Biljke, zelenilo i priroda u osnovici ljudskog življenja dugo su neki od osnovnih postulata za kojima se vode arhitekti pri kreiranju novih arhitektonskih zdanja. Urbanistička planiranja odavno sadrže održivost kao važnu stavku, a kako nam se čini tako će biti još i više u budućnosti. Takav način razmišljanja i pristupa ljudskom stanovanju doveo je do nekih novih arhitektonskih pristupa. Jedan od njih je i “Eco brutalism” – arhitektonski pristup koji kombinira ekološke principe s estetikom brutalizma. Sirovi beton i gruba gradnja u simbiozi s biljnim svijetom.
Trend Eco brutalisma
“Eco brutalism” vodi se principima da se grade zgrade (pa i cijela stambena naselja) koje su funkcionalne i estetski izazovne, ali istovremeno održive i prijateljske prema okolišu. To može uključivati korištenje prirodnih materijala, integraciju zelenih površina, pametno upravljanje energijom i vodom te smanjenje ekološkog otiska. Ovaj pristup naglašava harmoniju između građevine i prirodnog okoliša, dok istovremeno zadržava karakteristični izgled i cijeli vibe brutalističke arhitekture.
Brutalistička arhitektura
Brutalistička arhitektura ili Brutalizam je arhitektonski stil koji je proizašao iz moderne arhitekture a koji je napredovao od 1950-ih do 1970-ih godina. Početci ovog stila su ponajviše bili inspirisani od strane švicarskog arhitekte Le Corbusier-a (specifično s primjerom zgrade Unité d’Habitation) i od strane njemačkog arhitekte Ludwig Mies van der Rohe-a. Izraz potiče od francuske riječi béton brut ili sirovi beton. Pored betona, koristi se i opeka, staklo, čelik i grubo obrađeni kamen. Često ju možemo vidjeti i na područjima bivše Jugoslavije, kao i naravno SSSR-a, istočne Njemačke, Čehoslovačke, Bugarske…
Eko predznak za budućnost
Primjere ove arhitekture ili volite ili ne volite upravo zbog svoje robusnosti i grubosti, da ne kažemo brutalnosti. No s ovim relativno novim pravcem eco brutalism, cijela priča može se poprilično ublažiti upravo zbog raznih biljnih i samoodrživih intervencija. Ovaj stil definitivno je popularan među mlađom generacijom, ali i onim naraštajima koji tek dolaze i koji će biti sukreatori nekih naših novih i modernijih gradova, rađenih u nastojanju postizanja sklada čovjeka s prirodom. Neki od najzanimljivijih primjera današnjice građenih u ovom stilu su primjerice Edificio Princesa Madrid, Barcelona cement factory, Barbican Conservatory, Edificio Ecológico (Ecological Building), Mexico City, Mexico, Covent Garden London, Eco-Brutalism Concept by The Living, New York, Bosco Verticale, Via Gaetano de Castillia, Milan, Italy i brojni drugi diljem svijeta.
Foto: Unsplash, Instagram
