Često čitamo o STEM-u, a sada otkrivamo zašto je dobro da se naša djeca bave njime

Vjerujemo kako ćete se složiti s nama kada kažemo kako današnja djeca i mladi žive u puno drugačijem vremenu nego što smo mi živjeli. Veliku ulogu u tome ima razvoj tehnologije. Neki će reći da time propuštaju mnogo i da ih tehnologija otuđuje od svijeta, no je li zaista tako? Odgovore smo potražili kod Nine Pavlin-Bernardić s Odsjeka za psihologiju na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu koja nam je otkrila na koji je način poticanje djece na kreativno izražavanje pomoću tehnologije zapravo dobro za njihov razvoj. Nina je ujedno jedna od protagonistica novog dokumentarnog filma Generacija inspiracija, dostupnog na MAXtv-u i YouTube kanalu, koji se bavi upravo tom temom, rušeći pritom i brojne predrasude o bavljenju djece STEM područjem.

U „Generaciji inspiraciji“, prvom dokumentarnom filmu koji govori o predrasudama vezanima uz bavljenje prirodnim znanostima (STEM-om), dajete svoje stručne osvrte na temu kako ova znanja i vještine utječu na razvoj djece. Zašto je važno da se o ovome više govori?

Ukoliko se o ovoj temi ne govori dovoljno, ljudi neće imati točne informacije niti razmišljati o tome zašto je bavljenje ovim područjem bitno za djecu. I to za svu djecu, ne samo za onu koja su nadarena u tom području. Za područje prirodnih znanosti često su vezani strahovi odraslih da ni sami nemaju dovoljne sposobnosti za njih te da njihova djeca isto „nisu za to“. Mnogi zato manje potiču svoju djecu da se bave time, ili ne znaju na koje bi im točno načine pomogli. No, sposobnosti se u svakom području mogu razvijati i izvrsno je ako se u medijima mogu čuti informacije koje predrasude o bavljenju prirodnim znanostima postoje, zbog čega su takvi stavovi netočni te kakvi projekti postoje u kojima djeca mogu dobiti izvrsne prilike da nauče nešto novo i zabave se. To može motivirati i buduće mentore učenika u ovom području da se s još većim entuzijazmom time bave i inspiriraju svoje učenike.

U dokumentarcu ističete razloge zašto je bavljenje STEM znanostima dobro za razvoj djece. Koje su najveće prednosti koje biste istaknuli?

Od kognitivnih sposobnosti razvijaju se logičko i matematičko mišljenje i vještine zaključivanja. Također, kod djece se kroz STEM aktivnosti od malena može poticati da postavljaju pitanja i sami traže odgovore na njih, kao „mali istraživači“. Njihovim uključivanjem od ranog djetinjstva u aktivnosti vezane za STEM područje potiče ih se na zabavan način da budu kreativni, inovativni i da razvijaju vještine rješavanja problema. Također, ako djeca sudjeluju u ovakvim projektima, razvijaju se i njihove socijalne vještine te spremnost za timski rad i suradnju s drugom djecom. To su sve iznimno važne vještine.

Nažalost, i dalje postoji puno predrasuda kada govorimo o bavljenju djece i mladim ovim područjem… S kojim se predrasudama najviše susrećemo u Hrvatskoj?

Hrvatska je dosta slična zapadnim zemljama po uvjerenju da su matematičke i tehničke sposobnosti urođene, nešto što „ili imaš ili nemaš“. Posljedica je da mnogi zbog toga ne ulažu daljnji trud u razvoj ovih sposobnosti, a takva područja smatraju vrlo apstraktnima i nedostižnima. Zato roditelji, često iz dobre namjere da ne rade pritisak na svoju djecu i ne traže od njih nešto što njima samima nije išlo, kažu: „Ma ti si na mene, u redu je ako nemaš dobre ocjene iz tih predmeta“. No, takav stav smanjuje motivaciju učenika za STEM područje i vodi ih u netočno uvjerenje da ne trebaju ulagati trud. U azijskim zemljama, pokazuju istraživanja, takvo uvjerenje nije izraženo, već je naglašenije uvjerenje da se uspjeh u bilo kom predmetu može postići zahvaljujući trudu te da se sposobnosti na taj način razvijaju.

Još jedna predrasuda je da su osobe koje se bave ovim područjem asocijalne, povučene, „štreberi“ i slično. To naravno nije točno i drago mi je da je i dokumentarac Hrvatskog Telekoma „Generacija inspiracija“ razbio tu predrasudu. Uz to, vidjelo se da se radi o osobama koje zajednički rade na smislenim i kreativnim projektima i pri tome i genuino uživaju.

Stereotipi o rodnim ulogama koji i dalje nažalost postoje u našem društvu također mogu utjecati na manje poticanje djevojčica na bavljenje ovim područjem.

Neke od tih predrasuda su duboko ukorijenjene u naše društvo. Primjerice, u dokumentarcu navodite kako i dalje kada kupujemo igračke djevojčicama, kupujemo radije, primjerice, lutke nego nešto vezano uz znanost. Kako te stereotipe možemo „razbiti“?

