Nove generacije, nova pravila
Kažu da su za to najvećim dijelom krivi milenijalci i generacija Z – koji su nedavno ušli ili tek ulaze na tržište rada (birokratski izraz iza kojeg se ustvari krije prvo zaposlenje). Nisu, ali pridonijeli su, uvelike, ovim novim trendovima. Stasali u vrijeme velikih tehnoloških promjena i digitalne revolucije, odrasli s mobitelima u ruci i 24/7 online, navikli na svekolike mogućnosti izbora, a istodobno svjesni da neće uživati sve blagodati države blagostanja i socijalnu sigurnost kakvu su uživali baby boomeri i generacija X – koje već jesu ili upravo odlaze u mirovinu.
Znaju da će morati puno i dugo raditi, ali da im plaće, iako nominalno sve veće, zbog još većeg rasta cijena neće biti dovoljne da si priušte sve što su mogle starije generacije. Pa kad je već tako, odlučili su pažljivije birati poslodavca – inkluzivnog, društveno odgovornog, ekološki osviještenog, posvećenog održivosti, i koji prihvaća sve pogodnosti koje su donijele digitalne tehnologije, uključujući rad na daljinu i skraćeni radni tjedan…
Nema poreza!
No, pitaju li za svoju mirovinsku shemu, razmišljaju li uopće o svojoj mirovini u trenutku zaposlenja? Još uvijek rjeđe – teško je mladost natjerati da razmišlja o starosti, a mogli bi, na svoje i na zadovoljstvo poslodavca.
Naime, hrvatski mirovinski sustav (da budemo precizniji: država) predvidio je i mogućnost da poslodavci, uz obavezne prvi i drugi mirovinski stup (za koje se izdvaja 15 i 5 posto iz bruto plaće zaposlenika) uplaćuju i dobrovoljnu mirovinsku štednju za svoje zaposlenike. Još bolje: sve uplate poslodavca u III. stup mirovinskog osiguranja do iznosa od 67 eura mjesečno, tj. do 804 eura godišnje, ne smatraju se plaćom. Taj je iznos porezno priznat izdatak, odnosno rashod poslodavca. A ostaje na vašem, osobnom računu zaposlenika.
Nagrada jer se brinete o sebi
Postoji još jedan dodatak ovome. Država dodatno nagrađuje ovakvu štednju: daje godišnji bonus u iznosu od 15 % od ukupno uplaćenih sredstava u treći mirovinski stup, s tim da državni poticaj može iznositi maksimalno 99,54 eura. To je ‘poklon’ države jer dobrovoljno štedite u nekom od fondova (bez obzira uplaćujete li sami ili to za vas čini poslodavac).
I onda vam još fond svake godine pripisuje prinose koje je ostvari, odnosno zaradu koju mirovinsko društvo ostvaruje upravljajući sredstvima fonda. Sve to uvećava vrijednost imovine članova fonda, pa jednoga dana – a na kraju se mnogi iznenade koliko brzo taj dan dođe! – kad krenete u mirovinu, svota na vašem računu može biti uistinu divan dodatak na mirovinu.
Vrijeme za uživanje
Ustvari, i ne morate u mirovinu – štednju iz trećeg stupa možete podići s navršenih 55 godina života, pa je iskoristiti i ranije. Za što god želite. Odlično, zar ne?
Sad znate da postoji još jedan bonus o kojem možete porazgovarati pri razgovoru za sljedeće zaposlenje. Nemojte to propustiti!
P.S. Dobra vijest za one već zaposlene: I vi možete pitati isto pitanje svog poslodavca!
Donesite dobre odluke danas za bolji život sutra
Kako će izgledati vaš život za 20 godina? Znamo kako možete saznati
Male životne odluke: Kako 100 eura može promijeniti život
Od kupnje cipela do ulaganja: Kako se prioriteti mijenjaju u tridesetima
Štednja da ili ne? Razbijamo 5 mitova o štednji koje bi svatko trebao pročitati
Foto: dupephotos.com
