Samo 20% trinaestogodišnjaka u Hrvatskoj tjelesno je aktivno 60 minuta dnevno

Samo 20% trinaestogodišnjaka u Hrvatskoj
tjelesno je aktivno 60 minuta dnevno

Koliko je važno djeci usaditi zdrave navike od djetinjstva? Izrazito. Upravo to što nauče kao maleni uvelike se održava na njihovo ponašanje u kasnijoj dobi. Jedna od najvažnijih karika u tom procesu je i tjelesna aktivnost. Tjelesna aktivnost važna je za razvoj svih psihomotoričkih i kognitivnih sposobnosti, gradi samopuzdanje i svijest koliko je važno truditi se u svakom aspektu života.

Sami smo ponekad svjesni da trebamo biti primjer našoj djeci, ali ubrzan i stresan način života često nam ne dopušta da im se posvetimo onoliko koliko bismo htjeli. Zato su ovdje stručnjaci da nas u svemu tome usmjere. Sportski trener Edin Mehmedović u zanimljivom razgovoru podijelio je s nama brojne savjete kako klincima od malih nogu usaditi želju za sportom.

Djeca su na prvom mjestu

Svima bi nam u interesu trebala biti dugovječnost i kvalitetan život. Temelji za ostvarivanje tog cilja nalaze se u zadovoljenju osnovnih ljudskih potreba u koje spadaju i potreba za hranom te kretanjem i tu se često „poskliznemo“ smatra Edin.

“Sjedilački nas način života, nažalost, tjera u drugu krajnost, a brza i procesuirana hrana, kao i nedovoljno kretanja, okidači su za suvremene bolesti među kojima prednjači pandemija pretilosti. Jedino što možemo je pokušati kroz prevenciju i edukaciju mladih djelovati u smjeru izravnavanja krivulje.”

On je i sam otac troje djece i, kako kaže, svako je dijete priča za sebe, zato nema smisla da itko nameće unificirana pravila.

“Trudimo se osluškivati njihove želje i potrebe te pronaći način kako to sve izbalansirati tako da ”drži vodu” u nutritivnom smislu. Čisto primjera radi, Lorena je srednja kćer i ona voli smoothie, ali cjelovito voće ne može vidjeti ni na crtiću. Stoga joj svako jutro miksamo sezonsko voće koje će ona popiti prije odlaska u vrtić. Linda je najstarija i ona nema taj problem pa se njoj lakše prilagoditi po tom pitanju. Nekako smo naučili, kroz naše iskustvo, da silom ne rješavamo problem, već ga samo produbljujemo. Kako djeca od prvog dana promatraju svijet oko sebe, tu na red dolazimo mi – mama i tata.”

Zašto je tjelovježba važna i kako krenuti usađivati tu naviku klincima?

“Ja sam od najranije dobi uzeo svoje cure na leđa i krenuo pravac na Sljeme. Kad su počele hodati, u potpunosti smo izbacili kolica. Da, potrebna je žrtva roditelja, ali to je zapravo i bit roditeljstva. Klinci vam daju povratnu informaciju odmah, pogotovo kad su mali. Ako se nisu dovoljno kretali, primijetit ćete po njihovom ponašanju višak neiskorištene energije. To su male tempirane energetske bombe koje zahtijevaju da se ta energija u njima oslobodi, stoga preporučujem što češći boravak u prirodi, na otvorenom.”

Kada govorimo o vrsti sporta na koji bismo trebali upisati našu djecu, ponovo se moramo koncentrirati na ono što je našem djetetu potrebno. Važno je osluškivanje i isprobavanje, kaže Edin.

“Ako bih morao složiti nekakav redoslijed, onda bih rekao plivanje, gimnastika, borilački sportovi, atletika i tek na kraju krenuti s momčadskim sportovima. Cilj je da djeca usvoje i usavrše što više osnovnih kretanja, i tek onda krenu prema kompleksnijim aktivnostima. Uz to, apsolutno ne zaobići vožnju bicikla, planinarenje, rolanje, klizanje, skijanje i sanjkanje. I to sve prije nego djeca krenu u školu.
Statistički podaci o stanju naše djece nisu bajni, ali opet – teško je generalizirati.”

Imamo preko 30 % pretile djece. Kineziološki podaci još su gori kad se govori o motoričkim i funkcionalnim sposobnostima školske djece.

“Ono što je prije 10 generacija bio standard i prosjek, danas spada među odlične ocjene. Digitalno doba nosi napredak u mnogočemu, osim u ljudskim sposobnostima, čini mi se. Jednostavno, danas kao da nismo više toliko spretni kao prije 20-ak godina. Gledam djecu u mom okruženju, gotovo se nitko više ne može popeti na stablo. Iz našeg komfora i straha ne želimo da djeca riskiraju što, nažalost, dovodi do toga da im se nivo sposobnosti jako srozao. Roditelji su spremni potrošiti gomilu novaca da bi se djeca bavila nekim sportom, a nisu ih naučili voziti bicikl ili se popeti na drvo. Tjedni raspored aktivnosti djece u razrednoj nastavi je toliko gust da najmanje vremena imaju za biti ono što jesu – djeca koja tek upoznaju svijet oko sebe.”

Na pitanje kako djeci zadržati koncentraciju da zavole kretanje, Edin odgovara: isključivo igrom.

