Zagrebački salon, jedna od najvažnijih i najdugovječnijih manifestacija suvremene umjetnosti u Hrvatskoj, ove jeseni slavi svoje 60. izdanje. U organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU), jubilarno izdanje Salon predstavlja se kustoskim konceptom kolektiva KUĆĆA (Jurica Mlinarec, Klara Petrović i Luja Šimunović) pod nazivom Koreografija za završnu liniju. Netipično za ovu manifestaciju, novo izdanje pojavljuje se u decentraliziranom obliku, predstavljajući preko 25 umjetničkih radova, intervencija u javnom prostoru, predavanja, te performansa na više od 20 lokacija.
Zagrebački salon istražuje kako rizik i igra oblikuju naše iskustvo stvarnosti, od algoritmiziranih mreža i digitalnih posredovanja do društvenih i ekonomskih neizvjesnosti. Konceptualno, Salon počinje prijelazom u 2000. godinom kada je svijet obišao strah pred računalnim kolapsom. Inspiriran događajem koji se danas naziva Y2K scare, a koji je zahvatio svijet prije dva i pol desetljeća, Salon istražuje kako se rizici ublažavaju, izbjegavaju i optimiziraju u današnjem algoritamskom društvu koje nalikuje igri.
Okupljajući hrvatske umjetnike različitih generacija, zagrebačka manifestacija predstavlja perspektive o „društvu rizika“, otkrivajući lokalna i globalna iskustva stalnog balansiranja uloga i profita.
Što nas sve čeka?
Igrajući se s dimenzijama umjetničkih radova, Salon se kreće od gotovo nevidljive intervencije u zagrebačkim tramvajima do monumentalne instalacije koja obavija gradsku arhitekturu. Od koncepata razvoja mehaničkih imitacija kućnih ljubimaca (Tea Stražičić), interaktivne instalacije (Silvio Vujičić) u kojoj antičku proročicu utjelovljuje HIV pozitivan seksualni radnik, kolektivnih queer tijela u prostoru videoigre (Rebecca Merlić) do istraživanja emocionalnih angažiranosti u videoigrama (Petra Mrša) i monumentalne instalacije Nore Turato na pročelju Meštrovićevog paviljona koji postaje mjesto igre, rizika i otvorenosti, Salon će od 7. do 31. listopada premijerno predstaviti čak dvije trećine radova zastupljenih na manifestaciji.
Zbog cjelovite obnove Meštrovićevog paviljona, tradicionalnog doma Salona, program se širi gradom te će uključivati preko 20 lokacija. Salon službeno otvaraju dvije grupne izložbe u Oktogonu (Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Ilica 5, u 19 sati) i u SKD Prosvjeti (Preradovićeva 21, u 20 sati) 7. listopada. Od istog dana, otvaraju se i intervencije u javnom prostoru čime se Salon upisuje u samu živu strukturu Zagreba, koristeći različite gradske točke za nove umjetničke susrete i interpretacije. Dodajmo da će potrajati do 31. listopada.
Program Salona nastavlja se nizom javnih događaja od radionice pokreta Kako biti Kukumar Maje Čule i Katy Pyle, gostovanja međunarodno priznate teoretičarke teorije igara McKenzie Wark, interaktivne izvedbene instalacije o turbofolku Mije Ribić, do performansa u tunelu Grič i Kapeli sv. Jurja, intervencija u ZET-u te cjelodnevnih događanja u dvorištu Akademije likovnih umjetnosti i lokalu na zagrebačkoj tržnici Dolac. Detalji programa dostupni su na linku.
Dodatne informacije
Zagrebački salon pokrenut je 1965. godine na inicijativu Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske, a više od pola stoljeća predstavlja pregled aktualnih tendencija u vizualnim umjetnostima. U trijenalnom ritmu izmjenjuju se vizualna umjetnost, arhitektura te primijenjena umjetnost i dizajn, što manifestaciju čini jedinstvenom platformom za razmjenu ideja i prezentaciju recentne umjetničke produkcije u Hrvatskoj i šire.
Za oblikovanje kustoskog koncepta 60. izdanja Zagrebačkog salona pozvan je mladi kustoski kolektiv KUĆĆA čiji je rad posvećen radu s novom generacijom domaćih i regionalnih umjetnika. Dosad su realizirali niz nacionalnih izložbi poput 36. salona mladih te 63. porečkog annala, te pokrenuli projektni prostor KUĆĆA u Zagrebu. Sudjeluju u međunarodnim projektima, a njihov rad predstavljen je i u inozemnim publikacijama poput KUNSTFORUM, Fluid materialities te časopis ETC.
Oktogon (Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Ilica 5): Andrej Beštak i Anja Leko, Valentina Butumović, Kristian Kožul, Maja Milutin Čule i Katy Pyle, Petra Mrša, Tea Stražičić, Silvio Vujičić, Mario Mu, Luka Mahmuljin Udovičić te Lea Vidaković.
Galerija SKD Prosvjeta (Preradovićeva ul. 21-23): Andrej Beštak i Anja Leko, Jiao Guo te Rebecca Merlić.
Javne intervencije, performansi, diskurzivni programi: Nina Kurtela, Andrej Beštak i Anja Leko, Nora Turato, Niko Mihaljević, Antonija Balić i Marijana Županić Benić, Grupa 10 autora, Ivica Malčić, Vladimir Novak, Karlo Štefanek, Iva Supić Janković, Hugo Baranger te Pavle Mijuca.
Foto: Promo
