Razgovarali smo s Annom Kirah – svjetski poznatom antropologinjom i psihologinjom dizajna
Anna Kirah međunarodno je cijenjena antropologinja i psihologinja dizajna poznata po uvođenju pristupa inovativnosti i upravljanju promjenama usmjerenima na čovjeka. Članica je udruge Dizajn bez granica te svjetske ekološke organizacije Greenpeace. Trenutačno je angažirana i kao direktorica u jednoj velikoj nordijskoj softverskoj tvrtki. Na Komferenciju, koja će se održati u Zagrebu od 6. do 7. prosinca, dolazi kao jedna od gostujućih predavača, a kako izgleda njezin rad saznajte u razgovoru…
1. Javnosti i klijentima ste često predstavljani kao antropologijska dizajnerica. Možete li nam objasniti što taj naziv zapravo znači?
Taj naziv mi je dan u vrijeme kada sam imala dvije akademske titule – onu u kliničkoj psihologiji i socijalnoj i kulturološkoj antropologiji. Kada sam započinjala svoj profesionalan rad , shvatila sam da su moji najjači alati u analizi i da oni dolaze iz antropologije i oni u razumijevanju ljudi koji dolaze iz psihologije. Kada sam ih spojila postali su zanimljiv novi alat za kreiranje rješenja značajna ljudima koji upotrebljavaju određene proizvode i/ili usluge. Kada sam počela usko surađivati s dizajnerima i inženjerima prozvali su me tako. A sada se za to možete i školovati.
2. Najpoznatiji ste po svojim pionirskim metodama s ljudima. Kakav je osjećaj biti prva većinu vremena? Kako proživljavate te momente?
Ovo je dobro pitanje na koje je teško odgovoriti. Imam dobre i loše dane , kao i svi. Biti ona koja pomiče granice može biti nezahvalan posao, no nagrada često to nadilazi. Ono što me tjera naprijed su ljudi koje sam prije upoznala ili radila s njima i koji mi se javljaju kako bi izrazili i prenijeli sve promjene koje su im se dogodile, posebno u načinu rada. Posebno mi je drago i izazovno biti dio tima koji je izazovan, a čiji članovi se istovremeno istaknu, zasvijetle kao božićne lampice jer dožive aha trenutak. Kada im je sve jasno i odgovor stoji ispred njih samih.
Provela sam mnogo vremena radeći s ljudima koji nikada nisu doživjeli pozitivnu afirmaciju kako bi vjerovali u svoje sposobnosti i iskustvo. Najveće mi je zadovoljstvo vidjeti ih kako mijenjaju svoj mindset i slijede svoju novu misiju, rezultat je na kraju nemjerljiv. Ne radi se o atomskoj fizici, no svaki put nalazim na ljude koji su zaslijepljeni svojom istinom. Smiješna stvar jest da postoji samo jedna istina u životu, a to je da je svijet neprestana mijena i da se rađamo i umiremo. Sve ostalo se može sagledati kroz više perspektiva. Moj posao je otkriti nepoznato i poznato učiniti novim.
3. Kako ste započeli svoju karijeru kao antropologinja za tech i IT industriju?
Headhuntali su me iz Boeinga. Microsoft je saznao da Boeing u svom timu ima psihologinju koja je postala antropologijska dizajnerica i javili su mi se. Ja uopće nisam znala što je tada bio Microsoft!
4. Kako pomažete organizacijama da razmišljaju iz pozicije čovjeka?
Kroz tzv. story telling. Spajajući prave priče s teorijom te prateći njihov razvoj i rezultate. Pokrenula sam program, radionicu koja traje jedan do dva dana, te radionicu od šest tjedana.
5. Oslanjajući se na Vaše iskustvo, postoji li način da se promijene mindsetovi onih koji vladaju svijetom, oni koji njime upravljaju… mindsetovi bogatih igrača, političara?
Da, naravno da postoji. No, trebamo biti odani procesu i imati jako veliku dozu strpljenja. Trebamo birati svoje bitke, znati kada odustati, a kada biti ustrajni. Također morate biti i strastveni i vjerovati u to što zastupate. Nikada ne radim sama, mislim da je moć u suradnji, kolektivan mindset je jako moćna stvar. Upravo radim na tome da promijenimo mindset političara u Norveškoj.
6. Vaš rad se može opisati kao onaj koji kreće od dna prema vrhu. Je li Vas je ikada iznevjerio, tj. jeste li ikada doživjeli neuspjeh?
Naravno. Isto tako mislim da iz svojih neuspjeha trebamo učiti i nastaviti dalje. Ja to zovem padanje naprijed. Najčešći razlog za neuspjeh je izostanak odgovornih, CEO-a, nezrelost tima… Einstein je rekao da ne možemo rješavati probleme s istim mindsetom koji ih je kreirao. Ključ uspjeha su osnaženi zaposlenici. Tako dolazi do motivacije, no i do odgovornosti. a to je najbitnije. Moj savjet organizacijama danas jest da moraju kreirati suvisle, bitne, korisne i poželjne proizvode i usluge (pristup centriran oko čovjeka tu dosta pomaže!) jer u suprotnom netko drugi će to napraviti (i pokosit će vas!).
