Možemo i moramo bolje: O ovoj emisiji priča se i nakon tjedan dana – s dobrim razlogom!
Možemo i moramo bolje: O ovoj emisiji priča se i nakon tjedan dana – s dobrim razlogom!

Možemo i moramo bolje: O ovoj emisiji priča se i nakon tjedan dana – s dobrim razlogom!

O važnosti govora o pojavi hejta na društvenim mrežama u HRT-ovoj emisiji U fokusu kroz temu hejta na društvenim mrežama vodeći influenceri iz cijele regije založili su se za sigurniji internet za sve. Kad ih zbrojimo sve, oni imaju više od 6 771 100 pratitelja i 193 milijuna lajkova na društvenoj mreži TikTok.

Voditeljici Antoniji Ćosić svoja su najružnija iskustva povjerili kreatori digitalnog sadržaja iz Hrvatske: Sandi Pego, Niko Čuturić, Duška Stepanov, Andro Anić, Lada Kušec Deči, Marco Cuccurin, iz Bosne i Hercegovine Sandro Slavnić, poznatiji kao sandrotellingstories, a iz Srbije Jana Dačović, Mića Ašćerić i Lea Stanković.

U fokusu

Emisija koja šalje važnu poruku

O ovoj emisiji priča se i nakon tjedan dana – s dobrim razlogom! U kratkom razgovoru, Antonija Ćosić nam je otkrila što ju je ponukalo da realizira ovu emisiju.
Normalizacija nasilja. Otkad sam aktivna i dostupna na društvenim mrežama, svako malo me nešto šokira. Kad bih rekla prijateljima “Nije normalno da ljudi ostavljaju hejt komentare na vlog nečijeg spremanja i odijevanja”, prijatelji bi se nasmijali i rekli da je to normalno. Kad sam vidjela da se ljude proziva i naziva pogrdnim imenima, rekli su mi da je to normalno. Kad sam vidjela da netko spominje smrt u komentarima, rekli su mi da je to normalno. Kad sam se naljutila jer je netko na moj vlog s posla napisao “pokaži sise”, rekli su mi da takvih komentara ima 100 i da žene više ne reagiraju, istaknula je, nastavivši:
Pa je moje pitanje – a djeca? Znamo da su mladi 6-8 sati dnevno na mobitelima, puno njih većinom na društvenim mrežama gdje gledaju i čitaju te komentare. Prije 30 godina bi imali prilike čuti nekoliko uvreda dnevno i vidjeti jednu školsku tuču mjesečno. Oboje bi se sankcioniralo ako bi odrasli bili u blizini.
Primjetno je kako su brojke, nažalost, sve poraznije. Sankcija je sve manje jer su škole sve manje odgojne ustanove i postaju sve više samo obrazovne (ne njihovom krivicom). A online nasilje ne reguliramo ni zakonima ni prijavama ni sankcijama. Samim time smo skočili na stotinjak uvreda i iskazivanja nasilja DNEVNO. Ogroman skok koji ignoriramo jer je online, ali mozak podjednako pamti online i offline. Mozak pamti nasilje koje mu stiže u ogromnim količinama.
Online zlostavljanje

Nasilje ne smijemo normalizirati

Kada govorimo o učestalosti elektroničkog nasilja u Hrvatskoj, istraživanje UNICEF-a je pokazalo da 4.9% djece doživi neki oblik vršnjačkog nasilja putem elektroničkih medija 2 do 3 puta mjesečno, a 29% njih 1 do 2 puta mjesečno. Stoga je vrlo važno obratiti pažnju na ovaj problem kako bi doprinijeli njegovom sprječavanju i korigiranju.
Djeca normaliziraju nasilje i vrijeđanja nama pred očima, a mi govorimo jedni drugima “to je sad ionako normalno”?! Nije normalno, točnije mi definiramo kriterij normalnosti u ovom slučaju i online vrijeđanje će postati normalno SAMO ako odrasli na odgovornim pozicijama to dopuste, napominje Antonija.
Shodno tome svrha ove teme i okupljanja 10 vodećih influencera iz cijele regije bila je edukacija o empatiji, upozoravanje na važnost prijave te upozoravanje na važnost edukacije, kao i objašnjenja mehanizama po kojima “hejteri” djeluju.
Online zlostavljanje

O negativnim komentarima na društvenim mrežama

Podsjetimo ukratko što su u emisiji istaknuli Antonijini gosti. Većina se složila da im je najgore kad se spominje obitelj. Svaki loš komentar je najgori za nekog pojedinca, ali kad se spominje obitelj, to jače udara i teško je ostati ležeran, izjavio je Sandi Pego, a nadovezao se Marco Cuccurin: Ne volim kad mi se dira u obitelj, u roditelje. Kad mi kažu da tata nije ponosan, uf što tata misli o tome. Moj tata ima neke dijagnoze i prošao je svašta i konačno mi se vratio u život.

