Što je to fenomen tihog luksuza i lažnog bogatstva? Otkrit će nam panel na ovogodišnjem Weekendu.18

Luksuz više nije rezerviran za odabrane. On je postao ključni narativ suvremene reklame, dominantan estetski kod festivala, nezaobilazna vrijednost brendova, a u svijetu filma; lik za sebe. Sve je više audiovizualnih sadržaja, bilo da je riječ o kratkim formatima na društvenim mrežama, prikazima na ekranima ili filmovima i serijama, a klasični plasman proizvoda sve češće zamjenjuju suptilni načini storytellinga kroz brendove, identitet se oblikuje kroz odjeću koju netko nosi, prostora u kojima boravi i situacija u kojima se nalazi.

O tihom luksuzu i trendovima na crvenim tepisima, razgovarat će se na ovogodišnjem Weekendu.18 koji se održava u Rovinju od 18. do 21. rujna. Među brojnim predavanjima našla se i panel rasprava „LUX ON AIR: Red carpet kultura“ koja će reći više o najvrjednijoj valuti danas – pažnji. Panel će okupiti vrhunske stručnjake iz područja oglašavanja, luksuznog brendiranja i filmske umjetnosti.

Tiho bogatstvo postaje najglasniji oblik prestiža

Trend tihe elegancije, poznat kao quiet luxury, ne govori o odricanju od luksuza, već o njegovoj transformaciji iz statusnog simbola u intimni narativ. U vremenu inflacije forme i hiperprodukcije estetike, istinski luksuz vraća se svom prvobitnom značenju, nečemu što je rijetko, autentično i dugovječno.

Tu temu će otvoriti neki od govornika Weekenda.18, a jedan od njih je Slobodan Boban Petrović, vlasnik i direktor Digital Printing Centra (DPC), lidera u industriji digitalnog tiska velikih formata i DOOH oglašavanja, kojemu će se pridružiti i Ivana Laković, predsjednica Adriatic Luxury Business Association (ALBA) i osnivačica tvrtke Luxury Integrated, specijalizirane za strateški razvoj luksuznih brendova. Publiku će osvojiti jedan je od najistaknutijih i najautentičnijih glumaca svoje generacije Milan Marić, poznat po ulozi legende narodne glazbe u filmu Toma, a razgovor će moderirati Jelena Veljača, glavna urednica Elle magazina.

Vrijednost koja se ne pokazuje, već prepoznaje

Pojava lažnog luksuza na ovim prostorima često se očituje kroz površne simbole uspjeha – sjaj bez sadržaja, vizualni identitet bez priče. Nije to pravi luksuz, već kulisa, scenografija stvorena za tuđe poglede, ne za vlastito zadovoljstvo. Takav „luksuz“ ne nosi dubinu, već potrebu za dokazivanjem, a iza vanjske fasade najčešće ne stoji ništa osim nesigurnosti. Riječ je o vulgarnom luksuzu koji imitira vrijednost, ali ju ne živi.

S druge strane, tihi luksuz bira autentičnost umjesto dojma. To je onaj trenutak kada netko pretvori komad zemlje u mali organski vinograd ili kada se stan s pogledom na rijeku uredi kao mozaik uspomena, gdje se antikviteti spajaju s novim komadima, a prostor postaje odraz osobne priče. To je luksuz koji ne skuplja lajkove, već stvara nasljeđe. Privatna biblioteka umjesto šoping groznice, tišina umjesto buke. Quiet luxury nije samo estetski izbor, već emancipacija, luksuza od potrebe da bude viđen i čovjeka od potrebe za dokazivanjem. U svijetu koji viče, vrijednost šapuće. A onaj tko zaista ima, nema potrebu pokazivati. On jednostavno ima. S mirom. S težinom. Sa stilom.

Francuski sociolog Pierre Bourdieu još je prije pola stoljeća objasnio da ukus nije osobna preferencija, nego društveni alat, sofisticirani jezik kojim pripadnici viših klasa potvrđuju svoju poziciju. Njegov koncept kulturnog i simboličkog kapitala objašnjava zašto je tihi luksuz danas snažniji znak pripadnosti eliti od ijednog statusnog simbola izloženog na pladnju. Luksuz koji se ne razmeće zahtijeva znanje, iskustvo i prepoznatljivost unutar zatvorenog kruga, onaj tko zna, prepoznaje. Upravo u toj suptilnoj distinkciji Bourdieu prepoznaje mehanizam kojim se moć prenosi i održava, kroz neizrečeno, kroz navike, kroz prirodni ukus koji to nikada nije. U tom smislu, takav luksuz postaje više od samog trenda, on je tihi podsjetnik da prava moć nikada ne viče.

Adriatic luksuz: Tiho nasljeđe koje čeka da ga iznova otkrijemo

Ivana Laković kroz ALBA-u otvara važan dijalog o luksuzu u regiji, a on nije uvezen, već je duboko ukorijenjen u kamenim terasama Bokokotorskog zaljeva, u venecijanskim balkonima Dubrovnika, u beogradskim salonima sa štukaturama, u zagrebačkim kupaonicama od porculana i tišini istarskih maslinika. To je nasljeđe suptilne ljepote, elegancije i vječnog ukusa, koje smo, paradoksalno, zaboravili u trci za vanjskim sjajem.

Dok svijet traga za autentičnim luksuzom, mi koji smo odrasli uz miris vina iz pradjedovog podruma, vezene stolnjake i crkvene freske s pogledom na more, često nismo svjesni da već posjedujemo ono što najskuplji brendovi pokušavaju rekonstruirati.

Adriatic regija ima potencijal postati novi centar europskog luksuza, ali ne onog nametljivog, već onog koji nosi tišinu povijesti, duh prostora i dodir ljudske ruke. Da bi to postalo stvarnost, najprije moramo povjerovati u vlastitu vrijednost i naučiti prepoznati blago ondje gdje ga drugi već nazivaju rijetkim.

Luksuz u našoj regiji ne leži u sjaju, već u načinu života koji zna kada zastati, pogledati, sačuvati i trajati. Dašak regije pronaći ćete u Rovinju od 18. do 21. rujna na slavljeničkom Weekendu.18, a za više informacija posjetite službenu stranicu festivala, kao i LinkedIn, Instagram, TikTok i Facebook profile.

Foto: PR, Dupe Photos