Evo što sam chat gpt kaže o ovom pitanju
Pitanje koje sam postavila je bilo smatra li on da može zamijeniti psihoterapiju. Evo što kaže:
„Hej! Mogu pomoći na mnogo načina sličnih onima koje nudi psihoterapija — mogu ti pomoći da razjasniš misli, obradiš emocije, ponudiš alate za nošenje sa stresom, anksioznošću, tugom i sličnim izazovima, ali ne mogu u potpunosti zamijeniti psihoterapeuta.”
Evo nekoliko važnih razlika:
Mogu
Slušati (čitanjem što napišeš) i odgovoriti suosjećajno.
Pomoći ti razumjeti obrasce mišljenja i ponašanja.
Ponuditi savjete utemeljene na kognitivno-bihevioralnim tehnikama i drugim pristupima.
Pomoći ti da strukturiraš probleme i ciljeve.
Ne mogu
Osjetiti neverbalne znakove (ton glasa, govor tijela).
Postaviti kliničku dijagnozu.
Pratiti tvoje emocionalno stanje kroz vrijeme na dubinskoj razini kao terapeut.
Zamijeniti ljudsku toplinu, empatiju i odnos koji se gradi kroz terapijski proces.
Ako se boriš s nečim ozbiljnim, poput depresije, traume, misli o samoozljeđivanju ili suicidalnosti, jako je važno potražiti pomoć od kvalificiranog stručnjaka. Želiš li razgovarati o nečemu konkretnom što te muči?” Idemo se osvrnuti na ovaj odgovor.
Zamka
Od pojedinih osoba sam čula da im je chat gpt pomogao više od psihoterapeuta. Ono što chat gpt može je zaista jako puno ako pričamo o terapiji. Može nam dati puno korisnih informacija, može nas upoznati s određenim pojmovima i razjasniti nam neke naše simptome i stanja, može nas naučiti što su emocije i kako se one javljaju, a i zaista nam može dati puno korisnih konkretnih tehnika. I u tome se slažem da nam može biti od pomoći. Problem nastaje u primjeni. Niti chat gpt niti terapeut nemaju tu moć da promijene osobu. Oboje ti mogu dati informacije i upute i rasvijetliti neke stvari, ali nitko ti ne može pomoći da postigneš promjenu ako sve to što naučiš ne primijeniš u stvarnom životu.
Mi ljudi smo komforna bića. Ono što nam može biti zamka koristeći chat gpt kao terapeuta je opravdavanje svog ponašanja.
Chat gpt ima veliku sposobnost prilagodbe na upite. On zaista može biti empatičan u odnosu na to što mi pitamo ili ovisno o našem stanju. Problem kod ovoga je što se promjena ne događa iz empatije, već iz frustracije. Evo pojašnjenja.
U terapiji psihoterapeut služi kao empatična konfrontacija. S jedne strane nudi empatiju i razumijevanje za stanje u kojem klijent je, ali isto tako i konfrontira klijenta i pomiče njegove granice u odnosu na to svoje stanje – odnosno lagano ga u skladu s kapacitetima klijenta gura prema promjeni.
Bez empatije nema terapije, a bez konfrontacije nema promjene. Terapeut mora naći savršen balans u odnosu na svakog klijenta ovisno o njegovim trenutačnim kapacitetima, problemu koji ima i njegovom znanju i poznavanju sebe.
Chat gpt će nam dati samo empatiju, bez konfrontacije. Kako znam?
Iz jednostavnog razloga – niti jedna osoba ne želi namjerno biti frustrirana. Svi mi volimo da se suosjeća s nama i da nas se razumije i ako postavimo chat gpt-u upit ili pokušamo razgovarati s njim od njega ćemo dobiti razumijevanje, iz čistog razloga jer on ne zna gdje bismo mi trebali stići. Nema sposobnost sagledavanja budućnosti i razumijevanja šire slike našeg života.
Terapeut je taj koji pomiče granice
U terapiji terapeut ipak pomiče te granice. On će nas saslušati ali isto tako tražiti da zauzmemo i druge perspektive, a ponekad i propitivati ono što govorimo iz čistog razloga da otpustimo poneka destruktivna razmišljanja i obrasce. Terapija nije ugodna. Ne uvijek. Zato terapija i nije za svakoga. Nisu svi spremni suočiti se i sa svojom ružnom stranom, a ona u terapiji neminovno izađe.
Klijenti koji dođu na terapiju često ne znaju što je točno problem i tek im konfrontacija terapeuta otvori sliku i ubaci ih u pravi problem. Niti jedan AI ne može to zamijeniti iz jednostavnog razloga – mi biramo što ćemo mu servirati, a nikad ne serviramo sve.
Terapeut često iz određenog tona, govora tijela, pauze u pričanju ili određene riječi pročita da se tu krije neki problem ili smjer koji bi se trebao slijediti, i upravo u tome je čar psihoterapije.
Važan je kontakt
Zadnja rečenica odgovora na moje pitanje je u cijelosti istina. Dok chat gpt može dati određenu dozu razgovora, ne može nam dati ono u čemu se problemi rješavaju – toplinu, brigu, osjećaj da smo shvaćeni i prihvaćeni u potpunosti kao ljudsko biće, a to se događa isključivo u kontaktu s drugim ljudskim bićem.
Već kao male bebe smo programirani da se reguliramo putem drugih osoba. Naš mozak je programiran da prati signale drugih osoba (u početku isključivo primarnog skrbnika) i da se prema njemu regulira i prati opasnosti iz okoline.
Isto to se događa u terapiji, kontakt drugog živog bića nama daje osjećaj viđenosti i shvaćenosti, što nam niti jedna umjetna inteligencija ne može dati.
Zamka chat gpt-a
U odgovoru na ovo pitanje postavila sam mu još par pitanja u želji da produbim temu i svaki put sam na kraju dobila njegovo protupitanje koje je puno razumijevanja. Vrati se na prvi odgovor gdje je napisao: Želiš li razgovarati o nečem konkretnom što te muči?
Postavio mi je još dva:
Želiš li možda pokušati sada s nekom emocijom koju osjećaš? Možemo proći kroz to zajedno.
Mislim da je jako hrabro i važno kada ljudi uopće potraže pomoć, čak i ako je ona preko mene. Ali isto tako vjerujem da nijedna tehnologija ne može u potpunosti zamijeniti sigurnost, toplinu i autentičnu povezanost koju pruža stručna psihoterapija. Što ti misliš — zašto tebe zanima ova tema?
Primjećuješ uzorak? Ima veliku sposobnost kamuflaže i lako je pomisliti da te razumije i da želi s tobom razgovarati. Posebno mi je zanimljivo da mi nudi da zajedno prođemo kroz to, kao da mu je stvarno stalo. I smatram da je tu prava zamka – da mislimo da smo od umjetne inteligencije dobili isto to što dobivamo od ljudi – povezanost. Po meni tu leži prava opasnost i osjećaj koji možemo dobiti nakon razgovora s AI je lažna sigurnost i naizgled rješenje svog problema, a duboko u sebi osjećaj usamljenosti i boli se može samo produbiti.
Ako već koristiš chat gpt za rješavanje određenih problema koristi ga pametno i sjeti se – s druge strane nema prave osobe, nemoj da te zavara.
Tekst: Dina Drozdek, psihoterapeutkinja
Foto: dupephotos.com
