#allaboutchange: Kako se mijenjaju trendovi prehrane i kako to utječe na našu djecu? 
#allaboutchange: Kako se mijenjaju trendovi prehrane i kako to utječe na našu djecu? 

#allaboutchange: Kako se mijenjaju trendovi prehrane i kako to utječe na našu djecu? 

Zadnjih pedeset godina u svijetu, a možemo reći otprilike dvadeset na našim prostorima promijenio se način na koji gledamo hranu. Osim što je organsko i domaće postalo skupo i ekskluzivno, pojavljuju se i razne dijete koje idu u korak sa svjetskim trendovima. Ipak kako se mijenja svijet tako se mijenjaju i naše prehrambene navike, čini se ne baš na bolje. Zašto je tomu tako? Na pitanje koliko se naša prehrana uistinu promijenila i kako to utječe na mlađe generacije, njihovo fizičko, ali i mentalno zdravlje, znanstvenici neumorno pokušavaju dati odgovor.

Promjene u konzumerističkom svijetu

Promjene koje se primjećuju u konzumerističkom svijetu prvenstveno su rezultat tehnološkog napretka i mainstream medija. Brza globalizacija i urbanizacija rezultirale su integracijom svijeta u jednu globalnu farmu. To je dovelo do velikih promjena u našoj prehrani i potražnji za konzumacijom hranjivih tvari. Danas potrošači diljem svijeta preferiraju prehrambene proizvode jednostavne za pripremu koji su bogati hranjivim tvarima. Dobavljači i robne marke proširili su svoje područje stručnosti kako bi zadovoljili te preferencije. Osim toga navikli smo u bilo koje doba godine jesti bilo koju namirnicu koja dolazi iz bilo kojeg dijela svijeta. To je u trenutku pojave, očekivano, izazvalo boom, no koliko je to zapravo prirodno i u konačnici dobro za naš organizam?

Brza hrana kao jedini obrok

Nezdrave prehrambene navike nadmašile su zdrave prehrambene navike diljem svijeta. To je dovelo do iskrivljenog pomaka u unosu hranjivih tvari kod pojedinaca na globalnoj razini. U lošim ekonomskim vremenima, prehrana je bila bogata složenim ugljikohidratima i siromašna vlaknima. Kada je došlo do poboljšanja u gospodarstvu, pojavila se široka potražnja za konzumacijom namirnica bogatih mastima i šećerima. Kada tome dodamo globalizaciju i brzu urbanizaciju rezultat je vesternizacija prehrambenih navika diljem svijeta.To je dovelo do široke potrošnje visoko prerađene brze hrane. Takva hrana ima puno kalorija, šećera i zasićenih masnoća, a manje vlakana i kalcija nego organska i kod kuće pripremljena, kuhana hrana. Kako smo se mi postepeno navikavali na to, tako su s time odgojena i naša djeca. I to nikako nije dobro.

Utjecaj medija

Kao i u svemu, masovni mediji također imaju velik utjecaj na široko poimanje hrane. Hoće li se u američkom filmu cijela obitelj okupiti oko stola dok se radi ručak ili će se ipak svi naći u restoranu u kojem se doručkuje, ruča i večera? Ovakav utjecaj itekako je veći u američkim zemljama nego primjerice, europskim ili azijskim, ali pretilost i poremećaji povezani s prehranom u porastu su u svim dijelovima svijeta. Je li to budućnost koja nas čeka? Hoćemo li sada, kada smo svjesni da nezdrava hrana ostavlja teške posljedice na organizam, prebaciti fokus na novu potpuno farmaceutski proizvedenu hranu koja sadrži sve nutrijente, a nikada nije rasla na ili u zemlji? Je li to rješenje i prehrana novog čovjeka i novog doba? Znanstveno fantastični scenariji možda se sada čine kao budućnost, no svijet je svakako na prekretnici. Sada odlučujemo kakvu ćemo hranu jesti u budućnosti. Sada odlučujemo kakvu će budućnost imati naša djeca. 

Djeca su nam pretila

Hrana itekako ima utjecaj na naše zdravlje i to često mnogo više nego što mislimo.

“Mislim da većina ljudi svoju prehranu još uvijek uzima zdravo za gotovo te da nisu ni svjesni koliki utjecaj ima na svakodnevni život. Gore sam iznijela utjecaje na tjelesno zdravlje, ali ono što se često zanemaruje je i mentalno zdravlje. Rekla bih „zanemaruje“ zbog ubrzanog načina života. Nedostatak nekih hranjivih tvari ili neredoviti obroci mogu izazvati neraspoloženost ili čak razdražljivost, a nedovoljan energijski unos često uzrokuje umor i vrtoglavicu.”kaže nam nutricionistica Dora Bučan Nenadić.

A upravo razne promjene možemo primijetiti na našoj djeci. Prije godinu dana predstavljeni rezultati istraživanja „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (CroCOSI)“ Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, čija je voditeljica za Republiku Hrvatsku Sanja Musić Milanović, a koji pokazuju alarmantne podatke.

Oko 35 posto djece u dobi do 8 do 9 godina je prekomjerne tjelesne težine, a tek 14 posto roditelja toga je svjesno. Gdje nas to vodi? Definitivno u smjeru u kojem moramo početi reagirati na crvene alarme, jer ono što nam preostaje moglo bi postati poražavajuće za ljudski rod općenito. Usvajanjem zdravih navika kod sebe, učenjem najmlađih istim, čestih edukacija i osvještavanja što i koliko zapravo jedemo, možemo napraviti prvi korak ka zdravijoj budućnosti.

*Sadržaj članka nastao je u suradnji s našim partnerima. Za više informacija, pogledajte naše Uvjete korištenja.

Foto: Unsplash

Učitati još
Zatvori