Svako ljeto ista priča; glavno pitanje je koliko možemo potamniti s obzirom na preostale dane godišnjeg kojeg imamo. Čast iznimkama koje se suncu ne izlažu ili barem na sunce ne izlaze bez zaštitnog faktora. No velik broj ljudi i dalje vjeruje kako nakon početnog dobivanja boje više nemaju potrebu koristiti zaštitu jer ih tijelo prirodno štiti.
Ova zabluda nije samo pogrešna, već je i opasna. Prije svega jer uz sav vaš trud, vi možda nećete potamniti. No pritom ćete uništiti kolagenske i elastinske veze u koži radi čega ćete izgledati starije, a celulit će se više vidjeti, možda ćete razviti nove madeže, hiperpigmentaciju ili melazmu, a krajnje, riskirate i rak kože.
Ako se pitate kako je moguće da i uz sav trud ne potamnite, odgovor je jednostavan. Vaš fototip vam to naprosto ne dopušta. Upravo zato postoji Fitzpatrickova ljestvica boje kože, koja se koristi već desetljećima i još uvijek je temelj u dermatologiji, kozmetologiji i estetskoj medicini.
Tko je bio Thomas B. Fitzpatrick?
Dr. Thomas Bernard Fitzpatrick bio je američki dermatolog i jedan od pionira modernih istraživanja o pigmentaciji kože. Ljestvicu je razvio 1975. godine na Harvard Medical School, a cilj mu je bio pronaći jednostavan način za procjenu osjetljivosti kože na UV zračenje.
U to vrijeme problem je bio vrlo praktičan: dermatolozi nisu imali jedinstven sustav za procjenu rizika od opeklina, preplanulosti ili fotostarenja kože. Fitzpatrick je stoga stvorio model koji je jednostavan, primjenjiv i i danas relevantan.
Zašto je ljestvica nastala i zašto se koristi i danas?
Prvotno je Fitzpatrickova ljestvica bila osmišljena kako bi pomogla liječnicima odrediti sigurnu dozu UV zračenja tijekom tretmana, primjerice kod fototerapije. No vrlo brzo je postala neizostavan alat u dermatologiji, kozmetici i estetskoj medicini.
Prije svega jer pomaže odrediti potrebnu razinu SPF zaštite, procjenjuje rizik od opeklina i oštećenja kože, omogućuje bolje planiranje estetskih tretmana i generalno pridonosi boljem razumijevanju sklonosti kože hiperpigmentaciji. I danas Fitzpatrickova ljestvica koristi se diljem svijeta kao osnova za personaliziranu njegu kože.
Fitzpatrickova ljestvica fototipova kože
Fitzpatrick je definirao šest fototipova kože – od vrlo svijetle, koja se lako opeče do vrlo tamne, koja gotovo nikad ne izgori. Uz ove smjernice, vrlo lako ćete raspoznati kojem fototipu pripadate te koliko se u stvari možete sigurno izlagati suncu.
Fototip I – “Porculanska koža”
• Ten: Vrlo svijetla, mliječna ili porculanska koža
• Boja očiju: Plave, sive, zelene
• Prirodna kosa: Plava ili crvena
• Reakcija na sunce: Uvijek izgori, nikada ne potamni
• Prirodna zaštita: Minimalna
• Sigurno izlaganje bez SPF-a: 5–7 minuta
• Uz SPF 50+: Do 20–30 minuta na direktnom suncu
• Savjet: Ove osobe najviše riskiraju opekline i fotostarenje. Preporučuje se izbjegavati sunce između 10 i 16 sati, uvijek nositi šešir i sunčane naočale. Nositi isključivo visoku zaštitu SPF 50+, izbjegavati direktno sunce; koža je izrazito osjetljiva na UV zrake i brzo pokazuje znakove fotostarenja.
Fototip II – “Svijetla koža sklona crvenilu”
• Ten: Svijetla, često s pjegicama
• Boja očiju: Plave, zelene, svjetlosmeđe
• Prirodna kosa: Plava, svjetlosmeđa
• Reakcija na sunce: Lako izgori, vrlo teško potamni
• Prirodna zaštita: Vrlo niska
• Sigurno izlaganje bez SPF-a: 7–10 minuta
• Uz SPF 50: Do 30–40 minuta
• Savjet: Također je visoki rizik od opeklina, pa je najbolje koristiti laganu odjeću s UV zaštitom i ne ostajati dugo na direktnom suncu. Birati SPF 30–50, pažljivo dozirati izlaganje suncu, hidratacija i antioksidativna njega su ključne.