“Nema tog alata ili tehnike kojom ćete uspjeti dijete zaokupirati da nešto radi ako se ono pritom ne igra. Zato i cijeli koncept obaveza i aktivnosti slabo drži vodu jer je suviše isprogramiran. Ono što je nekad bilo igranje raznih igara ispred zgrade ili u ulici, danas je na dohvat ruke u mobilnom telefonu. Podražaj koji dolazi kroz ekran mobitela toliko je jak da im u potpunosti obuzme pažnju. Zato treba biti jako oprezan oko doziranja takvih podražaja. I sam imam školarku koja je ove godine dobila mobitel pa govorim iz osobnog iskustva. Srećom, mama joj se bavi emocionalnim i psihičkim zdravljem te je prilično upućena u te stvari. Najbolji lijek ili preventiva za djecu u toj dobi je boravak u prirodi. Osmisliti bilo kakvu igru (ja sam čak išao na Sljeme više puta tražiti male leteće medvjediće) kojom će oni biti zaokupirani kako ne bi stigli misliti na težinu zadatka. A, vjerujte mi, mogu puno više nego što mi mislimo.”

Edin se kroz cijelo svoje vrijeme djelovanja zalaže za to da dijeta nije odgovor. Naglasak bi trebao biti na održavanju balansa, a kada do toga dođemo, dijeta jednostavno nije potrebna.

“Danas je fasting, sutra će biti nešto drugo. I tako je već godinama u trendu biti na dijeti. Kad čovjek malo zastane i promisli, lako dođe do zaključka kako smo spremni na sve, osim biti ustrajni u održavanju balansa. Radeći i odgajajući djecu, naučio sam kako s njima uvijek točno znaš na čemu si. Ako ti povjeruju, onda te prate kamo god ih vodiš, bez zadrške. Ali ima kvaka. Moraš biti iskren i autentičan, inače nemaš šanse kod djece. Moraš primjerom pokazati kako to što govoriš i misliš. Svojim životom.”

Osim vježbanja, zaključuje Edin, jako je važno psihičko i emotivno zdravlje djece.

“To je zapravo temeljna pretpostavka za uravnotežen rast i razvoj u svakom smislu. Naravno, ne očekujem da sve uvijek ide glatko, ali ako smo mi dobro onda se lakše nosimo sa svakodnevnim izazovima. To najbolje vidim u svom životu, odgajajući tri kćeri. Ženska djeca imaju potpuno drukčiju dinamiku od muške. Traže puno više razgovora (u kojem one naravno više pričaju ;-), suosjećanja i podrške. A najviše ljubavi. Koju im ne iskazujemo tako što idemo linijom manjeg otpora kad je prehrana ili tjelesna aktivnost u pitanju.”

Zdrave navike u 21 dan

Ovog su proljeća Vrtim Zdravi Film i PETICA nastavili suradnju, sudjelujući zajedno u edukativnoj kampanji Usvoji zdrave navike u 21 dan!

Cilj je bio osvijestiti roditelje i djecu da su za usvajanje zdravih navika važni ustrajnost i kontinuitet te da neke navike mogu postati ustaljen dio naše svakodnevice već za oko tri tjedna. Za neke je navike, dakako, potrebno i više vremena, no važno je ne odustati u tom dinamičnom procesu. Kako biste što lakše savladali izazove usvajanja zdravih prehrambenih navika, predlažemo da pratite aktivnosti projekta Vrtim Zdravi Film i programa PETICA – igrom do zdravlja.  U sklopu kampanje, na  Nestlé Hrvatska Facebook stranici, održan je digitalni natječaj Zdrave navike u 21 dan usvojite!, koji je pred sudionike postavio izazov usvajanja zdravih navika tijekom tri tjedna. Natječaj je poticao roditelje i djecu da se odluče na prvi korak prema zdravijim svakodnevnim izborima koje bi bilo poželjno razvijati tijekom cijele godine, pogotovo nakon završetka samog natječaja. Kampanju je podržao i HŠSS – Hrvatski školski sportski savez, koji je već više od desetljeća ujedno i glavni provoditelj projekta Vrtim Zdravi Film u osnovnim školama.

Gotovo svaka škola ima i besplatne programe dodatne tjelesne aktivnosti poput Univerzalne sportske škole za djecu u nižim razredima. Time se automatski povećava broj sati u kretanju i van slobodnog vremena djeteta i roditelja. Upravo to može biti odlična polazišna točka kada je usvajanje zdravih navika u pitanju. Uloga roditelja je bitna, ali i društvo treba osigurati prostore u kojima se djeca i roditelji mogu kretati slobodno i bez opasnosti, poput rekareativnih zona, parkova, staza za hodanje ili biciklizam.

Inače, porazna je statistika da Hrvati imaju najlošiji prosjek u EU koji se tiče nekretanja odraslih osoba, što se reflektira i na djecu. Jasno je to iz podatka da je samo 20% trinaestogodišnjaka u Hrvatskoj tjelesno  aktivno minimalno 60 minuta dnevno, što je preporuka Svjetske zdravstvene organizacije. Upravo je zato pravo vrijeme da se pokrenete kao obitelj, uživate u sretnim zajedničkim trenucima na zraku, u prirodi. Svi ćete se osjećati bolje i biti zdraviji.

Foto: Instagram

Preporuka

Zatvori