Moda i kupovina kakvu znamo mogla bi se značajno promijeniti. Kupci više ne “padaju” na visoke cijene i nove luksuzne komade poznatih kuća, već se okreću second hand kupovini. Globalno tržište preprodaje odjeće doživljava ogroman rast, a prema nekim istraživanjima, second hand tržište bi do 2030. godine moglo doseći vrijednost od čak 360 milijardi dolara. Ovaj podatak ne znači da je luksuz u padu ili da ljude više nije briga što će nositi ili što je u trendu. Dapače, publiku to zanima više nego ikada. I bombardirani su novim komadima, htjeli oni to ili ne. No, jedno su želje, a drugo mogućnosti. Većina potrošača si ne može priuštiti komade koji su prije svega par dana prošetali pistama Pariza, Milana ili New Yorka. I zato se okreću second hand kupovini – za koju ćete svejedno izdvojiti veću svotu novaca, ali i dalje puno manju od aktualnih komada. Što znači da bi svaki treći modni komad u svijetu do kraja desetljeća mogao biti rabljen, odnosno second hand.
Kupovina kao takva ide prema kompletnom zaokretu
Već danas rabljena odjeća čini oko 28% naših ormara, dok kod Gen Z generacije taj postotak doseže i do 32%. Ako se sjećate Pinterestovog trend reporta, tri čarobne riječi su bile među najčešćima u tražilicima Gen Z publike Pinteresta. I ne, nisu bile the hottest brand, već dream thrift finds. Najveći motivator su niže cijene, koje navodi čak 80% kupaca. Važnu ulogu igra i ogroman izbor koji second hand kupovina nudi (55%), kao i mogućnost kupovine arhivskih komada koje ne možete naći u poslovnicama. 40% kupaca bira rabljenu odjeću kako bi smanjili otpad i produžili životni vijek odjevnih predmeta. Dakle, glavni motivator je cijena. Što je potpuno logično i jasno jer ljudi i dalje žele posjedovati dizajnerske komade, a ideja luksuza ih itekako privlači. Pogotovo ako pričamo o mlađoj publici.
Vintage, second hand i pre-loved moda su postale mainstream
S jedne strane luksuzni brendovi dižu cijene komada svake sezone (o čemu smo pisali ovdje), a s druge strane imaju ozbiljne propuste u nadzoru proizvodnje. Dok se modne kampanje i dalje igraju glamura, realnost u ormarima izgleda sasvim drugačije. Tako da ovo nije nikakav zanimljiv, već logičan zaokret: Vintage, second hand i pre-loved moda više nisu marginalizirane. One postaju mainstream. A osim osjećaja luksuza, ti komadi su i dobra investicija.
Sve veći broj ljudi se okreće second hand komadima
A o tome da second hand kupovina nema baš veze s etikom ili održivosti, svjedoči i popularnost dupe kulture. Iako dva različita pojma, dupe kultura i second hand kupovina imaju iste razloge rasta popularnosti. Iako nismo zagovornici kopiranja koji se servira pod “inspiraciju”, prosječnog čovjeka kojeg moda za to baš i nije briga – njemu se taj komad svidio i kupit će ga. Tako da, ako želite biti u trendu, možete se okrenuti dvjema alternativama. Torbi koja liči na Saint Laurent i košta oko 50 eura ili second hand ulovu koji košta više, ali i dalje puno manje od nove Saint Laurent torbe. Samo imajte na umu da većina ljudi to kupuje iz istih razloga – a to je da budu jedan korak bliže luksuzu, a ne jer brinu o okolišu.
Foto: Instagram (@holliemercedes)
