Kako smanjiti količinu otpada i prakticirati zero waste kod kuće?

Iz dana u dan sve više čitamo o tome koliko je stanje okoliša i Planeta općenito ugroženo zbog zagađenja prouzrokovano od strane čovjeka. Alarmantni podaci stižu i iz svjetskih organizacija, a zero waste ističe se kao vrlo važan koncept kojeg bi svatko od nas trebao ugraditi u svoj život. Vrećice, limenke, plastične čaše, slamke, boce i folije samo su par primjera otpada koji u velikoj mjeri zagađuje okoliš. Stvorimo ga u roku jednog dana, a razgrađuje se stoljećima.

Uz malo volje, kreativnosti i organizacije možemo i drugačije, jer život bez otpada nije utopija nego održiva filozofija. Anamarija Prgomet i Marina Varenina iz inicijative Zero Waste Croatia u organizaciji ZMAG-a, na Recikliranom imanju održat će predavanje u subotu, 30. ožujka na kojem ćete naučiti kako smanjiti količinu otpada i ‘postati’ zero waste. Potrebno je samo malo organizacije i u vrlo kratkom roku ova pozitivna navika postat će nešto bez čega više nećete moći živjeti. Nakon predavanja, slijedi i obilazak Recikliranog imanja i radionica izrade prirodnog deterdženta za pranje posuđa.

Što je zapravo zero waste?

Anamarija Prgomet

Iz engleskog jezika preuzeli smo zero waste i naširoko ga koristimo, a u prijevodu znači ‘životni stil s nula otpada’. Naime, radi se o sve popularnijem pokretu u svijetu nastalog kao odgovor na sve veće zagađenje okoliša. Zasniva se na ideji neodlaganja otpada na odlagališta i u spalionice. Pet riječi (5R) obilježavaju zero waste filozofiju: refuse, reduce, reuse, recycle, rot što znači odbiti, smanjiti, ponovno upotrijebiti, reciklirati, truliti/kompostirati.

Tih načela se pridržavaju pojedinci koji slijede ovu životnu filozofiju. Koriste proizvode koji su dugovječni i napravljeni od materijala koji traju, npr. plemeniti čelik. Upotrebljavaju i staklo, zatim bambus ili druge materijale biljnog porijekla koji se lako kompostiraju, uz brzo obnavljanje biljaka. Osim toga, kod kuće proizvode kozmetiku i hranu te kupuju u rinfuzi kako bi izbjegli jednokratnu plastičnu ambalažu. Zero waste pokret usko je povezan s minimalizmom i veganstvom.

Inspirirat će vas voditeljice koje je spojila ista ljubav

Anamariju Prgomet veganstvo je dovelo do minimalizma i života bez otpada. Strastvena skupljačica antikviteta, starih knjiga i šešira s buvljaka zasitila se svega što ju okružuje i shvatila da ne želi ignorirati činjenicu da se mali broj otpada reciklira. Stoga kreće živjeti bez otpada i pokreće inicijativu Zero waste Croatia da željom da inspirira svoju okolinu.

Marina Varenina već je kao desetogodišnjakinja imala želju čistiti potoke i šume od glomaznog otpada. Često je kolegama u školi i na faksu bila dosadna s pričom o platnenim vrećicama. Prije tri godine otkrila je Zero waste pokret i krenula u avanturu života bez otpada čiju filozofiju uspješno prakticira. Upravo je tako inicijativa spojila Marinu i Anamariju te  sada zajedno inspiriraju ljude kroz predavanja, radionice i društvene mreže.

Anamarija nam je odgovorila na najčešća pitanja

Anamarija Prgomet

  • Što bi predložile onima koji žele pokušati živjeti s manje otpada, s čime je najlakše krenuti?

Bitno je osvijestiti što kupujemo, gdje i zašto, a zatim krenuti malim koracima mijenjati navike i vidjeti koje alternative mogu zamijeniti plastiku koju koristimo u našoj svakodnevici, počevši od vrećica, boca za vodu, hrane i kozmetike pakirane u jednokratnu plastiku. Na početku zvuči teško, no nije, jer vrlo brzo nam nove navike postanu normalne i automatski ih provodimo. Dosta jestivih proizvoda iz kuhinje postaju kozmetički proizvodi (kokosovo ulje, soda bikarbona), a platnena vrećica za kupovinu u rinfuzi neizostavna stvarčica koju nosimo u torbi.

  • Zašto recikliranje (više) nije dovoljno?

Neki materijali se mogu reciklirati bezbroj puta, npr. staklo, no s plastikom to nije slučaj. Najčešće se reciklira dva puta te je nakon toga i dalje štetna materija koja ostaje na našem divnom planetu. Nemamo  ju gdje poslati, pospremiti, odložiti. Naš dom nije naša kuća ili stan, nego cijeli planet. Stoga ne možemo ignorirati činjenicu da je sustav gospodarenja otpadom problem svih nas. Ako takav sustav ne funkcionira, vrijeme je da pokrenemo promjenu u sebi, pa zatim i oko sebe. Ta promjena je svakako život bez otpada i usko je povezano s veganstvom koje je također vrlo bitno.

  • Koje plastične proizvode koje svakodnevno koristimo možemo zamijeniti održivim rješenjima?

Gotovo sve! To su vrećice, boce, hrana iz supermarketa, kozmetika, četkice za zube i kosu, spužve za pranje posuđa, deterdženti, kuhinjske folije, šalice za kavu za van, slamke i sl. Dakle, većinu proizvoda u kuhinji, kupaonici, zatim odjeću čiji su sastav sintetička vlakna, uredski pribor  itd… Većinu prehrambenih i kozmetičkih proizvoda možemo napraviti doma, kao i sredstva za čišćenje. U modi je sve više spora moda, tako da bi odličan pothvat bio sašiti svoj unikatni komad odjeće od prirodnih vlakana.

  • Imaš li kakav super, a jednostavan recept za nas?

Najbitniji savjet je da kompostiramo! Najveći dio otpada je biorazgradiv, čak 70% i prava je šteta da odlazi na odlagalište u plastičnim vrećama koje se neće raspasti stotinama godina, dok se u dodiru s prirodom može razgraditi u roku od par tjedana. Kompostiranje je moguće u stanu, a na YouTube kanalu Zelene akcije Cvijeta Biščević objašnjava proces izrade kućnog kompostera. Od bio otpada možemo napraviti i bio enzim kojim je moguće očistiti cijelu kuću.

Recept za izradu bio enzima: 

Sastojci:

– 300 g smeđeg šećera

– 900 g ostataka voća i povrća

– 3 l čiste vode

Upute:

Za navedenu količinu potrebna vam je plastična posuda sa zatvaračem kapaciteta 5 litara. U pripremljenu posudu ulijte vodu i šećer, promiješajte, a potom dodajte kore voća i povrća, čvrsto zatvorite i odložite na tamno i hladno mjesto. Slijedi proces fermentacije koji traje 3 mjeseca tijekom kojega će se u posudi stvarati plinovi (to ćete znati po ispupčenim stranicama posude) pa će biti potrebno povremeno otvaranje zatvarača kako bi se oni otpustili. Nakon tog procesa, tekućinu procijedite i čuvajte u tamnoj staklenoj boci na tamnom mjestu, a ostatke voća i povrća iskoristite kao gnojivo u vrtu.

 

Foto: Ana Mihalić, Unsplash

0