Skin flooding: Sve o viralnoj tehnici njege
lica koja možda i nije za svakoga

Svijet njege kože voli trendove. Neki od njih brzo nestanu jer ne donose stvarne rezultate, dok drugi postanu dio dugoročnih rutina upravo zato što nude rješenja koja pomažu našoj koži. Jedan od takvih “povratnika” je skin flooding. Radi se o tehnici koja je posljednjih mjeseci ponovno postala viralna, iako je riječ o praksi poznatoj već godinama. Iza pomalo dramatičnog naziva krije se jednostavna, ali učinkovita rutina slojevitog nanošenja hidratantnih proizvoda s ciljem da koža dobije dubinsku vlagu i da se ojača njezina barijera.

Skin flooding

Stručnjaci ističu da se najveći benefit skin floodinga krije u njegovom učinku na barijeru kože. Korištenjem sastojaka poput hijaluronske kiseline, glicerina, ceramida i skvalana, koža ne samo da dobiva vlagu, već se i jača njezin zaštitni sloj. To znači bolju otpornost na vanjske utjecaje i manje sklonosti iritacijama. Upravo taj spoj trenutne hidratacije i dugoročnog jačanja barijere razlog je zašto ova tehnika već godinama ostaje jedan od favorita među dermatolozima i skincare entuzijastima.

Skin flooding rutina

Za skin flooding ključno je slojevito nanošenje proizvoda u ispravnom redoslijedu. Sve počinje čišćenjem kože blagim gelom ili mlijekom, jer koža mora biti čista, ali ne i isušena, kako bi uopće mogla primiti vlagu. Dok je još vlažna, odmah se nanosi prvi hidratantni sloj. Najčešće je to u obliku laganog tonera, esencije ili termalne vode koja pomaže koži da zadrži vlagu i priprema je za dublju hidrataciju. Na taj se sloj nadovezuje serum, najčešće onaj s hijaluronskom kiselinom, a po potrebi i s dodatkom niacinamida ili skvalana. Upravo ti sastojci privlače i “zaključavaju” vlagu u koži. Završni korak je nanošenje hidratantne kreme, dovoljno bogate da zaključa sve prethodno nanesene slojeve i spriječi njihovo isparavanje. Time se stvara dugotrajna hidratacija i osjećaj punoće kože.

Koliko je zapravo učinkovita i treba li je prakticirati svakodnevno?

Iako skin flooding donosi trenutni osjećaj ugode i punoće, vrijedi zapamtiti da koža ima ograničen kapacitet upijanja vlage. Dodatni slojevi mogu poboljšati površinsku hidrataciju, ali kada je taj kapacitet zasićen, nova količina proizvoda neće nužno prodrijeti dublje. Teorija slojevitog zadržavanja vlage zvuči logično, no znanstvenih dokaza koji je potvrđuju još uvijek nema dovoljno. Zbog toga je ovu tehniku zanimljivo povremeno uključiti u rutinu, primjerice u sklopu takozvanog skin cyclinga, no nije preporučljivo provoditi je svakodnevno. Pretjerano nanošenje proizvoda može narušiti barijeru kože. A posebno ako sadrže potencijalno iritirajuće ili komedogene sastojke, što može dovesti do iritacija, reakcija pa čak i pojave sitnih milia (mikro cista). One se često stvaraju korištenjem proizvoda bogatih sastojcima i gustih tekstura, najčešće na području oko očiju ili vrata. Zato je kvaliteta proizvoda presudna: kreme i serumi trebaju biti pažljivo odabrani, a njihova kompatibilnost osigurana kako bi se izbjegle neželjene interakcije. Na kraju, svaka je koža jedinstvena i ono što jednoj osobi savršeno odgovara, drugoj možda neće. Ključno je slušati potrebe vlastite kože i prilagoditi njegu upravo tim specifičnostima.

Za one koji žele isprobati ovu metodu, vrijedi naglasiti da skin flooding ne traži luksuzne ili kompleksne proizvode, već promišljen odabir onih koji koži najviše odgovaraju. U nastavku donosimo proizvode koji su odlični ako želite isprobati skin flooding tehniku.

Foto: Instagram (@hannaschonberg, @emilietommerberg)