Cijene li žene dovoljno u poslovnom svijetu? Pitali smo 4 uspješne žene na vodećim pozicijama
Cijene li žene dovoljno u poslovnom svijetu? Pitali smo 4 uspješne žene na vodećim pozicijama

Cijene li žene dovoljno u poslovnom svijetu? Pitali smo 4 uspješne žene na vodećim pozicijama

Trend žena u poslovnom svijetu je u porastu, ali ovo nije ideal koji se uvijek očekivao. Žene su se stoljećima borile protiv stereotipa koji uključuje ostanak kod kuće radi kuhanja, čišćenja i brige za obitelj. Sa željom za većim mogućnostima za jednakost i sveukupno poboljšanim životnim zadovoljstvom, žene su počele dolaziti na vodeća radna mjesta i pokazale su se vrlo uspješnim u raznim industrijama.

Jedna velika prednost koju žene nude poslovnom svijetu, a posebice upravljanju, jest to što imaju različita životna i radna iskustva od muškaraca, a time i različite perspektive. Njihove vještine su također jedinstvene. To dovodi do različitih mišljenja, različitih preferencija i različitih strategija. Istraživanja su pokazala da se žene ističu u raznim vještinama koje su neophodne na radnom mjestu. Vještine i kvalitete poput upravljanja zadacima, komunikacije, strpljenja i empatije ključni su za uspjeh u radnom okruženju, a žene su sklone briljirati u poticanju drugih da razgovaraju o problemima, ostanu organizirane, strpljive i pune razumijevanja.

Women-in-Business-2-1080x720

Trebat će vremena da se postigne jednakost na radnom mjestu, ali žene u poslovnom svijetu su trend koji može i treba rasti.

Svjesni rodno neujednačene statistike u Hrvatskoj, ali i na razini cijele Europe, EBRD i Deloitte razvili su i u nekoliko navrata održali edukaciju na temu dobrog korporativnog upravljanja i rodne jednakosti u nadzornim odborima. Trening je dio sveobuhvatnog „Women in Business“ programa koji EBRD uz podršku donatora i partnera provodi u Hrvatskoj već 12 godina.

COTRUGLI, vodeća poslovna škola na području jugoistočne Europe organizira događanje „Women in the Boardroom“ u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Deloitte Hrvatska, Odvjetničkim društvom Krehić Law i Privrednom bankom Zagreb.

Događaj će se održati 4. svibnja 2023. godine s početkom u 18 sati u prostorijama Poslovne škole COTRUGLI, a okupit će vodeće poslovne žene u Hrvatskoj koje će podijeliti svoje bogato iskustvo i mišljenje o izazovima s kojima se suočavaju. Prijavite se!

Ususret događanju porazgovarali smo s uspješnim poslovnim ženama i panelisticama Tarjom Krehić, Christiane Vrbanić, Vedranom Jelušić i Victorijom Zinchuk. Otkrile su nam svoje stavove o položaju žena u poslovnom svijetu te što koliko je važna podrška žene ženi u istom.

Tarja Krehić, Law Office Krehić, predsjednica Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji

Tarja Krehić
  • Smatrate li da su žene i dalje nedovoljno cijenjene u poslovnom svijetu? 

Ne smatram da su nedovoljno cijenjene, mislim da postotak obrazovanih i sposobnih žena kod nas i u ostatku Europe te globalno, dokazuje suprotno. Kod nas je postotak visoko-obrazovanih žena vrlo visok jer je tradicionalno pristup visokom obrazovanju jednako dostupan ženama i muškarcima, tako da mi s tim nemamo izazova i problema. Međutim, problem je i dalje činjenica da postotak radnog kadra u organizacijama ne odgovara proporcionalno zastupljenosti žena na visokim menadžerskim pozicijama i u nadzornim odborima, što smatram da je nelogičnost i problem koji se treba adresirati i problematizirati. Posebno zato što velika većina zemalja zapadne Europe, koje imaju u tom smislu jednak problem kao i mi, već 10-15 godina poduzima kontinuirane i učinkovite mjere da se taj disbalans ispravi, dok Hrvatska ne poduzima ništa, i samim time već godinama ne samo da stagniramo, nego se u određenim aspektima srozavamo te podaci koji ukazuju na to značajno pogoršavamo.