Da, tako je. Kada u istraživanjima eksplicitno pitate roditelje u Hrvatskoj misle li da je ovo područje više za dječake nego za djevojčice, uglavnom će odgovoriti da ne. Ali ako gledate njihova različita roditeljska ponašanja, vidjet će se da više potiču dječake nego djevojčice da se time bave. To se vidi po kupovini različitih vrsti igračaka i knjiga od malena, sudjelovanju roditelja u različitim igrama, poticanju uključivanja u različite aktivnosti s obzirom na spol djeteta i slično.

Te stereotipe možemo „razbiti“ tako da roditelji od malena pružaju djeci oba spola veći raspon igračaka i igara koje potiču kreativnost i razmišljanje o znanosti. Slikovnice, pa onda knjige, koje roditelji kupuju djeci bi trebale na zanimljiv način objašnjavati različite pojmove iz znanosti. Roditelji trebaju sudjelovati u njihovom čitanju zajedno s djecom, kao i u razgovorima o tome što su pročitali. I to oba roditelja podjednako, ne razdvajati se po područjima u skladu sa stereotipima o rodnim ulogama. Primjerice, istraživanja pokazuju da majke inače sudjeluju u dječjim aktivnostima vezanima uz školu (npr. pisanje zadaće, objašnjavanje gradiva) više od očeva, osim kada se radi o matematici i prirodnim znanostima. Svakako treba raditi na tome da oba roditelja ravnopravno sudjeluju u različitim aktivnostima, a ne voditi se tradicionalnim podjelama.

Uz to, djeci treba pružiti različite modele ponašanja, npr. i žene i muškarce koji se bave STEM područjem. Treba ih izložiti velikom rasponu zanimljivih aktivnosti, odlascima u muzeje, tehnologiji. 

Što pokazuju istraživanja? Jesu li djevojke s vremenom jednako zainteresirane za usavršavanje u tom području ili i dalje fakultete prirodnih znanosti upisuje muška populacija?

U školskom uspjehu u predmetima iz STEM područja nema rodnih razlika, a ako se ipak pojave, u korist su djevojčica, a koje imaju u prosjeku zbog svoje savjesnosti nešto bolje ocjene. No, istraživanja provedena i vani i u Hrvatskoj pokazuju da u interesima za usavršavanje u različitim područjima postoje velike razlike. Mladići dosljedno pokazuju više interesa za zanimanja inženjera i računalnih programera, dok djevojke pokazuju više interesa za socijalne profesije (npr. učiteljice), zdravstvo, medicinu, socijalna i umjetnička područja. Najveća razlika u odabiru STEM obrazovanja je u području inženjerstva, gdje su žene značajno podzastupljene. S druge strane, žene predvode u broju dodijeljenih diploma iz bioloških znanosti.

Ono što je ohrabrujuće je da su ove razlike ipak manje nego ranije. U području kemije, fizike i biologije se prisutnost žena jako povećala, a došlo je i do određenog povećanja u inženjerstvu i računarstvu.

Prema Vašem mišljenju, kako će izgledati obrazovni sustav u Hrvatskoj za deset godina?

Deset godina nije jako dug period, a koliko mi se čini, obrazovni sustav kod nas je dosta inertan i treba vremena da se unesu neke značajne promjene. No, mislim da će se moderna tehnologija koristiti u poučavanju još više, a ohrabruje i činjenica da imamo puno izvrsnih učitelja koji preferiraju modernije metode poučavanja, kojima su u centru učenici i njihove potrebe. Tako da mi se čini da će učenici još više profitirati od obrazovanja i da ćemo se bar truditi ići u korak sa suvremenim spoznajama.

Nadam se i da će se još više cijeniti mentorski rad učitelja s djecom koja su darovita u nekom području. Imamo prilike vidjeti izvrsne mentore, koji postavljaju pred djecu izazove u skladu s njihovim interesima, kako bi još više produbili njihovo znanje i razvili motivaciju i kreativnost. To su učitelji koji doista inspiriraju i učenike i nas.

Koje poruke biste uputili mladima, ali i roditeljima čija se djeca žele baviti STEM-om?

Mladima koji se žele baviti STEM-om svakako savjetujem da koriste što više načina ulaženja u ovo područje: ne samo kroz redovnu školu, nego i kroz zanimljive izvanškolske aktivnosti: klubove mladih sličnog interesa, ljetne škole, interaktivne muzeje, on-line materijale i slično.  Roditeljima bih poručila da nije nužno da se sami osjećaju jako kompetentnima u ovom području da bi pružili svojoj djeci podršku za bavljenje STEM-om. Bitnije od toga je da pokažu da takve aktivnosti smatraju vrijednima i važnima. To mogu pokazati kroz zajedničko sudjelovanje s djecom u zabavnim aktivnostima vezanima uz STEM i spremnošću da i sami na taj način nauče nešto novo. A kada ih djeca nadmaše u ovom području, što se vrlo lako može dogoditi, da i dalje pokazuju znatiželju za njihove interese i otvorenost prema tome da i sami od njih dalje uče i napreduju. 

Foto: PR

2