanja o odnosu čovječanstva prema divljini.    

Julija i ja

Julija i ja Nine Hobert, iskren i intiman portret dviju naslovnih protagonistica – redateljice i njezine prijateljice, švedsko-danske umjetnice i pjesnikinje, u ruhu osobnog dnevnika pruža uvid u živote mladih žena koje se bore s krizom identiteta. Poetičan debi indijske redateljice Payal Kapadia, kanskim Zlatnim okom ovjenčan film Noć nepoznanica, u formi pisama prati zabranjenu ljubavnu priču u kojoj se ocrtava šira društvena i politička slika suvremene Indije. Kratkometražno autobiografsko ostvarenje Volim te, tata u eksperimentalnoj kolažiranoj formi bilježi odnos mlade češke redateljice vijetnamskog podrijetla Diane Cam Van Nguyen i njezina otuđenog oca, a odnos roditelja i djeteta u središtu je lirskog ostvarenja Ljetne noći Ohada Milsteina, najboljeg izraelskog filma na Docavivu koji će otvoriti ovogodišnji ZagrebDox, u kojem redatelj na izrazito nježan način dočarava svijet kako ga vidi njegov šestogodišnji sinčić. Majstor filmskog pripovijedanja, britanski redatelj i umjetnik Mark Cousins u svom novom ostvarenju Priča o gledanju na esejistički način, uz pregršt referenci na povijesne događaje, likovna djela i kinematografiju, analizira ulogu i snagu vizualnih doživljaja u tumačenju svijeta oko nas.

Regionalna konkurencija ove godine broji 17 filmskih ostvarenja, od čega se velik broj kroz razne perspektive, situacije i pozicije dotiče pitanja poimanja identiteta. Pet premijernih naslova čine nova ostvarenja domaćih autora: Veće od traume Vedrane Pribačić, Mjesta koja ćemo disati Davora Sanvincentija, Hrvatskog narodnog preporoda Gorana Devića te Babajanja Ante Zlatka Stolice, dok će u Hrvatskoj premijerno biti prikazan film Mlungu – Bijeli kralj Davida Lušičića. Autorica Pribačić prati svakodnevicu triju žena koje žive s traumom silovanja iz Domovinskog rata, kao i proces njihova osnaživanja kroz javno izlaganje na grupnoj terapiji; Sanvincentijev uradak audiovizualni je esej koji zagovara imaginaciju kroz putopis konstruiranih i anonimnih pejzaža; Dević se vraća rodnom Sisku, bilježeći kroz tjedan dana život zgrade izgrađene prije 60 godina za radnike nekad izuzetno važnog  industrijskog pogona bivše Jugoslavije – Željezare Sisak. Stolica se u kratkom esejističkom dokumentarcu s elementima horora suočava sa misterioznom ženom, ključnom figurom njegovih djetinjih strahova, dok je u fokusu Lušičićeva filma protagonist najveće zapljene droge u povijesti Južnoafričke Republike – hrvatski pomorac uhićen zbog krijumčarenja 230 kilograma kokaina u svojoj brodskoj kabini na putu iz Argentine u Europu. 

Dida

Dva su filma u kojima Hrvatska sudjeluje kao manjinski koproducent: Četiri godišnja doba u danu belgijske autorice Annabel Verbeke (Hot Docsova nagrada za najbolju nadolazeću autoricu te nagrada za najbolje ostvarenje na Njujorškom filmskom tjednu) prati trajekt koji prevozi putnike preko granice Sjeverne Irske i Irske propitujući poimanje nacionalnih identiteta. Sličnim se pitanjem, ali iz potpuno drugačije vizure – kroz zajedničku strast čitave lepeze likova prema starim socijalističkim automobilima – bavi film Auti kojima smo odjurili u kapitalizam bugarskog autorskog dvojca Borisa Missirkova i Georgija Bogdanova. Sudbinama putnika u automobilima u ruralnoj Srbiji bavi se srpski film Korijeni autorice Tee Lukač, ovjenčan nagradom za najbolju kameru na festivalu Beldocs. Počevši naoko banalnim temama, ovo ostvarenje završava ozbiljnim društvenim i egzistencijalnim razmišljanjima. Posebnim priznanjem na Beldocsu te nagradama publike na festivalu DOKLeipzig te onom za najbolji dokumentarac festivala u Zürichu ovjenčan švicarsko-srpski film Dida Nikole Ilića i Corine Schwingruber Ilić dirljiv je portret čovjeka koji pokušava živjeti u dvije zemlje i brinuti se o tri žene – majci, baki i supruzi. Zavidan broj priznanja, uključujući nagradu Balkan Dox s DokuFesta te onu za najbolji dokumentarac na Festivalu slovenskog filma, osvojilo je Pomirenje slovenske autorice Marije Zidar, priča o sudbini obitelji u albanskim brdima koja se nakon tragičnog gubitka nađe na razmeđu proganjajuće prošlosti, nesigurne sadašnjosti i pritisaka izrazito patrijarhalnog balkanskog društva. 