Spominju se i prijetnje smrću pa se Mića Ašćerić prisjetio najgoreg komentara Dabogda ti mali brat dobio rak i umro, dok se Sandro Slavnić povjerio kako je strašan komentar Jedan čovjek je komentirao kako cijelu moju obitelj treba nabiti na onu stvar, ispeći na ražnju i još nekoliko grozota.
Niko Čuturić, poznat kao KoJeNiko s brojnim videima gdje je nasmijao javnost i razveselio mnoge, sjetio se poruka ljudi Da se ubijem. Ne pogađa me više, ali ružno je pročitati da ti netko želi smrt.

Online korištenje mobitela

Jana Dačović je htjela progovoriti o rodnoj neravnopravnosti: Influencerice dobivaju komentare od muškaraca o njihovom tijelu i odakle im novci za putovanja, a muški influenceri ne dobivaju pitanja o financijskim stvarima i to je ružno. Lea Stanković je podijelila svoj obrambeni mehanizam kojim se štiti: Naučila sam s godinama da ljudi pišu i stvari koje ne misle.

Iako je Lada Kušec Deči istaknula kako Svaki dan ih ima više od 100, odlučna je da im ne daje medijski prostor, a Duška Stepanov kaže: Naučila sam se da mi na jedno uhu uđu, na drugo izađu. Ali pogađaju me komentari koji me napadaju kakva sam osoba. Andro Anić koji nasmijava mnoge pod nazivom heyAndro nije ružne komentare pronašao na svojim društvenim mrežama, već Pronašao sam ga na jednom anonimnom forumu gdje su ljudi objavljivali fotografije mog ekrana i pisali neistine za koje ih mogu i tužiti.

Online zlostavljanje

Nedostatak empatije kao problem modernog društva

Dr. med. specijalist javnog zdravstva Danijela Štimac Grbić, iz Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo objasnila je kako se svaka prijetnja smrću mora prijaviti jer je to više od ružnog komentara.

Na pitanje koje su osobine ličnosti osobe koja širi mržnju ili piše ružne komentare na internetu, kaže da su to većinom nerealizirane i usamljene osobe nižeg samopouzdanja. Najčešće nemaju nekoga kome bi povjerili svoje probleme pa se “istresaju” na internetu. Zabrinjavajuće je da nisu razvili empatiju jer ne prepoznaju kako djeluju na svoju okolinu, a sigurno ima i puno djece koja komentiraju nesvjesna što time rade.

Poznata kreatorica Meri Goldašić je nedavno proslavila 15 milijuna “lajkova” sa svojim pratiteljima. Inače je poznata po dobrom humoru, odličnim receptima i opuštenom pristupu životu. Zbog brojnih komentara na račun izgleda, u studiju se pojavila bez šminke te još jednom iznenadila sve. Za nju je to bilo važno kao poruka mladim ženama da budu svoje i hrabre, a htjela se osvrnuti na niz komentara koje je dobivala na račun izgleda, poput onog da nosi “fasadu”. Ovim je htjela pokazati da nijedan komentar neće utjecati na njezine odabire.

Na kraju su ovi kreatori i podijelili lijepe priče. Meri je ohrabrila djevojku da iskreno razgovara sa svojim roditeljima koji su joj pomogli da se makne od zlostavljača. Niko Čuturić je podijelio priču o ženi koja mu je zahvalila na svemu što radi jer jedino njegovi videi izmame osmijeh njezinoj majci koja boluje od depresije. Brojni su potaknuli pratitelje na zdrave životne odluke ili na upis fakulteta, brigu o vlastitom tijelu i zdravlju.

Cijelu emisiju možete pogledati u nastavku:

Foto: U fokusu, Pexels

Učitati još
Zatvori