  • Biste li rekli da proces “priznavanja” žene kao poslovne žene u društvu ide sporo? 

Kao što sam već istaknula, smatram da kao društvo trebamo biti mudriji i proaktivniji te izazove rodne neravnopravnosti u biznisu, koji, priznat ćemo, evidentno postoje, adresirati, promišljati te rješavati učinkovito, a ne samo deklarativno i teoretski problematizirati. Posebno zato jer imamo regulatorne mjere i zakonske “alate” u EU Direktivi o poboljšanju rodne ravnopravnosti u nadzornim odborima, koju su implementirale gotovo sve zapadne zemlje EU, te sad uživaju u sjajnim rezultatima koje je proizvela. Primjer su Njemačka, Francuska, ali i Austrija i Belgija.

  • Kako biste opisali međusobni odnos žena u poslovnom svijetu?

Jednak je svakom drugom odnosu u poslovnom svijetu – nekad je fantastičan, liderski i mentorski, baziran na međusobnoj podršci i poštovanju, a nekad nefer, loš i razočaravajući. Mane i vrline svih odnosa, a tako i međusobnih ženskih odnosa, rezultat su osobina pojedinaca koje u njih ulaze, i smatram da same odnose ne određuje pretjerano rod.

Christiane Vrbanić, Deloitte

Christiane Vrbanić
  • Smatrate li da su žene i dalje nedovoljno cijenjene u poslovnom svijetu?

Iz perspektive sektora i zemlje u kojima se posluje, procjena cijenjenosti žena u poslovnom svijetu može varirati. Primjerice, u automobilskoj industriji, žene se često suočavaju s izazovima i nedovoljnom zaslugom za svoj rad. Međutim, uzimajući u obzir promjene u ESG regulativi, posebno smjernice koja zahtijeva veću zastupljenost žena na upravljačkim pozicijama, primjećuje se postupno poboljšanje statusa i cijenjenosti žena.

  • Biste li rekli da proces “priznavanja” žene kao poslovne osobe u društvu ide sporo?

Proces se razvija različitom brzinom u različitim zemljama. U Europi, sve veći regulatorni zahtjevi o održivosti podržavaju postavljanje žena na upravljačke i/ili pozicije u nadzornim odborima, dok promjene u regulativi, poput mogućnosti roditeljskog dopusta za muškarce, podržavaju karijeru poslovnih žena koje ne žele ostati izvan ureda duže od tri mjeseca.

  • Kako biste opisali međusobni odnos žena u poslovnom svijetu?

Odnos žena u poslovnom svijetu može biti složen i raznolik, te ovisi o karakteristikama i ambicijama svake pojedinačne osobe.

Vedrana Jelušić, PBZ

  • Smatrate li da su žene i dalje nedovoljno cijenjene u poslovnom svijetu? 

Položaj žena na tržištu rada znatno se poboljšao posebno u europskim zemljama dok u nekim kulturama žene teško ostvaraju i svoja osnovna prava. Kod nas nove generacije imaju sve bolji pristup informacijama, obrazovanju, različitim tržištima, a time i mogućnost zapošljavanja u većem broju zemalja. Međunarodno poslovno okruženje je razvijenije, s višom svijesti o potrebi razvijanja mješovitih timova s komplementarnim vještinama i različitim iskustvima.

Međutim, žene su i dalje podzastupljene na rukovodećim pozicijama. Uzroka ima više, i u širem društvenom kontekstu, rodnoj ulozi majke i glavne skrbnice u obitelji, predrasudama, a često i u nedovoljnoj hrabrosti žena da se odvaže pokušati. Mnoge tvrtke uvode rodno osviještene politike zapošljavanja u svoje politike zapošljavanja te vrlo često dodatno potiču žene da se prijavljuju na nove pozicije i imaju programe posebno namijenjene razvijanju upravljačkih vještina žena.

