Regionalna konferencija financijske pismenosti održana je 26.travnja na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i na jednom mjestu je okupila važna imena domaće, regionalne i svjetske scene s ciljem financijskog osnaživanja građana i kao podsjetnik koliko je financijska pismenost važna u životu svakog pojedinca.
Konferencija je organizirana kao dio Tjedna financijske pismenosti koji se održavao od 25.-28. travnja, a posjetili su ga mnogi građani; polaznici besplatnih financijskih radionica za mlade i odrasle, posjetioci izložbe i festivala financijske pismenosti i sudionici konferencije.
Konferencija je uključila niz zanimljivih panela sa sugovornicima iz područja znanosti, financijske industrije, biznisa, politike i lifestylea.
Razina financijske pismenosti u Hrvatskoj i dalje je niska, potvrdio je ministar financija Marko Primorac koji je svojom prezentacijom o trenutačnom stanju financijske pismenosti u Hrvatskoj otvorio konferenciju. Po financijskom smo znanju iznad prosjeka, no kasnimo u segmentu financijskih stavova i financijskog ponašanja – rekao je ministar.
Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze govorila je o efektu krda i istaknula kako ulaganja ne bi smjela biti “moda” već informirani i strateški potez ulagača. Također, istaknula je kako je 43 tisuće građana investiralo u narodne obveznice od čega se 17 tisuća njih prvi put susrelo s tržištem kapitala. Marijana Jakovac, članica Uprave Allianz Hrvatska istaknula je kako je i kod korištenja proizvoda osiguranja potrebno raditi na financijskoj edukaciji građana jer smo po premiji osiguranja po glavi stanovnika u zaostatku u odnosu na druge zemlje članice EU.
Glavna direktorica HUP-a, Irena Weber istaknula je kako je od iznimne važnosti početi na vrijeme strukturirano promišljati o vlastitoj financijskoj situaciji i o planu štednje za mirovinu. S njom se složio Blaž Brodnjak, predsjednik Uprave Ljubljanske banke koji je zaključio kako se štedi u godinama kad se ima i kad se dobro zarađuje, kako bi imali od čega živjeti u godinama kad nemamo i kad nam dohodak pada. Izrazio je i nesigurnost oko mirovinskog sustava i pitanja njegova financiranja te naglasio važnost dobrovoljne štednje za mirovinu od prvog zaposlenja
Na panelu „Digitalizacija i inovativne metode financijskog obrazovanja” raspravljalo se o društvenim mrežama kao novom mjestu obrazovanja, ali i mjestu prodaje svih vrsta proizvoda, uključujući i one financijske poput kredita. Posebna pažnja posvećena je i pitanju odgovornog influencanja. Irena Čaček iz odvjetničkog društva Grubišić, Lović i Lalić istaknula je kako oglašavanje proizvoda i usluga na društvenim mrežama mora zadovoljavati 4 uvjeta: objava koja sadrži oglas mora biti jasna, mora biti jasno u čije ime je sastavljena, mora biti jasno da se radi o pozivu da se proizvod ili usluga kupi ili da je riječ o popustu, poklonu i sl., i uvjeti za sklapanje ugovora za kupnju proizvoda i usluga moraju biti jasni i lako dostupni. Također, naglasila je da su influenceri dužni registrirati svoju djelatnost na način da prijave obrt ili osnuju tvrtku koja je registrirana za pružanje usluga oglašavanja jer u protivnom čine prekršaj i mogu biti sankcionirani. Fizičkim osobama koje nemaju registriranu djelatnost nije dopušteno oglašavati proizvode i usluge na društvenim mrežama – rekla je.
Pjevačica Lana Jurčević govorila je o važnosti digitalizacije u izgradnji svog uspješnog kozmetičkog brenda La PIEL. Također, osvrnula se na važnost odgovornog influencanja i istaknula kako uvijek bira proizvode koje oglašava i kako nikada ne preporuča proizvode koje osobno ne koristi. Za javne osobe bitno je da svojim primjerom promoviraju odgovorno ponašanje i potrošnju; ne nužno na način da obrazuju ili instruiraju svoje followere, već upravo onime što ne čine. Nećete me jedan dan vidjeti da prodajem kosilicu, a drugi dan hidratantnu kremu – rekla je Lana i time poručila što je za nju odgovoran influencing.
Irena Čaček je u tom kontekstu ukazala kako je u tijeku izmjena propisa s ciljem detaljne regulacije proizvoda i usluga na internetu, što će u budućnosti zasigurno postrožiti uvjete oglašavanja influencera na društvenim mrežama. Na panelu se diskutiralo i o inovativnim digitalnim financijskim proizvodima i uslugama. Jasminka Horvat Martinović iz Wiener osiguranja kao inovativnu digitalnu uslugu navela je telemedicinu koja pruža mogućnost video konzultacija s liječnicima 24 sata dnevno, a koja može biti iznimno korisna onima koji zbog manjka vremena svoju dijagnozu često postavljaju sami, guglanjem svojih simptoma. Petra Bašić Jantolić iz Addiko Bank istaknula je kako je redomat još jedna u nizu digitalnih usluga koje štede naš novac i vrijeme na način da putem aplikacije dobivamo digitalni redni broj za odlazak u banku i u stvarnom vremenu pratimo kako se red kreće, a u međuvremenu možemo obaviti druge obveze ili uživati u ispijanju kave.
Panel “Financijska pismenost u funkciji povećanja osobnog blagostanja i sreće” pokušao je dati odgovor na pitanje “Može li se novcem kupiti sreća i jesu li osobe koje su financijski pismene ujedno i sretnije?” Svoje viđenje ponudili su Klaudija Šebalj Jušić iz Raiffeisen mirovinskih fondova, Petra Škrobot, gradonačelnica Samobora, Vjeko Peretić, osnivač i predsjednik Uprave Pro grupe i Nevena Rendeli Vejzović, direktorica Primetime komunikacija i influencerica koji su raspravljali o različitim segmentima subjektivnog blagostanja.
Petra Škrobot napomenula je kako je lokalna vlast ta koja može učiniti značajnu razliku u kvaliteti života pojedinca te da grad Samobor provodi brojne projekte s ciljem opismenjavanja građana kako bi razumijeli ne samo vlastite financije i osobni proračun, već i proračune općina, gradova i države i na taj način osigurali da se proračunska sredstva koriste namjenski i za boljitak svih. Klaudija Šebalj Jušić istaknula je važnost štednje za mirovinu u kontekstu činjenice da u mirovini provodimo gotovo jednak broj godina kao i na tržištu rada, a ako se pravovremeno ne pobrinemo sami za sebe, kvaliteta života pa i osjećaj sreće u drugih 20 godina našeg života mogli bi biti na niskoj razini. Vjeko Peretić spomenuo je kako je kredit za mnoge građane glavni izvor blagostanja i naglasio kako je od financijske pismenosti važnija financijska odgovornost, a stambeni kredit se podiže tek kad postane “životna potreba”.
Nevena Rendeli Vejzović spomenula je društvene mreže kao lažno “mjesto vječne sreće” na kojima se pojedince pod krinkom lifestyla poziva na veću potrošnju. Pojasnila je i kako se influenceri često ne osjećaju sretno na projektima koji su namijenjeni kako bi prodali sreću onima koji ih prate.
Sve informacije o programu i sadržajima na Tjednu financijske pismenosti pratite i putem web stranice, te stranica društvenih mreža IG i LinkedIn.
Tjedan i konferenciju financijske pismenosti zajednički su organizirali Ekonomski fakultet u Zagrebi i Raiffeisen mirovinski fondovi.