Fototip III – “Srednje svijetla koža”
• Ten: Svijetla do svjetlosmeđa
• Boja očiju: Smeđe, zelene, plave
• Prirodna kosa: Smeđa ili tamnoplava
• Reakcija na sunce: Povremeno izgori, ali može postupno potamniti
• Prirodna zaštita: Umjerena
• Sigurno izlaganje bez SPF-a: 10–15 minuta
• Uz SPF 30–50: Do 40–60 minuta
• Savjet: Ovaj tip može dobiti blagu preplanulost, ali i dalje postoji rizik od oštećenja kože, pa je krema s visokim SPF-om obavezna. Birati SPF 30+, redovita zaštita i hidratacija, posebno ljeti; manji rizik od opeklina, ali koža i dalje stari pod UV utjecajem
Fototip IV – “Maslinasta koža”
• Ten: Svjetlosmeđa do maslinasta
• Boja očiju: Tamnosmeđe, lješnjak
• Prirodna kosa: Smeđa do tamnosmeđa
• Reakcija na sunce: Rijetko izgori, lako potamni
• Prirodna zaštita: Relativno dobra
• Sigurno izlaganje bez SPF-a: 15–20 minuta
• Uz SPF 30: Do 60–90 minuta
• Savjet: Koža tamni brže i rjeđe izgori, ali dubinska oštećenja zbog UVA zraka su i dalje moguća, pa je prevencija hiperpigmentacija jako važna. Birati SPF 20–30, antioksidativna njega i prevencija hiperpigmentacije; iako je rizik od opeklina manji, fotostarenje je i dalje prisutno.
Fototip V – “Tamnija koža”
• Ten: Tamnosmeđa, često bez pjegica
• Boja očiju: Tamnosmeđe
• Prirodna kosa: Tamnosmeđa do crna
• Reakcija na sunce: Vrlo rijetko izgori, brzo potamni
• Prirodna zaštita: Visoka
• Sigurno izlaganje bez SPF-a: 20–25 minuta
• Uz SPF 20–30: Do 90–120 minuta
• Savjet: Ovaj tip rijetko izgori, ali je sklon neujednačenom tenu i pigmentacijama. Lagani SPF i dalje je preporučen, posebno na licu i rukama. Koristiti barem SPF 15–20, zaštita od hiperpigmentacija; koža ima prirodnu zaštitu, ali nije imuna na UV oštećenja.
Fototip VI – “Vrlo tamna koža”
• Ten: Vrlo tamna do crna
• Boja očiju: Tamnosmeđe ili crne
• Prirodna kosa: Crna
• Reakcija na sunce: Gotovo nikad ne izgori
• Prirodna zaštita: Vrlo visoka
• Sigurno izlaganje bez SPF-a: 25–30 minuta
• Uz SPF 15–20: Do 2 sata
• Savjet: Iako rijetko dolazi do opeklina, i ovaj tip nije imun na fotostarenje i rak kože, pa se zaštita ipak preporučuje. Birati barem SPF 15, fokus na prevenciju hiperpigmentacija i ujednačavanje tona kože; iako rijetko izgori, UV zrake ipak mogu uzrokovati starenje i oštećenja.
Zašto je važno znati svoj fototip?
Poznavanje svog Fitzpatrick fototipa pomaže vam da bolje razumijete koliko je vaša koža osjetljiva na UV zračenje, koliku ima predispoziciju na bore, hiperpigmentacije i fotostarenje, koliko je sklona komplikacijama kod estetskih tretmana te koju SPF zaštitu koristiti. No bez obzira na fototip, nikom ne škodi koristiti što veću zaštitu, posebice tijekom ljetnih mjeseci, kada UV indeks probija brojke poput 8 ili 10.
Primjerice, osobe s fototipom I i II trebaju strožu zaštitu i antioksidativnu njegu, dok fototipovi IV–VI imaju veću otpornost, ali i veću sklonost postupalnim hiperpigmentacijama nakon akni, tretmana ili opekotina.
Što zapamtiti za ljeto?
• Ne postoji koža koja ne stari na suncu. Razlika je samo u brzini i izraženosti oštećenja.
• Ako mislite da ti tamniji ten daje “prirodnu zaštitu”, imajte na umu da UVA zrake prodiru duboko i ubrzavaju starenje čak i kod najtamnijih fototipova.
• Uvijek koristite proizvode za zaštitu kože od UV zračenja jer čak i uz njih tamnite onoliko koliko vaš fototip prirodno može. Marmelade i ulja bez UV zaštite lagano toniraju kožu te ubrzavaju paljenje kože. To ultimativno može pojačati izgled preplanulosti, ali što svakako značajno postaruje kožu.
Još dobrih savjeta…
• Izbjegavajte sunce kada je UV indeks iznad 7 što je obično između 10 i 17 sati, jer jer ta razina UV zračenja opasna za sve fototipove.
• Obnavljajte zaštitu barem svaka dva sata te nakon svakog kupanja, brisanja kože ručnikom te znojenja.
• Koristite SPF i u prirodi i gradu, ne samo na plaži.
• Naučite slušati vašu kožu – vidite li crvenilo, osjetite li jaku toplinu ili peckanje, već znači da ste prešli zdravu granicu izlaganja suncu. Pokušajte izbjeći to!
Foto: Instagram (@saavan.ritu)