Žene koje su dobile priliku dokazati se na poslu izuzetno su cijenjene – jer poslovni rezultat i korporativni uspjeh nemaju “rodni” predznak. Jako je važno da zajednički stvaramo okruženje u kojem se žene mogu slobodno profesionalno razvijati.

Izuzetno mi je drago što smo u Privrednoj banci Zagreb upravo pokrenuli Akademiju za razvijanje upravljačkih vještina ženskih zaposlenica kako bismo postigli još bolju rodnu uravnoteženost. Imamo i vrlo aktivni odbor Women4Future na nivou Intesa Sanpaolo Grupe, čija sam članica, a koji služi kao platforma za razmjenu međusobnih poslovnih iskustava i promicanje novih ideja i inovacija u poslovanju naše bankarske grupacije.

  • Biste li rekli da proces “priznavanja” žene kao poslovne žene u društvu ide sporo? 

U Hrvatskoj žene u nadzornim odborima kompanija uvrštenih na burzi čine oko 20%, a rijetka su i veća trgovačka društva u čijim je upravama preko 30% žena. To je upitno ne samo sa stanovišta pravednosti, već je ujedno i ogroman gubitak važnog resursa svakog gospodarstva: ljudskog kapitala.

Žene, ne samo što čine preko 50% visoko obrazovanog kadra i donose većinu odluka o potrošnji domaćinstva, već ostvaruju i izuzetne rezultate na poslovnim školama i poslijediplomskim studijima. Tako slaba zastupljenost jedne skupine u nadzornim odborima, i općenito na rukovodećim pozicijama, nije dobra ni za poslovanje samog poduzeća, ni za konkurentnost ekonomije, niti za budućnost društva.

Dokazana je izravna povezanost gospodarskog i financijskog prosperiteta kompanije i rodno uravnoteženih odbora. Drugim riječima, one kompanije koje imaju raznolike upravljačke timove, a time i više žena na rukovodećim pozicijama, pokazale su se prosperitetnije, efikasnije i ekonomski snažnije. Međutim, pored zakonskog reguliranja, bitna je i snažna politička volja i podrška ovoj pozitivnoj promjeni. Danas govorimo o ženama, no situacija bi ubuduće mogla biti i obrnuta.

Samo ono društvo koje integrira podzastupljene skupine ljudi u svoje gospodarstvo, može biti sretno i dugoročno održivo.

  • Kako biste opisali međusobni odnos žena u poslovnom svijetu? 

S jačanjem svijesti o položaju žena na tržištu rada, međusobni odnos žena dosta se poboljšao. Uspješne žene se prepoznaju, međusobno uvažavaju i rado surađuju. To je model ponašanja koji posebno promoviram i raduje me uspjeh drugih žena. Upravo se vraćam s Europskog Foruma IFC-a na kojem sam održala predavanje o vodstvu u sklopu europske mreže žena te su me obradovala nova poznanstva poslovnih žena, od kojih jedna vodi najveći holding u Albaniji dok je druga financijska direktorica najveće poljske media/telekom grupacije i u svom financijskom timu ima preko 700 ljudi.

Vjerujem da, barem u mom okruženju, nema više baš ni velike razlike između “muškog” i “ženskog” networkinga i neformalnog druženja i podrška “žena-ženi” sve je prisutnija u poslovnom svijetu.

Victoria Zinchuk, EBRD

Victoria Zinchuk
  • Smatrate li da su žene i dalje nedovoljno cijenjene u poslovnom svijetu?