Identitetom, ali iz pozicije fizičke pojavnosti, bavi se mađarski autor Máté Kőrösi u filmu Dive: prateći tri dvadesetogodišnjakinje, redatelj seže iza njihovih maski brižno njegovanih šminkom, odjećom i prezentacijom na društvenim mrežama. Identitetom i odrastanjem, ali unutar potpuno drugačijih okolnosti, bavi se film Bratstvo  talijanskog redatelja Francesca Montagnera o tri mladića u Bosni koja se iza privida potpuno neočekivane slobode od očeve stege suočavaju s nizom izazova i odgovornosti. Film je osvojio priznanja na festivalima u Locarnu i Jihlavi. Zanimljiv i dirljiv portret Vojnika Ahmeta u istoimenom austrijskom filmu donosi autor Janiss Lenz: naslovni junak je turski boksački prvak i profesionalni vojnik u Austriji koji se, željan promjene, počinje baviti glumom, no pritom nailazi na problem – ne može izraziti emocije. Postavljanje kazališne predstave o rumunjskom komunističkom vođi u filmu Za mene si ti Ceaușescu (nagrade Novi talent na festivalu Doclisboa, najbolji srednjoistočni europski dokumentarac na festivalu u Jihlavi) autora Sebastiana Mihăilescua provocira niz situacija, spoznaja i reakcija nekolicine tinejdžera. Rezultat je portret mlade generacije i njihova pogleda na ostavštinu zloglasnog diktatora. Moćan kratki dokumentarac Isti san Vlada Petrija pripovijeda o susretu rumunjskog vojnika i afganistanske djevojčice, a iluziju o idili umirovljeničkog života u mjestu The Villages, najvećoj američkoj umirovljeničkoj zajednici, razbija austrijska autorica Valerie Blankenbyl u filmu Kao bubreg u loju. Talijanski redatelj Matteo Tortone u filmu Zlatna žila prati potragu ta srećom jednog od tisuća sezonskih radnika u najvišem i najopasnijem andskom rudniku zlata u Peruu. 

Kako ubiti oblak

Uz brojne dokumentarce u službenim programima Majstori doxa, Kontroverzni dox, Stanje stvari, Biografski dox, Teen Dox, predstojeće izdanje festivala uključuje i program Road Dox u selekciji Vladana Petkovića te program Točke gledišta prema izboru Jelene Pašić. Ovogodišnja retrospektiva posvećena je Želimiru Žilniku, a obuhvaća dio njegove filmografije nastale u Njemačkoj sredinom 1970-ih, dok autorska večer pripada redateljici Katarini Zrinki Matijević, predsjednici ovogodišnjeg međunarodnog žirija festivala, uz selekciju filmova koju je pripremila Diana Nenadić

“Drago nam je što ćemo i ove godine ugostiti brojne svjetske filmaše koji će nam osobno predstaviti svoje filmove. Svim posjetiteljima i dalje omogućujemo besplatne projekcije dijela filmova u dnevnim terminima; a na samom kraju festivala, u nedjelju, 10. travnja, kao i svake godine, publici pružamo mogućnost da kroz program The Best of Fest uživaju u ponajboljim, nagrađenim naslovima ovogodišnjeg izdanja. Ono što posebno raduje jest da smo opet u najboljem zagrebačkom kino prostoru, gdje se ZagrebDox odlično snalazi i pronalazi – baš kao i naša publika. ZagrebDox je spreman za svoje 18. izdanje, a u svemu tome pomogla su nam i nova partnerstva i sponzorstva. Jedno od njih – svakako najvažnije, nadamo se i dugoročno – jest sponzorstvo Zagrebačke banke”, izjavio je producent ZagrebDoxa Hrvoje Pukšec

Direktorica identiteta i komuniciranja Zagrebačke banke Majda Žujo izjavila je: “Ponosni smo na naše uključivanje i podršku Zagreb Doxu, najvećem festivalu dokumentarnog filma u ovom dijelu Europe te svakako jednom od najznačajnijih festivala u Hrvatskoj.  Zagrebačka banka dugogodišnji je pokrovitelj mnogobrojnih festivala i kulturnih događanja, što je danas važnije nego ikad. Kako je ovo prvi ovogodišnji festival koji će omogućiti povratak publike u kina, ove smo godine odlučili podržati i Nagradu publike. Čestitamo na sjajno osmišljenom i bogatom programu i želimo vam još jedno uspješno izdanje festivala”. Cijene ulaznica za 18. ZagrebDox kreću se u rasponu od 25 do 34 kune, dok cijena paketa ulaznica za program The Best of Fest iznosi 80 kuna. Pretprodaja ulaznica počinje u četvrtak, 24. ožujka na blagajnama kina Kaptol Boutique Cinema, na tiketomatima u predvorju kina i online na kaptolcinema.hr. ZagrebDox se održava uz potporu Grada Zagreba i Hrvatskog audiovizualnog centra.

Foto: ZagrebDox, Samir Cerić Kovačević, Studio Šesnić&Turković (vizual)

Preporuka

Zatvori