Žene su još uvijek nedovoljno zastupljene na upravljačkim i liderskim pozicijama, iako brojne studije pokazuju kako upravo rodna ravnopravnost može donijeti mnoštvo koristi za produktivnost i rast kompanija, ali i dugoročno gospodarskog rasta cjelokupne države. Ako samo bacite pogled na dostupne podatke, možete to i lako potvrditi.

Iako bi prvenstveno kompanije i države trebale poduzimati korake u rješenju ovoga problema, brojni stručnjaci tvrde kako i žene često same sebe podcjenjuju. Ipak, „Za tango je potrebno dvoje.“ Istraživanja pokazuju kako žene češće imaju nisko samopouzdanje, rjeđe se same ističu za promaknuća, podcjenjuju svoj rad. Ovo sve dolazi od desetljeća duboko uvriježenih društvenih i kulturnih stavova.

Kako bismo to realistično ispravili, mislim da žene za početak moraju izaći iz svoje sjene – potražiti mentorstvo, imati više hrabrosti, i najvažnije: ne odustajati od velikih snova. Ali također i kompanije se moraju fokusirati na uzrok zašto se žene osjećaju ovako i osigurati im više podrške i prilika te ih ohrabriti na veće korake. Naposljetku, što više žena otvoreno govori o ovim izazovima i kako su ih same savladale, mogu pokazati drugima da je zaista sve moguće i tako pomoći novoj generaciji žena da dosegne nove visine.

  • Biste li rekli da proces “priznavanja” žene kao poslovne žene u društvu ide sporo?

Rekla bih da to ovisi o društvu. Širom regija u kojima EBRD posluje (od Europe do Sjeverne Afrike i Turske), prepoznajemo brojne uspješne poslovne žene i poduzetnice kroz naš program „Women in Business“ koji u Hrvatskoj provodimo uz donatorsku podršku EBRD Small Business Impact Fund-a (Italija, Japan, Koreja, Luksemburg, Irska, Norveška, Švedska, Švicarska, Taipei Kina i SAD). U sklopu ovog programa u Hrvatskoj,  imala sam priliku susresti brojne inspirativne žene koje ruše predrasude, poput Sibile Serdarević iz Frakture, Romane Ilić iz 3LHD-a i druge. One su živi primjer da je moguće slijediti svoje snove i inspiriraju ostale žene da krenu njihovim stopama.

Također, nedavno smo još jednom preuzeli inicijativu i ostvarili partnerstvo s globalnom organizacijom CIPE (Center for International Private Enterprise). Zajedno s CIPE, provesti ćemo naš uspješan trening „Korporativno upravljanje i rodna jednakost u nadzornim odborima“ u tri nove države: Bugarsku, Rumunjsku i Grčku, a trening je originalno pokrenut u Hrvatskoj od strane EBRD-a i Deloitte-a. Inicijative poput ovakvih doprinose stvarnim promjenama i jako sam sretna što su i drugi to prepoznali.

  • Kako biste opisali međusobni odnos žena u poslovnom svijetu?

Iskreno, rekla bih da bi se više podrške moglo dati mladim ženama od strane uspješnih i već izgrađenih poslovnih žena. Vjerujem da rješenje za to leži u mentorstvu. Tijekom svoje karijere, imala sam nekoliko mentora koji su mi pomogli da dođem gdje sam danas. Ali također, mentorirala sam par mladih žena što je zaista pozitivno utjecalo kasnije na njihovu karijeru. Mentorstvo je uvijek obostrani odnos i donosi veliko zadovoljstvo onima koji ga daju te veliku podršku onima koji ga primaju. Žene bi trebale više tražiti pomoć i napustiti stav „mogu sve sama“ jer mogućnosti za podršku postoje. Primjerice, ovdje u Hrvatskoj, EBRD provodi lokalni program mentorstva za poduzetnice u suradnji s časopisom „Zaposlena“. U sklopu ovog programa, svaka poduzetnica ima svog mentora na period od 6 mjeseci i pristup bogatoj mreži za networking.

Foto: PR, Unsplash

Učitati još
Zatvori